Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Priopćenje za tisak

Sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma: Komisija procjenjuje rizike i poziva na bolju provedbu pravila

Bruxelles, 24. srpnja 2019.

Europska komisija danas donosi komunikaciju i četiri izvješća kojima će podupirati europska i nacionalna tijela u boljem rješavanju rizika od pranja novca i financiranja terorizma. Junckerova Komisija postavila je četvrtom i petom direktivom o sprečavanju pranja novca stroga pravila EU-a i ojačala nadzornu ulogu Europskog nadzornog tijela za bankarstvo. U izvješćima se naglašava potreba za potpunom provedbom tih direktiva te ističe da treba ukloniti još niz strukturnih nedostataka u provedbi pravila Unije o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma. Današnji paket poslužit će kao temelj za buduće političke odluke o tome kako dodatno ojačati okvir EU-a za sprečavanje pranja novca.

Frans Timmermans, prvi potpredsjednik Komisije, izjavio je: „Moramo kriminalcima i teroristima oduzeti sve prilike za zlouporabu našeg financijskog sustava i ugrožavanje sigurnosti Europljana. Na operativnoj razini može se vrlo konkretno i brzo unaprijediti nekoliko stavki. Komisija će u tome i dalje podupirati države članice i razmatrati kako ukloniti preostale strukturne nedostatke.”

Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Komisije nadležan za euro i socijalni dijalog, zadužen i za financijsku stabilnost, financijske usluge te uniju tržišta kapitala, izjavio je: „Vjerodostojan okvir za sprečavanje i borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma ključan je za održavanje integriteta europskog financijskog sustava i smanjenje rizika za financijsku stabilnost. Ipak, današnja analiza daje još dokaza da naša stroga pravila o sprečavanju pranja novca nisu jednako primijenjena u svim bankama i svim zemljama EU-a. Dakle, imamo strukturni problem u pogledu sposobnosti Unije da spriječi uporabu financijskog sustava u nezakonite svrhe. Taj problem moramo što prije riješiti.”

Věra Jourová, povjerenica za pravosuđe, zaštitu potrošača i ravnopravnost spolova, izjavila je: „Imamo stroga pravila o sprečavanju pranja novca na razini EU-a, ali neophodno je da sve države članice provode ta pravila na terenu. Ne želimo u EU-u imati ni jednu slabu točku koju bi kriminalci mogli iskoristiti. Nedavni skandali pokazali su da bi države članice trebale hitno djelovati po tom pitanju.”

U Komunikaciji „Prema boljoj provedbi okvira EU-a za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma” nalazi se pregled četiriju izvješća koja su danas objavljena: Nadnacionalno izvješće o procjeni rizika sadržava ažurirane podatke o sektorskim rizicima povezanima s pranjem novca i financiranjem terorizma; u izvješću o procjeni nedavnih skandala s pranjem novca koji su izazvali velik interes javnostiIzvješću o financijsko-obavještajnim jedinicama i Izvješću o međusobnom povezivanju središnjih registara bankovnih računa analiziraju se nedostaci postojećih načina nadzora i suradnje u sprečavanju pranja novca te navode mogućnosti za njihovo uklanjanje.

Procjena rizika od pranja novca na unutarnjem tržištu

Nadnacionalno izvješće o procjeni rizika alat je kojim se državama članicama pomaže da otkriju rizike od pranja novca i financiranja terorizma te poduzmu potrebne mjere. Od 2017. Komisija ga donosi svake dvije godine.

