Često postavljana pitanja - Osnivanje europskog društva (SE)

O tome odlučuje svaka pojedina država članica EU-a, ali to društvo u svakom slučaju mora ispunjavati sljedeće uvjete:

• osnovano je u skladu s pravom države članice EU-a
• ima registrirano sjedište u toj državi i
• stvarno je i trajno povezano s gospodarstvom neke države članice.

To vrijedi za sljedeće države članice: Belgiju, Češku, Dansku, Finsku, Grčku, Italiju, Luksemburg, Norvešku, Poljsku, Slovačku, Sloveniju i Španjolsku.

Mogu, i to u slučaju pripajanja ili spajanja. Tu odluku donosi svaka država članica EU-a pojedinačno, ali se ona mora temeljiti na razlozima od javnog interesa.

To vrijedi za sljedeće države članice: Belgiju, Bugarsku, Cipar, Dansku, Francusku, Grčku, Latviju, Nizozemsku, Poljsku, Portugal, Španjolsku i Švedsku.

Moraju. Ako europsko društvo više ne ispunjava taj uvjet, morat će ponovno uspostaviti središnju upravu ili preseliti registrirano sjedište tako da budu u istoj zemlji. U protivnom bi to društvo trebalo likvidirati.

Zemlja čak može zahtijevati da registrirano sjedište i središnja uprava budu na istoj adresi. To vrijedi za sljedeće države članice: Austriju, Bugarsku, Češku, Dansku, Francusku, Grčku i Latviju.

Europsko društvo može poslovati u skladu s jednim od sljedećih modela:

• monistički sustav – društvom upravlja upravni odbor
• dualistički sustav – društvom upravljaju uprava i nadzorni odbor.

• Upravni odbor mora se sastajati najmanje jednom u tri mjeseca.
• Među svojim članovima bira predsjednika.
• Članove imenuje glavna skupština (članovi prvog upravnog odbora mogu se imenovati na temelju statuta europskog društva).

• Nije dopušteno da osoba istodobno obavlja dužnost člana uprave i člana nadzornog odbora.
• Nadzorni odbor bira predsjednika među svojim članovima.
• Članove imenuje glavna skupština (članovi prvog nadzornog odbora mogu se imenovati na temelju statuta europskog društva).
• Nadzorni odbor imenuje i opoziva članove uprave. Države članice mogu propisati ili dopustiti da se u statutu europskog društva navede da se te radnje obavljaju na glavnoj skupštini.
• Uprava mora podnositi izvješće nadzornom odboru najmanje jednom u tri mjeseca te mu ujedno prenositi sve važne informacije.

• Članovi mogu biti fizičke osobe kojima na nacionalnoj razini nije zabranjeno da budu član uprave dioničkog društva.

Statut europskog društva može dopustiti da član bude trgovačko društvo ili neka druga pravna osoba (ako relevantno nacionalno pravo koje se primjenjuje na dionička društva ne određuje drukčije). U tom se slučaju za obavljanje te funkcije imenuje fizička osoba.

• Propisima o statutima europskog društva nije utvrđen određeni broj.
• Broj članova – ili pravila za utvrđivanje tog broja – trebaju se utvrditi statutom europskog društva.
• Države članice mogu odrediti svoja pravila za najmanji/najveći broj članova uprave europskog društva. U dualističkom sustavu one mogu odrediti i broj članova nadzornog odbora.
• Međutim, ako je sudjelovanje radnika uređeno Direktivom 2001/86/EZ, upravni odbor mora imati najmanje tri člana.

• Mandat ne smije biti dulji od šest godina.
• Duljina mandata mora biti utvrđena u statutu europskog društva.
• Članovi mogu biti ponovno imenovani jednom, a ponekad i više puta (u skladu s ograničenjima u statutu europskog društva).

Uredbom nije propisan standardni format ni puni sadržaj statuta. Umjesto toga ona sadržava niz općih pravila:

• Statut se može izmijeniti samo odlukom donesenom dvotrećinskom većinom glasova glavne skupštine, osim:
  • ako je nacionalnim propisima o dioničkim društvima u državi članici u kojoj je europsko društvo registrirano dopuštena ili propisana veća većina ili
  • ako je nacionalnim propisima utrvrđeno da je dovoljna obična većina glasova ako prisutni dioničari predstavljaju najmanje polovicu temeljnog kapitala.
• Statut ne smije biti u suprotnosti s dogovorenim načinima sudjelovanja radnika. Ako dođe do takve situacije, statut se mora izmijeniti. Države članice EU-a mogu propisati da se to može učiniti bez dodatne odluke glavne skupštine dioničara. Statut bi trebao obuhvaćati i sljedeće aspekte:
  • organizacijska struktura (monistički ili dualistički sustav)
  • broj članova svakog upravljačkog tijela ili pravila za određivanje tog broja
  • mandat članova upravljačkih tijela (i moguća ograničenja ponovnog imenovanja)
  • vrste poslova za koje je potrebna izričita odluka upravnog odbora kod monističkog sustava, odnosno suglasnost nadzornog odbora kod dualističkog sustava.

