Slobodan protok neosobnih podataka

Kao osoba, poduzeće ili organizacija imate pravo upotrebljavati, prikupljati, pohranjivati, prenositi neosobne podatke ili njima upravljati te upotrebljavati podatkovne centre ili usluge u oblaku bilo gdje u EU-u.

Tako možete izbjeći moguće udvostručenje troškova; na primjer, možete svoju informacijsku infrastrukturu smjestiti u jednu državu članicu EU-a, čak i ako djelujete u više država.

Osobni podaci, neosobni podaci i miješani skupovi podataka

Osobni su podaci svi podaci koji se odnose na osobu čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi i u skladu su s pravilima Opće uredbe o zaštiti podataka.

Skupovi neosobnih podataka odnose se na:

• podatke koji se ne odnose na fizičku osobu čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi, kao što su podaci o vremenskim uvjetima
• podatke koji su prvotno bili osobni podaci, ali su naknadno anonimizirani i ne mogu se ni na koji način pripisati određenoj osobi.

Miješani skupovi podataka su zbirke osobnih i neosobnih podataka kao što je porezna evidencija poduzeća, u kojoj se navode ime i prezime te telefonski broj njegova glavnog direktora. U većini su slučajeva osobni i neosobni podaci u miješanim skupovima podataka neodvojivo povezani. Ako postupate s takvim miješanim skupovima podataka, morate se pridržavati pravila Opće uredbe o zaštiti podataka.

Svoje podatke možete pohraniti bilo gdje u EU-u, uključujući poslužitelje u oblaku

Osim u iznimnim slučajevima koji su objašnjeni u nastavku, možete odabrati lokaciju za pohranu ili obradu svojih podataka.

Ako se za pohranu podataka služite uslugom u oblaku, trebali biste moći lako promijeniti pružatelja usluge ili prenijeti podatke natrag u svoj informacijski sustav. Nekoliko pružatelja usluga u oblaku potpisalo je kodeks ponašanja kojim se to jamči. Popis pružatelja usluga i kodeks ponašanja dostupni su na internetskim stranicama Udruženja za promjenu pružatelja usluga i prijenos podataka u oblaku (SWIPO) en .

Zahtjevi za lokalizaciju podataka u EU-u

U iznimnim slučajevima države članice EU-a mogu ograničiti kretanje određenih podataka, ali samo ako je to opravdano iz razloga javne sigurnosti, npr. ako se podaci odnose na otvorene protuterorističke istrage ili ako bi gubitak podataka mogao uzrokovati veliku prometnu nesreću (na primjer, kad je riječ o podacima kontrole zračnog prometa). Te iznimke ovise o nacionalnom zakonodavstvu. Uredbom EU-a o slobodnom protoku neosobnih podataka omogućuje se pristup informacijama o takvim ograničenjima u pogledu lokalizacije podataka.

Nacionalne informacijske i kontaktne točke

Uredba EU-a o slobodnom protoku neosobnih podataka predviđa dvije vrste informacijskih točaka koje trebaju osigurati države članice EU-a:

• „jedinstvena informacijska točka” odnosi se na službene internetske stranice s nacionalnim informacijama o ograničenjima i zahtjevima u pogledu lokalizacije podataka
• „jedinstvena kontaktna točka” odnosi se na konkretnu fizičku adresu i/ili e-adresu kojoj se možete obratiti za dodatne informacije.

U Upitajte nacionalne uprave u nastavku možete pronaći jedinstvenu informacijsku točku i jedinstvenu kontaktnu točku na svakoj nacionalnoj razini.

Razmjena podataka s nadležnim tijelima

Ako nadležno tijelo podnese opravdan zahtjev za pristup vašim podacima, morate mu ih staviti na raspolaganje čak i ako se tim podacima upravlja ili ako su pohranjeni u drugoj zemlji EU-a. U skladu s nacionalnim pravom mogu se izreći kazne za neispunjavanje te obveze.