Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Informativni pregled

Pitanja i odgovori: O nacionalnim energetskim i klimatskim planovima

Bruxelles, 18. lipnja 2019.

Što su nacionalni energetski i klimatski planovi?

Riječ je o prvim integriranim srednjoročnim instrumentima za planiranje koje su države članice dužne pripremiti radi provedbe ciljeva energetske unije, a posebice dogovorenih energetskih i klimatskih ciljeva EU-a za 2030. U njima se opisuje kako svaka pojedinačna država članica namjerava pridonijeti postizanju zajedničkih ciljeva energetske unije.

Struktura nacionalnih klimatskih i energetskih planova zadana je Uredbom o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime kako bi se osigurala usporedivost i dosljednost politika te promicanje opsežne rasprave, na europskoj razini, o energetskim i klimatskim prioritetima. Planovi se stoga temelje na logici pet dimenzija energetske unije, od kojih je energetska učinkovitost na prvom mjestu, a tu su još i potpuno integrirano unutarnje energetsko tržište, smanjenje emisija ugljika u gospodarstvu, energetska sigurnost, solidarnost i povjerenje te istraživanje, inovacije i konkurentnost. Za svaku od njih države članice dužne su navesti ciljeve i/ili doprinose te politike i mjere za postizanje nacionalnih ciljeva. Planovi bi se trebali temeljiti na pouzdanoj analizi kojom se uzima u obzir očekivani učinak predloženih politika i mjera. U raspravu o njima trebaju se uključiti nacionalni dionici i susjedne države članice. Planovi su ključan alat za omogućivanje prelaska na čistu energiju, pri čemu su cilj stabilni ulagački uvjeti i predvidljivost ulaganja za europsku industriju.

Sve države članice EU-a morale su dostaviti svoje nacrte nacionalnih energetskih i klimatskih planova do 31. prosinca 2018. Rok za podnošenje konačnih planova je 31. prosinca 2019. Preporuke i Komunikacija Komisije dio su suradnje koju provode Komisija i države članice kako bi osigurale da konačni nacionalni planovi budu dovoljno detaljni, robusni i ambiciozni.

Što je Komisija danas odlučila? Koju je glavnu poruku poslala državama članicama?

U današnjoj se Komunikaciji i preporukama Komisije ocjenjuje prvi nacrt integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova kako bi se pomoglo državama članicama da finaliziraju svoje planove do kraja 2019. Cilj je uspostaviti odgovarajuće instrumente za planiranje kako bi se pružila potpora državama članicama te kako bi se Uniji kao cjelini omogućilo da ispuni svoje ciljeve u okviru pet dimenzija energetske unije, a posebice energetske i klimatske ciljeve EU-a za 2030.

U Komunikaciji i preporukama od država članica traži se da na nekoliko načina poboljšaju nacrte planova:

  • nekim se državama članicama predlaže da pojačaju nastojanja u području energetske učinkovitosti i obnovljive energije te bolje iskoriste svoj nacionalni potencijal, a druge će morati potkrijepiti svoje već ambiciozne ciljeve
  • od država članica traži se i određivanje mjerljivih, dostižnih i realističnih ciljeva za svih pet dimenzija te vremenskih okvira koji se na njih odnose
  • većina se država članica poziva i da odrede konkretnije dodatne politike i mjere i time potkrijepe nacionalne ciljeve i doprinose za svih pet dimenzija.

Ovo je prvi put da se provodi ovakav postupak, a države članice i Komisija tijekom proteklih nekoliko mjeseci konstruktivno su surađivale. Komisija će nastaviti suradnju s državama članicama kako bi im pomogla u poboljšanju konačnih nacionalnih energetskih i klimatskih planova te provođenju preporuka, a usto će nastaviti promicati uključivu raspravu na temu nacionalnih energetskih i klimatskih planova, podržavati regionalnu suradnju među državama članicama te na zahtjev pružati i tehničku pomoć.

