Često postavljana pitanja - Osnivanje europskog društva (SE)

O tome svaka država članica EU-a odlučuje za sebe, ali to je moguće samo ako društvo ispunjava sljedeće uvjete:

• osnovano je u skladu s pravom države članice EU-a
• ima registrirano sjedište u toj državi i
• ima stvarnu i trajnu vezu s gospodarstvom države članice.

Nacionalni propisi mogu se i promijeniti; provjerite kod nadležnog nacionalnog tijela je li takvo sudjelovanje dopušteno.

Mogu, i to u slučaju spajanja. Tu odluku svaka država članica EU-a donosi za sebe, ali se ona mora temeljiti na razlozima od javnog interesa.

To vrijedi za sljedeće države članice: Belgiju, Bugarsku, Cipar, Dansku, Francusku, Grčku, Latviju, Nizozemsku, Poljsku, Portugal, Španjolsku i Švedsku.

Moraju. Ako europsko društvo više ne ispunjava taj uvjet, morat će ponovno uspostaviti središnju upravu ili preseliti registrirano sjedište tako da budu u istoj zemlji. U protivnom se to društvo treba likvidirati.

U nekim državama registrirano sjedište i središnja uprava moraju biti na istoj adresi. To vrijedi za sljedeće države članice: Austriju, Bugarsku, Češku, Dansku, Francusku, Grčku i Latviju.

Model poslovanja europskog društva mora biti nešto od sljedećeg:

• monistički ustroj – društvom upravlja upravni odbor
• dualistički ustroj – društvom upravljaju uprava i nadzorni odbor.

• Upravni odbor mora se sastati najmanje jednom svaka tri mjeseca.
• Među svojim članovima bira predsjednika.
• Članove imenuje glavna skupština (članovi prvog upravnog odbora mogu se imenovati na temelju statuta europskog društva).

• Ista osoba ne smije istovremeno obavljati dužnost člana uprave i člana nadzornog odbora.
• Nadzorni odbor bira predsjednika među svojim članovima.
• Članove imenuje glavna skupština (članovi prvog nadzornog odbora mogu se imenovati na temelju statuta europskog društva).
• Nadzorni odbor imenuje i razrješava članove uprave. Države članice EU-a mogu uvjetovati ili dopustiti da se u statutu europskog društva navede da se te radnje obavljaju na glavnoj skupštini.
• Uprava mora podnositi izvješće nadzornom odboru najmanje jednom svaka tri mjeseca te mu prenositi sve važne informacije.

• Član može biti svaka fizička osoba koja na temelju nacionalnih propisa nije diskvalificirana za obnašanje dužnosti u upravi dioničkog društva.

Statut europskog društva može dopustiti da član bude trgovačko društvo ili neka druga pravna osoba (ako relevantno nacionalno pravo koje se primjenjuje na dionička društva ne određuje drukčije). U tom se slučaju za obavljanje te funkcije imenuje fizička osoba.

• U Uredbi o Statutu europskog društva nije propisan određeni broj članova.
• Broj članova uprave odnosno pravila po kojima se taj broj određuje propisuju se statutima europskog društva.
• Države članice EU-a mogu propisati najmanji/najveći broj članova uprave europskog društva. U dualističkom ustroju mogu propisati i broj članova nadzornog odbora.
• Međutim, ako je sudjelovanje radnika uređeno Direktivom 2001/86/EZ, upravni odbor mora imati najmanje tri člana.

• Mandat ne smije biti dulji od šest godina.
• Duljina mandata mora biti navedena u statutu europskog društva.
• Članovi mogu biti ponovno imenovani jednom, a ponekad i više puta (u skladu s ograničenjima u statutu europskog društva).

Uredbom nije propisan standardni format ni puni sadržaj statuta. Umjesto toga ona sadržava niz općih pravila:

• Statut se može izmijeniti samo odlukom donesenom dvotrećinskom većinom glasova glavne skupštine, osim:
  • ako je prema nacionalnim propisima o dioničkim društvima u državi članici u kojoj je europsko društvo registrirano dopuštena ili propisana veća većina ili
  • ako je nacionalnim propisima utvrđeno da je dovoljna obična većina glasova ako prisutni dioničari predstavljaju najmanje polovicu upisanog kapitala.
• Statut ne smije biti u suprotnosti s dogovorenim načinima sudjelovanja radnika. Ako dođe do takve situacije, statut se mora izmijeniti. Države članice EU-a mogu propisati da se to može učiniti bez dodatne odluke glavne skupštine dioničara. Statut bi trebao obuhvaćati i sljedeće aspekte:
  • organizacijska struktura (monistički ili dualistički ustroj)
  • broj članova svakog upravljačkog tijela ili pravila za određivanje tog broja
  • mandat članova upravljačkih tijela (i moguća ograničenja ponovnog imenovanja)
  • vrste radnji za koje je potrebna izričita odluka upravnog odbora kod monističkog ustroja, odnosno suglasnost nadzornog odbora kod dualističkog ustroja.

