Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija

Priopćenje za tisak

Bruxelles, 8. svibnja 2014.

EU vidi inovacije u uporabi oceana kao izvor održivog rasta

Dvije trećine našeg planeta prekrivene su oceanima i morima. Upravljamo li njima odgovorno, mogu biti izvor hrane, lijekova i energije, a istovremeno štitimo ekosustave za buduće generacije. Međutim, kako bi se to ostvarilo, moramo bolje poznavati mora i oceane. Komisija je stoga danas predstavila akcijski plan za inovacije u „plavom gospodarstvu” kako bi se omogućila održiva uporaba oceanskih resursa te potaknuli rast i zapošljavanje u Europi.

Europska povjerenica za pomorstvo i ribarstvo Maria Damanaki izjavila je: „Danas postavljamo temelje kako bi buduće generacije Europljana imale potrebna znanja i vještine za bolje upravljanje oceanima i iskorištavanje njihova punog potencijala, uz poštovanje ravnoteže ekosustava mora.” Dodala je i sljedeće: „Primjerice, naša inicijativa za izradu digitalne karte cjelokupnog morskog dna europskih voda povećat će predvidivost ulaganja za poduzeća, smanjiti troškove i potaknuti daljnje inovacije u području održivog plavog rasta.”

Komisija je prepoznala sljedećih nekoliko prepreka koje treba prijeći: znanje o moru zasad je ograničeno, pomorska istraživanja država članica nisu međusobno povezana, a budućoj će europskoj radnoj snazi trebati više inženjera i znanstvenika za primjenu novih tehnologija u morskom okolišu.

Europska povjerenica za istraživanje i inovacije Máire Geoghegan-Quinn izjavila je: „Vjerojatno više znamo o površini Mjeseca ili čak Marsa nego o dubokom morskom dnu. Potencijal pomorskih inovacija za naše gospodarstvo ogroman je i olakšat će nam suočavanje s izazovima poput klimatskih promjena i sigurnosti hrane. Stoga je naš novi program za istraživanje i inovacije Obzor 2020. usmjeren na plavi razvoj.”

Današnjim akcijskim planom Komisije predlažu se sljedeći koraci:

izrada digitalne karte cjelokupnog morskog dna europskih voda do 2020.

izrada internetske platforme s podacima o pomorskim istraživačkim projektima u okviru programa Obzor 2020. i pomorskim istraživanjima financiranima na nacionalnoj razini koja bi počela djelovati prije kraja 2015. i kojom bi se razmjenjivali podaci iz završenih projekata.

uspostava poslovnog i znanstvenog foruma za plavo gospodarstvo u kojem bi sudjelovali privatni sektor, znanstvenici i nevladine organizacije kako bi se osmislilo plavo gospodarstvo budućnosti te razmjenjivale ideje i rezultati. Prvi sastanak održat će se u okviru događanja kojim će se obilježiti Dan pomorstva 2015. u Pireju u Grčkoj.

poticanje istraživačkih, poslovnih i obrazovnih subjekata da do 2016. razrade potrebe za budućom radnom snagom u pomorskom sektoru i kvalifikacije koje bi trebala imati.

ispitivanje mogućnosti osnivanja Zajednice znanja i inovacija (ZZI) za plavo gospodarstvo u kojoj bi sudjelovali glavni protagonisti u području istraživanja, gospodarstva i obrazovanja nakon 2020. ZZI-ovi, dio Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT), mogu na više načina potaknuti inovacije, primjerice izobrazbama i obrazovnim programima, jačanjem veze između istraživanja i tržišta te uspostavom projekata inovacija i poslovnih inkubatora.

Pozadina

Pomorsko odnosno „plavo” gospodarstvo EU-a je veliko, zapošljava više od pet milijuna ljudi u različitim sektorima od ribarstva, prometa, pomorske biotehnologije do priobalnih postrojenja za obnovljivu energiju.

Od 2007. do 2013. Europska komisija dodijelila je u prosjeku 350 milijuna EUR godišnje za istraživanje mora i pomorstva u okviru Sedmog okvirnog programa. Znatan dio istraživanja mora financira se u okviru programa država članica (na primjer, oko 300 milijuna EUR godišnje u Francuskoj i Njemačkoj). Plavi rast „središte” je novog programa Obzor 2020. s posebnim proračunom od 145 milijuna EUR samo za razdoblje 2014. – 2015., no programom se nude i druge mogućnosti.

Otprilike 30 % morskog dna oko Europe još nije istraženo. Brojka se kreće od 5 % morskog dna u Biskajskom zaljevu i na Iberijskoj obali do više od 40 % u Sjevernom moru, Jonskom moru i središnjem Sredozemlju. Bolje razumijevanje onoga što se događa ispod morske razine omogućit će bolje poznavanje oceanskih resursa i bolje shvaćanje kako ih održivo upotrebljavati.

Već je očit nedostatak kvalifikacija u području energije vjetra. Priobalne vjetroelektrane 2012. predstavljale su 10 % godišnjeg instaliranog kapaciteta energije vjetra, a izravno i neizravno zapošljavale su 58 000 osoba diljem Europe. Predviđa se da će do 2020. energija vjetra iz priobalnih vjetroelektrana činiti 30 % godišnjeg instaliranog kapaciteta energije vjetra. To znači 191 000 radnih mjesta do 2020., odnosno porast na 318 000 do 2030. No trenutačni nedostatak kvalificirane radne snage od 7 000 ekvivalenata punog radnog vremena mogao bi porasti na 14 000, ako buduća radna snaga ne bude kvalificirana za održavanje i proizvodnju, na primjer.

Za više informacija

Inovacije u plavom gospodarstvu: Ostvarivanje potencijala naših mora i oceana u svrhu rasta i zapošljavanja

http://ec.europa.eu/maritimeaffairs/policy/marine_knowledge_2020/index_en.htm

MEMO/14/336: Pitanja i odgovori o plavom gospodarstvu

MEMO/14/337: Inovacije u plavom gospodarstvu: primjeri istraživanja mora u EU-u

Brošura o istraživačkim projektima EU-a u okviru inicijative „Oceani sutrašnjice” (PDF datoteka)

http://ec.europa.eu/research/bioeconomy/pdf/ocean-of-tomorrow-2014_en.pdf

Obzor 2020.: http://ec.europa.eu/programmes/horizon2020/

Studije o plavom rastu u EU-u:

https://webgate.ec.europa.eu/maritimeforum/en/community/msexperts/articles/blue-growth-eu-set-studies

Contacts :

Helene Banner (+32 2 295 24 07)

Lone Mikkelsen (+32 2 296 05 67)

Michael Jennings (+32 2 296 33 88) Twitter: @ECSpokesScience

Monika Wcislo (+32 2 298 65 95)

For the public: Europe Direct by phone 00 800 6 7 8 9 10 11 or by e­mail


Side Bar