Postoji li opasnost da se ciljevi povezani s obnovljivim izvorima energije i energetskom učinkovitosti za 2030. ne ispune?

Nacionalni energetski i klimatski planovi u svojem trenutačnom obliku nisu dostatni za postizanje ciljeva energetske učinkovitosti i obnovljive energije. Naime, u slučaju obnovljive energije postoji mogućnost da su planirani doprinosi preniski za čak 1,6 postotni bod, a u slučaju energetske učinkovitosti za čak 6,2 postotna boda (u slučaju potrošnje primarne energije) ili 6 postotnih bodova (u slučaju potrošnje krajnje energije).

S druge strane, države članice imaju šest mjeseci za donošenje ambicioznijih nacionalnih planova. Naš je zajednički cilj osigurati da zbroj nacionalnih doprinosa predstavljenih u konačnim nacionalnim planovima odgovara barem ciljevima dogovorenima na razini EU-a (32 % za obnovljive izvore energije i 32,5 % za energetsku učinkovitost).

Kako ti planovi utječu na obveze EU-a iz Pariškog sporazuma?

EU i države članice obvezale su se Pariškim sporazumom da će do 2030. smanjiti domaće emisije stakleničkih plinova za najmanje 40 % u odnosu na 1990. Prema planiranim mjerama ili ambicijama za smanjenje emisija stakleničkih plinova navedenima u nacionalnim energetskim i klimatskim planovima (i uzimajući u obzir konzervativne pretpostavke za zemlje ako one nisu dostupne) njihovo ukupno smanjenje u EU-u bit će u skladu s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova za 40 % do 2030. u odnosu na 1990.

Ispune li se u potpunosti klimatski i energetski ciljevi te ciljevi u pogledu čiste mobilnosti, možemo očekivati da će se emisije stakleničkih plinova do 2030. smanjiti za oko 45 % u odnosu na 1990. Međutim, prema procjeni Komisije, nacionalni planovi nisu dovoljno ambiciozni da bi se to ostvarilo.

Kako države članice napreduju u pogledu postizanja nacionalnih ciljeva smanjenja emisija stakleničkih plinova koje nisu obuhvaćene sustavom EU-a za trgovanje emisijama?

Države članice planiraju uvođenje dodatnih politika radi postizanja obvezujućih nacionalnih ciljeva za emisije stakleničkih plinova koje nisu obuhvaćene sustavom EU-a za trgovanje emisijama, koje bi zajednički 2030. dovele do smanjenja emisija za 28 % u odnosu na 2005. To je značajan napredak u usporedbi s prijašnjim predviđanjima, no i dalje je potrebno nadoknaditi razliku od dva postotna boda kako bi se postigao minimalan cilj od 30 % smanjenja za emisije stakleničkih plinova koje nisu obuhvaćene sustavom EU-a za trgovanje emisijama.

Ciljevi država članica iznose od nula do 40 %, a brojne su mogućnosti za njihovo ostvarivanje. Domaće se mjere prije svega odnose na građevinski sektor i sektor prijevoza, a neke članice namjeravaju iskoristiti mogućnost prijenosa emisijskih kvota među državama ili mogućnost dodatnog smanjenja emisija stakleničkih plinova nastalih iz korištenja zemljišta, prenamjene korištenja zemljišta i šumarstva.

Kako ti planovi utječu na dugoročnu strategiju EU-a za klimatsku neutralnost do 2050.?

Komisija predlaže da EU postigne klimatsku neutralnost do 2050. Europski parlament već je podržao tu ambiciju, a Vijeće još raspravlja o toj temi.

Prema Uredbi o upravljanju države članice do siječnja 2020. moraju razviti i nacionalne dugoročne strategije, a one i nacionalni energetski i klimatski planovi moraju biti komplementarni kako bi se osigurala dosljednost ciljeva za 2030. i dugoročnih ciljeva. Više od polovine nacrta nacionalnih energetskih i klimatskih planova već sadržava manje ili više razrađene ciljeve ili ambicije za 2050.

