Državne mirovine u inozemstvu
Starosne mirovine
Zahtjev za mirovinu
Ako ste radili u nekoliko država članica, vjerojatno ste skupili prava na mirovinu u svakoj od njih.
Morat ćete se obratiti tijelu nadležnom za mirovine u državi u kojoj živite ili u kojoj ste zadnje bili zaposleni. Ako nikad niste radili u zemlji u kojoj živite, država domaćin proslijedit će vaš zahtjev onoj u kojoj ste zadnje bili zaposleni.
U tom je slučaju ta zadnja država nadležna za obradu vašeg zahtjeva i prikupljanje dokaza o uplaćenim doprinosima od svih država u kojima ste radili.
U nekim državama tijelo nadležno za mirovine trebalo bi vam poslati obrazac zahtjeva za mirovinu prije nego što navršite dob za umirovljenje u toj zemlji. Ako ga ne primite, provjerite kod nacionalnog tijela nadležnog za mirovine hoće li vam ga automatski poslati.
Napomena
Informacije o dobivanju mirovine trebali biste zatražiti barem 6 mjeseci prije umirovljenja jer bi postupak dobivanja mirovina iz različitih država mogao potrajati.
Potrebni dokumenti
Razlikuju se ovisno o državi, no u pravilu je potrebno dostaviti bankovne podatke i identifikacijsku ispravu.
Za više informacija obratite se nadležnom tijelu koje obrađuje vaš zahtjev.
Razlike u dobi za umirovljenje
U nekim državama članicama morat ćete duže čekati nego u drugim državama kako biste počeli primati mirovinu.
Mirovinu možete početi primati od države u kojoj sada živite (ili u kojoj ste zadnje bili zaposleni) kad navršite zakonsku dob za umirovljenje u toj državi. Ako ste stekli mirovinska prava u drugim državama, taj ćete dio mirovine početi dobivati tek kad navršite zakonsku dob za umirovljenje u tim državama.
Zato je važno unaprijed saznati od svih država u kojima ste radili što će se dogoditi ako promijenite datum od kojeg ćete početi primati mirovinu.
Ako jednu mirovinu počnete primati prije druge, moguće je da će to utjecati na iznos koji ćete primati.
Za dodatne savjete obratite se nadležnim tijelima u državi u kojoj živite i/ili u državama u kojima ste radili.
Saznajte više o dobi za umirovljenje i mirovinskim sustavima u različitim državama članicama EU-a:
Odaberite svoju državu
Primjer
Imajte na umu da dob za umirovljenje može biti drugačija (viša!) u drugim državama
Francuskinja Caroline radila je 15 godina u Danskoj i potkraj radnog vijeka vratila se u Francusku. Kao što je uobičajeno u Francuskoj, zatražila je mirovinu kad je navršila 62 godine, ali je iznos koji je dobila bio vrlo nizak.
Sa 62 godine Caroline ima pravo samo na francuski dio mirovine. Danski će dio početi primati kad navrši 67 godina – zakonsku dob za umirovljenje u Danskoj za Carolineinu dobnu skupinu.
Uvjeti za ostvarenje prava
U nekim državama članicama morate raditi tijekom minimalnog razdoblja kako biste ostvarili pravo na mirovinu.
U takvim slučajevima tijelo nadležno za mirovine mora uzeti u obzir sva vaša razdoblja rada u drugim državama članicama, kao da ste cijelo vrijeme radili u toj državi, kako bi procijenilo imate li pravo na mirovinu (načelo zbrajanja razdoblja).
Ako to ne učini, obratite se našim službama za pomoć.
Primjer
Tom je četiri godine radio u Njemačkoj i 32 godine u Portugalu.
U Njemačkoj morate raditi najmanje pet godina kako biste ostvarili pravo na mirovinu. Tom obično ne bi imao pravo na mirovinu iz nacionalnog mirovinskog sustava u Njemačkoj jer je ondje radio samo četiri godine.
Međutim, njemačko tijelo nadležno za mirovine moralo je uzeti u obzir Tomove godine rada u Portugalu. Priznalo mu je pravo na mirovinu i isplaćuje mu je za 4 godine radnog staža u Njemačkoj.
Razdoblja osiguranja kraća od godine dana
Ako ste bili osigurani manje od godine dana u jednoj državi, možda će vrijediti posebna pravila jer neke države članice ne isplaćuju mirovine za kratka razdoblja; no mjeseci tijekom kojih ste bili osigurani ili imali boravište u državi u kojoj ste kratko radili neće biti izgubljeni jer će ih pri izračunavanju mirovine u obzir uzeti države u kojima ste dulje radili.