• U slučaju osnivanja holdinga ili pripajanja ili spajanja o sudjelovanju radnika odlučuje se u skladu s Direktivom 2001/86/EZ . Glavne skupštine uključenih društava mogu blokirati registraciju europskog društva ako ne dobiju priliku izričito potvrditi dogovorena pravila.
• Kad je riječ o preoblikovanju društva, države članice mogu utvrditi da je za preoblikovanje potrebna odluka uprave društva koje se preoblikuje donesena kvalificiranom većinom ili jednoglasno, pod uvjetom da već ima pravila za sudjelovanje radnika. Zasad se nijedna država članica EU-a nije odlučila za tu mogućnost.
• U slučaju pripajanja ili spajanja vjerovnici i imatelji obveznica ili vrijednosnih papira koji nisu dionice bit će zaštićeni u skladu s relevantnim nacionalnim pravom (uzimajući u obzir prekograničnu narav pripajanja ili spajanja).
• U slučaju osnivanja holdinga ili pripajanja ili spajanja države članice mogu donijeti mjere za zaštitu manjinskih dioničara koji se protive osnivanju holdinga ili spajanju ili pripajanju.
  • Države članice koje su odabrale tu opciju za pripajanja ili spajanja: Austrija, Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Finska, Grčka, Latvija, Mađarska, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovenija, Slovačka i Španjolska.
  • Države članice koje su odabrale tu opciju za osnivanje holdinga: Austrija, Bugarska, Češka, Estonija, Grčka, Latvija, Mađarska, Njemačka, Portugal, Slovačka i Španjolska.
• U slučaju holdinga države članice EU-a mogu donijeti mjere za zaštitu vjerovnika i radnika, a sljedeće su to i učinile:
  • za vjerovnike: Cipar, Češka, Francuska, Mađarska, Portugal i Španjolska.
  • za radnike: Bugarska, Cipar, Češka, Slovenija i Slovačka.
• Kad se osniva holding ili provodi preoblikovanje, među pripremnim dokumentima trebalo bi biti izvješće u kojem se objašnjavaju posljedice za dioničare i radnike.

To ovisi o propisima o dioničkim društvima u zemlji u kojoj je društvo registrirano.

Dioničari sudjeluju u donošenju odluka na glavnoj skupštini.

• Koliko često?
  • Glavna skupština može se sazvati bilo kad, ali najmanje jednom u kalendarskoj godini, i to u roku od šest mjeseci od završetka financijske godine (osim ako je prema nacionalnom pravu propisano da to bude češće).
  • Države članice mogu propisati da se prva glavna skupština treba održati u roku od 18 mjeseci od osnivanja društva.
• Tko može sazvati skupštinu?
  • Jedno od upravljačkih tijela europskog društva
  • relevantno tijelo.

I dioničari koji su vlasnici najmanje 10 % temeljnog kapitala (ili manje, ako je tako propisano nacionalnim pravom ili statutom) mogu zatražiti sazivanje glavne skupštine. Ako se skupština ne održi, sazivanje skupštine može narediti relevantno nacionalno tijelo države članice u kojoj je društvo registrirano.

• Glasanje na glavnim skupštinama:
  • Odluke se donose običnom većinom glasova.
  • Iznimke:
    • kad je prema nacionalnom pravu propisana veća većina
    • kad je Uredbom o Statutu europskog društva propisana veća većina (npr. za izmjenu statuta društva).

Može, i to u državi članici EU-a u kojoj je registrirano:

• ako je registrirano najmanje dvije godine ili
• ako su mu odobrena prva dva godišnja financijska izvješća.

Za preoblikovanje nije potrebno ugasiti europsko društvo niti stvoriti novu pravnu osobu.

Sudjelovanje radnika je svaki mehanizam koji radnicima omogućuje da utječu na odluke koje se donose u trgovačkom društvu. U skladu s tim:

• uprava treba redovito informirati i pitati za mišljenje predstavnike radnika
• predstavnici radnika sudjeluju u upravljanju trgovačkim društvom tako što imaju
  • pravo izbora ili imenovanja nekih članova nadzornog ili upravnog odbora ili
  • pravo predlaganja i/ili osporavanja imenovanja nekih ili svih članova nadzornog ili upravnog odbora trgovačkog društva.

Nakon osnivanja europskog društva ne bi se trebalo smanjiti dotadašnje sudjelovanje radnika u tim poduzećima, osim ako uprava i predstavnici radnika ne odluče drukčije. Prava koja su bila na snazi prije osnivanja europskog društva trebala bi biti osnova za pravila za sudjelovanje radnika i u novom europskom društvu.

• O sudjelovanju radnika trebaju odlučiti njihovi predstavnici i uprava prije registracije europskog društva.
• Pravila za sudjelovanje radnika utvrđuju se sporazumom između uprave poduzeća koja osnivaju europsko društvo i predstavnika radnika tih poduzeća.
• U tu svrhu treba osnovati posebno pregovaračko tijelo koje predstavlja radnike tih poduzeća. Njegovi članovi trebaju biti izabrani ili imenovani razmjerno broju radnika zaposlenih u tim poduzećima u pojedinoj državi članici.
• Ako se ne postigne dogovor u roku od šest mjeseci (koji se može produljiti na najviše 12 mjeseci), primjenjuje se skup standardnih pravila za sudjelovanje radnika. Ta se standardna pravila ne primjenjuju ako predstavnici radnika odluče:
  • ne pokrenuti pregovore ili prekinuti one koji su u tijeku i
  • jednostavno preuzeti pravila o radničkom informiranju i savjetovanju koja su na snazi u državama članicama u kojima europsko društvo ima radnike.