Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Informativni pregled

Pitanja i odgovori: Instrument za izvanredne situacije unutar Unije

Bruxelles, 2. ožujka 2016.

Europska komisija predložila je Uredbu Vijeća kojom se omogućuje pružanje hitne potpore državama članicama ako ih pogode izvanredne krize ili katastrofe koje bi mogle prouzročiti ozbiljne humanitarne posljedice.

Što sadržava novi prijedlog? Kako funkcionira?

Europska komisija predložila je Uredbu Vijeća kojom se omogućuje pružanje hitne potpore državama članicama ako ih pogode izvanredne krize ili katastrofe koje bi mogle prouzročiti ozbiljne humanitarne posljedice. Pružanje pomoći u izvanrednim situacijama temelji se na članku 122. stavku 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Time će se omogućiti pružanje najbrže moguće potpore najvećem broju korisnika, u duhu solidarnosti među državama članicama.

U kontekstu trenutačne izbjegličke krize u Europi o konkretnom pružanju potpore odlučivat će Komisija na temelju prijedloga provedbenih organizacija koje imaju potrebno stručno znanje, kao što su agencije UN-a, NVO-i, međunarodne organizacije ili specijalizirane službe država članica.

U skladu s već dobro utvrđenim načelom pružanja potpore u slučaju katastrofe, humanitarno djelovanje odvijat će se komplementarno s djelovanjem nadležnih tijela države članice, kojima će se pružati potpora.

Koje će vrste djelovanja i potpore obuhvatiti novi instrument?

Cilj je hitne potpore odgovoriti na izvanredne situacije u skladu s potrebama, dopunjujući mjere koje je poduzela pogođena država članica i uvodeći dodatne mjere. Potpora obuhvaća aktivnosti za pomoć i zaštitu kojima je cilj sačuvati živote, ublažiti patnje i čuvati ljudsko dostojanstvo. Takve bi aktivnosti, primjerice, obuhvaćale dostavljanje osnovnih hitnih potrepština, pružanje zdravstvenih, obrazovnih usluga i usluga zaštite, dostavu materijala za skloništa i povezanih usluga, vode i sanitarnih usluga te drugih vrsta hitno potrebne pomoći. Uzimajući u obzir trenutačnu izbjegličku krizu, hitna potpora može obuhvatiti – ali nije ograničena na – dostavljanje hrane, opreme za smještaj, lijekova i drugih hitnih potrepština za velik broj muškaraca, žena i djece.

Po čemu se Komisijin prijedlog razlikuje od pružanja vanjske humanitarne pomoći zemljama izvan Europske unije?

Cilj je prijedloga za pružanje hitne potpore uvesti element koji nedostaje jer trenutačno raspoloživi instrumenti nisu osmišljeni za rješavanje humanitarnih potreba unutar granica EU-a. Kao i EU-ova vanjska humanitarna pomoć, predložena nova pomoć unutar EU-a bit će dostavljana prema potrebama i uz strogo pridržavanje međunarodnih humanitarnih načela.

Je li predloženi instrument za izvanredne situacije ograničen isključivo na trenutačnu izbjegličku krizu?

U neposrednoj budućnosti primjenjivat će se za izravnu humanitarnu pomoć državama članicama koje se suočavaju s iznenadnim i masovnim priljevom državljana trećih zemalja na svoje državno područje.

Međutim, predložena hitna potpora nije ograničena na trenutačnu izbjegličku krizu. Mogla bi se upotrijebiti, na primjer, u slučaju drugih izvanrednih situacija s dalekosežnim humanitarnim posljedicama, kao što su nuklearne i kemijske nesreće, teroristički ili kibernetički napadi te epidemije.

Koliko će dugo taj instrument za hitnu potporu ostati na snazi?

Predloženi instrument imat će neograničeno vremensko trajanje.

Koliko će sredstava biti dostupno u okviru tog instrumenta?

Prema raspoloživim podacima o priljevu izbjeglica iz trećih zemalja i uz razumnu pretpostavku da će neke od tih potreba podmiriti drugi subjekti, Komisija je zaključila da će za podmirivanje sve većih humanitarnih potreba u Europskoj uniji, a posebno u državama članicama uzduž zapadnobalkanske rute, biti potreban početni iznos od 700 milijuna EUR od 2016. do 2018. Na temelju procjena izrađenih u suradnji s nekoliko država članica Komisija će hitno predložiti Europskom parlamentu i Vijeću izmjenu proračuna za 2016. kako bi se otvorila proračunska linija za taj instrument. Ta će sredstva biti namijenjena podupiranju i dopunjavanju mjera koje države članice poduzimaju za rješavanje preostalih humanitarnih potreba izbjeglica. Procijenjeni iznos za pokrivanje potreba u 2016. je 300 milijuna EUR, s dodatnim iznosima od 200 milijuna EUR za 2017. odnosno 2018.

