You are here:

Tržišno natjecanje

Pravila EU-a o tržišnom natjecanju osmišljena su kako bi osigurala pravedne i jednake uvjete za poduzeća, a istovremeno omogućila inovacije, jedinstvene standarde i razvoj malih poduzeća.

Prema pravilima EU-a poduzeća ne smiju:

  • dogovarati cijene ili međusobnu podjelu tržišta
  • zloupotrebljavati vladajući položaj na određenom tržištu s ciljem istiskivanja manjih konkurenata
  • povesti spajanje u svrhu kontrole tržišta .
    U praksi tim se pravilom sprečava samo mali broj spajanja. Veća poduzeća koja u velikoj mjeri posluju u EU-u ne mogu se spajati bez prethodne suglasnosti Europske komisije čak i ako je njihovo sjedište izvan EU-a.

Zaštita malih poduzeća

Velika poduzeća ne smiju upotrebljavati svoju pregovaračku moć u svrhu nametanja uvjeta koji bi njihovim dobavljačima ili strankama otežali poslovanje s konkurentima. Komisija za tu praksu može poduzeća novčano kazniti (a to i čini) jer se time uzrokuju veće cijene i/ili manji izbor za potrošače.

U EU-ovim istragama protutržišnih praksi obuhvaćeni su ne samo roba već i slobodna zanimanja (liječnici, odvjetnici itd.) i usluge, uključujući financijske usluge kao što su usluge poslovnih banaka i kreditne kartice.

Nema štaka za šepava poduzeća

Komisija osim toga nadzire koliko pomoći daju poduzećima vlade država EU-a („državna potpora”), primjerice:

  • zajmove i bespovratna sredstva
  • porezne olakšice
  • robu i usluge po povlaštenim stopama
  • državna jamstva kojima se poboljšava kreditni rejting poduzeća u usporedbi s konkurentima.

Kod takve je potpore prisutan rizik da će pogodovati dobro povezanim interesnim skupinama na štetu onih koji se natječu na temelju vlastitih zasluga, a račun za to plaćaju porezni obveznici. Ograničavanje takvih nezasluženih subvencija jeftin je i učinkovit način poticanja poštenog ponašanja u Europi i promicanja gospodarskog rasta.

Fleksibilna pravila

Ta se pravila primjenjuju razumno i fleksibilno. Najvažniji su kriteriji hoće li potrošači imati koristi i hoće li to nanijeti štetu drugim poduzećima. Primjerice, vlade smiju pomoći poduzećima u teškoćama ili novim pothvatima ako postoji stvarna mogućnost da će na kraju postati profitabilni i na taj će način čuvati pa čak i stvarati radna mjesta. Nije dopušteno pomagati poduzećima u teškoćama koja nemaju izgleda postati održiva.

Ostale iznimke od općih pravila obuhvaćaju:

  • poduzeća koja surađuju u razvoju jedinstvenih tehničkih standarda za tržište u cjelini
  • manja poduzeća koja surađuju kako bi se mogla učinkovitije natjecati s većima
  • inicijative u području istraživanja i inovacija
  • projekte za regionalni razvoj.

Nedavni slučajevi

Komisija je francuskoj farmaceutskoj tvrtki Servier i petorici ostalih proizvođača generičkih lijekova u 2014. izrekla kazne u visini od gotovo 430 milijuna EUR zbog sklapanja niza dogovora u cilju zaštite najbolje prodavanog Servierova lijeka za sniženje krvnog tlaka od tržišnog natjecanja s ostalim generičkim lijekovima u EU-u.

Komisija je također istraživala kartele na tržištu financijskih derivata čija je cijena određena s obzirom na referentne vrijednosti (kao što su EURIBOR (EIRD), JPY Libor, Euroyen TIBOR (YIRD) i Libor za švicarski franak (CHIRD)).

Tijekom proteklih godina donijela je nekoliko odluka u takvim slučajevima, protiv banaka kao što su Barclays, Deutsche Bank, RBS, Société Générale, UBS, Citigroup i JPMorgan. Ukupne kazne iznosile su 1,8 milijarde EUR (neke su banke svoje kazne uspjele smanjiti suradnjom u ispitnom postupku i pristankom na nagodbu).

Provjere i nadzor

Široke ovlasti Komisije za istragu i zaustavljanje kršenja pravila tržišnog natjecanja EU-a podložne su određenim unutarnjim provjerama i nadzoru te sudskom nadzoru europskih sudova . Poduzeća i vlade država članica na odluke Komisije redovno podnose žalbe, koje su ponekad i uspješne.