Iz Izvješća je vidljivo da su razni dionici proveli većinu preporuka iz prve nadnacionalne procjene rizika. Međutim, i dalje postoje slabe točke na horizontalnoj razini, pogotovo kad je riječ o anonimnim proizvodima, utvrđivanju stvarnih vlasnika i novim nereguliranim proizvodima kao što je virtualna imovina. Neke od njih bit će obuhvaćene predstojećim prijenosom Pete direktive o sprečavanju pranja novca. U Izvješću se također podsjeća da države članice još moraju u potpunosti prenijeti Četvrtu direktivu o sprečavanju pranja novca. Komisija poziva države članice da u potpunosti provedu Direktivu i slijede preporuke iz Izvješća. Time bi se poboljšala suradnja među nadzornim tijelima, povećala svijest među obveznicima i pružile dodatne smjernice o utvrđivanju stvarnog vlasništva.

Procjena i pouke iz nedavnih slučajeva pranja novca

Nakon opsežne komunikacije s Europskim parlamentom i zahtjeva Vijeća iz prosinca 2018. Europska komisija analizirala je deset nedavnih javno poznatih slučajeva pranja novca u bankama EU-a kako bi istražila neke od aktualnih nedostataka i ponudila moguće rješenje.

U nastavku su navedeni nalazi iz Izvješća, iako ono nije iscrpno.

U nekoliko analiziranih slučajeva banke nisu zapravo, a ponekad nisu uopće, poštovale sve zahtjeve za sprečavanje pranja novca. Nisu imale unutarnje mehanizme za sprečavanje pranja novca ili nisu uskladile svoje politike za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma kad su imale riskantne poslovne modele. U izvješću je istaknuto i da te politike nisu bilo dobro koordinirane na razini pojedinačnih subjekata ili grupa.

  • Odgovori nacionalnih tijela znatno su se razlikovali u smislu pravodobnosti i djelotvornosti nadzornih mjera. Utvrđene su i velike razlike u određivanju prioriteta, resursima, stručnom znanju i dostupnim alatima. Konkretnije, pri nadzoru bankarskih grupa nadzorna su se tijela uglavnom previše oslanjala na okvir za sprečavanje pranja novca u državi članici domaćinu, što se negativno odrazilo na djelotvornost nadzornih aktivnosti u prekograničnim slučajevima na razini EU-a. Usto, raspodjela odgovornosti dovela je do nedjelotvorne suradnje među tijelima za sprečavanje pranja novca, bonitetnim tijelima, financijsko-obavještajnim jedinicama i tijelima kaznenog progona.

Ti nedostaci upućuju na preostale strukturne probleme u provedbi pravila EU-a, koji su se samo dijelom rješavali. Posljedica regulatorne i nadzorne fragmentacije u kombinaciji s različitim zadaćama, ovlastima i alatima dostupnima javnim tijelima manjkava je provedba pravila EU-a. Nedostaci u politikama za sprečavanje pranja novca i u nadzoru izraženiji su u prekograničnim situacijama unutar EU-a, ali i u situacijama koje uključuju zemlje izvan EU-a. Iako su banke i nadzorna tijela poduzeli značajne mjere, treba učiniti još više. Na primjer, potrebni su bolje usklađivanje među državama članicama i pojačan nadzor.

Potreba za većom suradnjom među financijsko-obavještajnim jedinicama

Financijsko-obavještajne jedinice (FOJ-evi) imaju ključnu ulogu u utvrđivanju rizika od pranja novca u svakoj zemlji. Platforma financijsko-obavještajnih jedinica EU-a, stručna skupina Komisije, uvelike je poboljšala suradnju u zadnjih nekoliko godina, ali Komisija je utvrdila preostale probleme:

  • pristup FOJ-eva informacijama: zbog razlika u statusu, ovlastima i organizaciji neki FOJ-evi ne mogu pristupiti bitnim informacijama (o financijama, administrativnim pitanjima i kaznenom progonu) niti ih dijeliti
  • razmjena informacija među FOJ-evima još uvijek je nedostatna i često prespora
  • informatički alati: FOJ-evi ponekad nemaju odgovarajuće informatičke alate za djelotvorno preuzimanje informacija s mreže FIU.net i stavljanje informacija na tu mrežu.
  • ograničen opseg djelovanja platforme financijsko-obavještajnih jedinica EU-a jer ona ne može izrađivati zakonski obvezujuće predloške, smjernice ni standarde.