Ako naiđete na poteškoće pri dobivanju mirovine za razdoblja rada kraća od godine dana, obratite se našim službama za pomoć.
Izračunavanje mirovine
Tijela nadležna za mirovine u svakoj državi članici u kojoj ste radili razmotrit će doprinose koje ste uplatili u njihov sustav, koliko ste uplatili u drugim zemljama i koliko dugo ste radili u različitim zemljama.
Stopa EU-a
Svako tijelo nadležno za mirovine izračunat će dio mirovine koji treba isplatiti uzimajući u obzir razdoblja rada u svim državama članicama.
U tu će svrhu zbrojiti vaša razdoblja rada u svim državama članicama i utvrditi iznos mirovine koji biste dobili da ste tijekom cijelog vremena uplaćivali doprinose u nacionalni sustav (tzv. teoretski iznos).
Izračunati se iznos potom prilagođuje razdoblju tijekom kojeg ste doista bili osigurani u toj državi (tzv. razmjerno davanje).
Nacionalna stopa
Ako ispunjavate uvjete za stjecanje prava na nacionalnu mirovinu neovisno o razdobljima rada u drugim državama, tijelo nadležno za mirovine izračunat će i nacionalnu mirovinu (poznatu i kao samostalno davanje).
Rezultat
Nacionalno tijelo zatim će usporediti razmjerno davanje i samostalno davanje; od te države članice EU-a dobit ćete onu mirovinu čiji je iznos viši.
Svaka će vam država poslati obrazac P1 u kojem će vam objasniti svoju odluku.
Primjer
Rosa je radila 20 godina u Francuskoj i 10 godina u Španjolskoj.
Obje države primjenjuju razdoblje od najmanje 15 godina rada za stjecanje prava na mirovinu. Svaka će država izračunati Rosinu mirovinu.
Francusko tijelo napravit će dvostruki izračun:
- izračunat će Rosinu nacionalnu mirovinu za 20 godina rada u Francuskoj – recimo da ona iznosi 800 EUR.
- Izračunat će i teoretski iznos, odnosno mirovinu koju bi Rosa dobivala da je punih 30 godina radila u Francuskoj – recimo da je taj iznos 1500 EUR. Nakon toga odredit će razmjernu mirovinu – dio tog iznosa koji treba platiti za godine radnog staža u Francuskoj: 1500 x 20 godina u Francuskoj / ukupno 30 godina = 1000 eura.
Rosa ima pravo na veći iznos, dakle 1000 EUR mjesečno.
Španjolsko tijelo neće izračunati nacionalnu mirovinu jer je Rosa radila u Španjolskoj kraće od propisanog minimalnog razdoblja. Izračunat će samo stopu EU-a, počevši od teoretskog iznosa, koji bi Rosa primila da je u Španjolskoj radila svih 30 godina – recimo da se radi o 1200 EUR.
Zatim će odrediti razmjernu mirovinu – dio tog iznosa koji treba platiti za godine radnog staža u Španjolskoj: 1200 x 10 godina u Španjolskoj / ukupno 30 godina = 400 EUR.
Na kraju će Rosa primiti mirovinu u iznosu od 1400 EUR.
Oporezivanje državnih mirovina
Pravila o oporezivanju državnih mirovina iz inozemstva razlikuju se među državama. Na primjer, tijela jedne države mogu oporezivati inozemne mirovine rezidenata, ali isto tako mogu odobriti i porezne olakšice za poreze koji su već plaćeni u drugoj državi. Ako primate mirovine iz više od jedne države članice, provjerite pravila koje države se primjenjuju na svaku pojedinu mirovinu. Provjerite pravila u relevantnoj zemlji/relevantnim zemljama.
Isplaćivanje mirovine
Svaka država koja vam daje mirovinu u pravilu je isplaćuje na bankovni račun u vašoj državi boravišta ako živite u državi članici.
Ako ne živite u državi članici, možda ćete morati otvoriti bankovni račun u svakoj državi koja vam isplaćuje mirovinu.
Invalidske/obiteljske mirovine
Ista se pravila primjenjuju i na izračunavanje invalidskih i obiteljskih mirovina. Važno je znati sljedeće:
- Ako zatražite invalidsku mirovinu ili davanja u slučaju invalidnosti, svaka država u kojoj ste radili mogla bi zasebno zatražiti liječnički pregled i doći do posve drugačijih zaključaka; jedna bi država mogla procijeniti da ste potpuno nesposobni za rad, dok bi vas druga mogla smatrati u potpunosti sposobnim.
- Neke države članice ne isplaćuju obiteljske mirovine; ako vaš bračni drug radi u inozemstvu, a vi računate s mogućnošću dobivanja obiteljske mirovine, provjerite postoji li ona u toj državi.