• U slučaju osnivanja holdinga ili spajanja o sudjelovanju radnika odlučuje se u skladu s Direktivom 2001/86/EZ. Glavne skupštine uključenih društava imaju pravo i blokirati registraciju europskog društva ako ne dobiju priliku izričito potvrditi dogovorena pravila.
• Preoblikovanje društva države članice mogu uvjetovati kvalificiranom većinom ili jednoglasnom odlukom uprave društva koje se preoblikuje ako već ima pravila za sudjelovanje radnika. Zasad se nijedna država članica EU-a nije odlučila za tu mogućnost.
• U slučaju spajanja vjerovnici i imatelji obveznica ili vrijednosnih papira koji nisu dionice bit će zaštićeni u skladu s relevantnim nacionalnim pravom (uzimajući u obzir prekograničnu narav spajanja).
• U slučaju osnivanja holdinga ili spajanja države članice mogu donijeti mjere za zaštitu manjinskih dioničara koji se protive osnivanju holdinga ili spajanju.
  • Države članice koje su odabrale tu opciju za spajanja: Austrija, Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Finska, Grčka, Latvija, Mađarska, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovenija, Slovačka i Španjolska.
  • Države članice koje su odabrale tu opciju za osnivanje holdinga: Austrija, Bugarska, Češka, Estonija, Grčka, Latvija, Mađarska, Njemačka, Portugal, Slovačka i Španjolska.
• U slučaju holdinga države članice EU-a mogu donijeti mjere za zaštitu vjerovnika i radnika, a sljedeće su to i učinile:
  • za vjerovnike: Cipar, Češka, Francuska, Mađarska, Portugal i Španjolska.
  • za radnike: Bugarska, Cipar, Češka, Slovenija i Slovačka.
• Kad se osniva holding ili provodi preoblikovanje, među pripremnim dokumentima trebalo bi biti izvješće u kojem se objašnjavaju posljedice za dioničare i radnike.

To ovisi o propisima o dioničkim društvima u zemlji u kojoj je društvo registrirano.

Dioničari sudjeluju u donošenju odluka na glavnoj skupštini.

• Koliko često?
  • Glavna skupština može se sazvati bilo kad, ali najmanje jednom u kalendarskoj godini, i to u roku od šest mjeseci od završetka financijske godine (osim ako je prema nacionalnom pravu propisano da to bude češće).
  • Države članice EU-a mogu propisati da se prva glavna skupština mora održati u roku od 18 mjeseci od osnivanja društva.
• Tko može sazvati skupštinu?
  • Jedno od upravljačkih tijela europskog društva
  • nadležno tijelo.

I dioničari koji su vlasnici najmanje 10 % temeljnog kapitala (ili manje, ako je tako propisano nacionalnim pravom ili statutom) mogu zatražiti sazivanje glavne skupštine. Ako se skupština ne održi, može je sazvati nadležno nacionalno tijelo države članice u kojoj je društvo registrirano.

• Glasanje na glavnim skupštinama:
  • Odluke se donose običnom većinom glasova.
  • Iznimke:
    • kad je prema nacionalnom pravu propisana veća većina
    • kad je Uredbom o Statutu europskog društva predviđena veća većina (npr. za izmjenu statuta društva).

Može, i to u državi članici EU-a u kojoj je registrirano ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

• ako je registrirano najmanje dvije godine ili
• ako su mu odobrena prva dva godišnja financijska izvješća.

Za preoblikovanje nije potrebno likvidirati europsko društvo niti stvoriti novu pravnu osobu.

Sudjelovanje radnika je svaki mehanizam koji radnicima omogućuje da utječu na odluke koje se donose u trgovačkom društvu. U skladu s tim:

• uprava treba redovito informirati i pitati za mišljenje predstavnike radnika
• predstavnici radnika sudjeluju u upravljanju trgovačkim društvom tako što imaju
  • pravo izbora ili imenovanja nekih članova nadzornog ili upravnog odbora ili
  • pravo predlaganja i/ili osporavanja imenovanja nekih ili svih članova nadzornog ili upravnog odbora trgovačkog društva.

Nakon osnivanja europskog društva ne bi se trebalo smanjiti dotadašnje sudjelovanje radnika u tim poduzećima, osim ako uprava i predstavnici radnika ne odluče drukčije. Prava koja su bila na snazi prije osnivanja europskog društva trebala bi biti osnova za pravila za sudjelovanje radnika i u novom europskom društvu.

• O sudjelovanju radnika trebaju odlučiti njihovi predstavnici i uprava prije registracije europskog društva.
• Pravila za sudjelovanje radnika utvrđuju se sporazumom između uprave poduzeća koja osnivaju europsko društvo i predstavnika radnika tih poduzeća.
• U tu svrhu treba osnovati posebno pregovaračko tijelo koje predstavlja radnike tih poduzeća. Njegovi članovi biraju se ili imenuju razmjerno broju radnika zaposlenih u tim poduzećima u pojedinoj državi članici.
• Ako se ne postigne dogovor u roku od šest mjeseci (koji se može produljiti na najviše 12 mjeseci), primjenjuje se skup standardnih pravila za sudjelovanje radnika. Ta se standardna pravila ne primjenjuju ako predstavnici radnika odluče:
  • ne pokrenuti pregovore ili prekinuti one koji su u tijeku i
  • jednostavno preuzeti pravila za radničko informiranje i savjetovanje koja su na snazi u državama članicama u kojima europsko društvo ima radnike.