U Izvješću se predlaže nekoliko konkretnih promjena, na primjer, novi mehanizam potpore, kojim bi se poboljšala suradnja među financijsko-obavještajnim jedinicama u cijelom EU-u.

Međusobno povezivanje središnjih registara bankovnih računa

U Izvješću o međusobnom povezivanju središnjih registara bankovnih računa navodi se niz elemenata koje treba uzeti u obzir pri mogućem međusobnom povezivanju središnjih registara bankovnih računa i sustava za dohvaćanje podataka. Komisija predlaže da bi takav sustav mogao biti decentralizirani sustav sa zajedničkom platformom na razini EU-a. Za omogućivanje međusobnog povezivanja potrebno je donijeti zakonodavne mjere nakon savjetovanja s vladama država članica, financijsko-obavještajnim jedinicama, tijelima kaznenog progona i uredima za oduzimanje imovinske koristi.

Sljedeći koraci

Današnja izvješća bit će temelj rasprava o daljnjem djelovanju u tom području, među ostalim u pogledu obveza financijskih institucija te ovlasti i instrumenata potrebnih za djelotvoran nadzor. S obzirom na trenutačni stupanj integriranosti bankarskog tržišta, trebat će dodatno raditi i na prekograničnim aspektima okvira za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma. Komisija će nastaviti pomno pratiti provedbu pravila EU-a o sprečavanju pranja novca u državama članicama.

Kontekst

Za vrijeme Junckerove Komisije EU je ojačao okvir za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma donošenjem Četvrte direktive o sprečavanju pranja novca, koju su države članice morale prenijeti do lipnja 2017. Komisija ocjenjuje prenošenje Četvrte direktive o sprečavanju pranja novca te provjerava provode li se pravila ispravno u državama članicama. Komisija je pokrenula postupke zbog povrede prava protiv većine država članica jer je na temelju priopćenja koje je od njih dobila ocijenila da ta direktiva nije u potpunosti prenesena.

Petom direktivom o sprečavanju pranja novca proširit će se ovlasti financijsko-obavještajnih jedinica, povećati transparentnost informacija o stvarnom vlasništvu te regulirati virtualne valute i kartice s unaprijed uplaćenim sredstvima kako bi se djelotvornije spriječilo financiranje terorizma. Države članice moraju prenijeti tu direktivu u nacionalno zakonodavstvo do siječnja 2020.

Nakon otkrivanja nekoliko slučajeva pranja novca 2018. Komisija je u svibnju te godine osnovala zajedničku radnu skupinu s europskim nadzornim tijelima i Europskom središnjom bankom. Na temelju preporuka radne skupine Komisija je u rujnu 2018. objavila Komunikaciju o jačanju okvira za bonitetni nadzor i nadzor sprečavanja pranja novca te nova pravila za jačanje uloge Europskog nadzornog tijela za bankarstvo. To je dovelo do donošenja Pete direktive o kapitalnim zahtjevima u prosincu 2018. i jačanja dimenzije sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma u zakonodavstvu o bonitetnom nadzoru.

Dodatne informacije

Pitanja i odgovori

Na stranici okvira EU-a za sprečavanje pranja novca dostupni su sljedeći dokumenti:

  • Komunikacija: Prema boljoj provedbi okvira EU-a za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma
  • Izvješće o procjeni nedavnih navodnih slučajeva pranja novca u koje su uključene kreditne institucije EU-a
  • Nadnacionalno izvješće o procjeni rizika
  • Izvješće o financijsko-obavještajnim jedinicama
  • Izvješće o međusobnom povezivanju središnjih registara bankovnih računa

IP/19/4452

Osobe za kontakt s medijima:

Upiti građana: Europe Direct telefonom na 00 800 67 89 10 11 ili e-poštom


Side Bar

Photos