Može li se hitna potpora pružiti bogatijim državama članicama ili je ona namijenjena samo onima koje su u ozbiljnim gospodarskim teškoćama?

Hitna potpora može se staviti na raspolaganje partnerima koji djeluju u državama članicama ako su njihovi kapaciteti za odgovor preopterećeni izvanrednom krizom ili katastrofom koja je prouzročila teške humanitarne posljedice.

Dodjela, opseg i razmjeri hitne potpore ovisit će o konkretnim potrebama svake države članice.

Takav je pristup u skladu s uobičajenim pristupom EU-a u području pružanja humanitarne pomoći, prema kojem se pruža sva pomoć koja je u skladu s humanitarnim potrebama, kako su određene u relevantnim procjenama potreba.

Može li se ta potpora upotrijebiti za pomoć građanima EU-a?

EU-ovim Fondom europske pomoći za najpotrebitije (FEAD) izravno se podupiru mjere država članica kojima se pomaže najpotrebitijima. Nacionalna tijela mogu podupirati i pružanje nematerijalne pomoći najpotrebitijima kako bi ih se bolje uključilo u društvo.

Tko će provoditi mjere hitne potpore?

Mjere hitne potpore provodit će humanitarne organizacije, uključujući agencije UN-a, međunarodne organizacije i nevladine organizacije. Bliska suradnja s nacionalnim tijelima svakako će biti važna za poboljšavanje djelotvornosti tog odgovora.

Zašto jednostavno ne upotrijebiti sredstva AMIF-a ili ISF-a?

Do stupanja na snagu predložene uredbe Komisija će nastaviti rješavati moguće humanitarne potrebe u državama članicama upotrebljavajući Fond za azil, migraciju i integraciju (AMIF) i Fond za unutarnju sigurnost (ISF). Iako su prvotno osmišljeni za potporu dugoročnim i strukturnim mjerama kojima se jačaju trajni kapaciteti država članica u područjima migracija i sigurnosti, u slučaju izvanrednih situacija fondovi AMIF i ISF mogu se upotrijebiti za podmirivanje širokog raspona kratkoročnih potreba (uključujući i humanitarne), posebno primjenom njihova mehanizma za pomoć u izvanrednim situacijama.

Međutim, nakon nedavnih događaja postalo je jasno da upotreba fondova AMIF i ISF nije sama po sebi dovoljna te da su za slanje hitnih sredstava potrebni zahtjev države članice i odluka stručnog odbora. Postupak je dosta brz, ali kad je riječ o ozbiljnim humanitarnim krizama nije dovoljno brz. Nadalje, za upotrebu sredstava iz fondova AMIF i ISF odgovorna su nacionalna tijela koja moraju imati kapacitet da njima upravljaju. Stoga se za pružanje humanitarne potpore unutar Unije postojeći instrumenti moraju dopuniti posebnim mehanizmom za hitnu potporu.

Što je do ovog trenutka postignuto EU-ovim Mehanizmom za civilnu zaštitu kad je riječ o izbjegličkoj krizi?

Mehanizam za civilnu zaštitu može se upotrijebiti za mobilizaciju materijalne potpore unutar Europske unije i izvan nje. Međutim u njegovu okviru nisu dostupna nikakva sredstva, već se on temelji na materijalnoj pomoći koju pružaju države članice, koje se sve trenutačno suočavaju sa sličnim ograničenjima.

Troškovi prijevoza takve materijalne pomoći podmiruju se iz proračuna EU-a do 85 % ukupnog iznosa. Međutim kada materijal bude isporučen nedostaje mehanizam za upotrebu tog materijala, na primjer postavljanje šatora i spajanje mobilnih smještajnih jedinica na izvor električne energije.

EU-ov mehanizam za civilnu zaštitu od rujna 2015. aktivirale su Grčka, Hrvatska, Slovenija i Srbija. Petnaest država članica odgovorilo je slanjem 780 000 pojedinačnih artikala. To su bile Austrija, Cipar, Češka, Danska, Francuska, Irska, Latvija, Luksemburg, Nizozemska, Rumunjska, Slovačka, Španjolska i Ujedinjena Kraljevina. Mehanizam je početkom 2015. aktivirala i Mađarska. Ona je svoj zahtjev zaključila jer su potrebe podmirene.

U pruženu pomoć uključeni su zaštitna odjeća, skloništa, posteljina, sanitarne usluge i medicinska oprema.

Dodatne informacije

IP/16/482: Komisija predlaže novi instrument za izvanredne situacije kako bi se brže odgovaralo na krize unutar EU-a

Prijedlog Uredbe Vijeća o pružanju hitne potpore unutar Unije

Komunikacija Komisije

Informativna prezentacija

Internetska stranica Christosa Stylianidesa, povjerenika za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama http://ec.europa.eu/commission/2014-2019/stylianides_en

MEMO/16/483

Osobe za kontakt s medijima:

Upiti građana: Europe Direct telefonom na 00 800 67 89 10 11 ili e-poštom


Side Bar