Kako će to utjecati na europske građane i potrošače?

Procjena Komisije ključan je korak za određivanje utemeljenih, robusnih, potpunih i pouzdanih konačnih nacionalnih energetskih i klimatskih planova, koji će biti neophodni za postizanje ambicioznih ciljeva u pogledu obnovljive energije, energetske učinkovitosti i smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. Nacionalni energetski i klimatski planovi omogućit će koordinaciju politika i mjera te identifikaciju potreba za ulaganjem i inovacijama te na taj način istovremeno promicati sigurnost ulaganja i strukturne reforme te poticati rast i otvaranje radnih mjesta u Europi. Usto će imati ključnu ulogu u promicanju troškovno učinkovite preobrazbe naše industrijske baze u klimatski neutralnu, kružnu i održivu industriju za dobrobit društva i planeta. Vjerodostojni nacionalni energetski i klimatski planovi omogućit će snažniju suradnju s državama koje nisu članice EU-a u području prelaska na čistu energiju.

Komisijina procjena nacrta nacionalnih energetskih i klimatskih planova pruža jedinstven uvid u trendove povezane s energetskim i klimatskim ciljevima država članica. Preporuke su solidan i usporediv zajednički temelj koji civilno društvo može iskoristiti da na nacionalnoj razini radi na zajedničkim pitanjima i dugoročnim prioritetima Unije u području energije i klime.

Procjena će sadržavati dodatne elemente koji će poslužiti za usmjeravanje budućih javnih savjetovanja, višerazinskih dijaloga i procesa regionalne suradnje, kako je predviđeno Uredbom o upravljanju.

Koji je važeći zakonodavni okvir za nacionalne energetske i klimatske planove?

Uredba o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime (Uredba o upravljanju), koja je stupila na snagu 24. prosinca 2018. Njome se utvrđuje zajednički okvir za energetske i klimatske politike u Europskoj uniji i njezinim državama članicama.

Države članice u svojim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima moraju pokazati kako će pridonijeti ciljevima energetske unije, odnosno klimatskim i energetskim ciljevima do 2030. Prema revidiranoj Direktivi o energetskoj učinkovitosti i Direktivi o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora, koje su stupile na snagu krajem 2018., riječ je o najmanje 32 % za energiju iz obnovljivih izvora i najmanje 32,5 % za energetsku učinkovitost.

Koji su sljedeći koraci?

Sljedećih šest mjeseci, odnosno razdoblje do kraja 2019., bit će ključni za finalizaciju nacionalnih energetskih i klimatskih planova. Komisija sada poziva države članice da ih usavrše, uzimajući pritom u obzir današnju Komunikaciju i preporuke.

Kako bi konačni planovi na kraju 2019. bili u skladu sa svim zahtjevima i ambicioznim ciljevima EU-a za 2030., Komisija poziva Vijeće da otvori raspravu o prioritetima iz Komunikacije i preporuka da bi se osigurala odgovarajuća razina ambicioznosti u konačnim nacionalnim planovima.

Kako bi daljnja razmjena informacija bila što učinkovitija, u Komunikaciji Komisije navedeno je [sedam] prioriteta na kojima se ona može temeljiti: uklanjanje nedostataka u politikama i ambicijama za 2030., uključivanje svih relevantnih ministarstava na nacionalnim razinama, iskorištavanje mogućnosti suradnje sa susjednim državama članicama, podupiranje industrije, konkurentnosti i inovacija na temelju nacionalnih planova, privlačenje ulaganja i utvrđivanje financijskih prilika, potpuna integracija socijalne dimenzije te uzimanje u obzir dugoročnih ciljeva i dugoročne vizije.

 

 

MEMO/19/2997

Osobe za kontakt s medijima:

Upiti građana: Europe Direct telefonom na 00 800 67 89 10 11 ili e-poštom


Side Bar