Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija

Priopćenje za tisak

Bruxelles, 22. listopada 2014.

Skupina EU-a na visokoj razini: za veću uporabu novih tehnologija u visokoškolskom obrazovanju potrebno je ciljano financiranje

Skupina Europske unije na visokoj razini posvećena modernizaciji visokoškolskog obrazovanja danas objavljuje svoje izvješće o novim načinima učenja i podučavanja na sveučilištima. Skupina, koju vodi bivša predsjednica Irske Mary McAleese, utvrdila je 15 preporuka (Prilog 1.) u kojima se ističe da bismo boljim usmjeravanjem sredstava trebali promicati razvoj i uporabu fleksibilnijih digitalnih načina učenja i podučavanja u visokoškolskom obrazovanju.

Izvješće Skupine danas je pozdravila povjerenica za obrazovanje, kulturu, višejezičnost i mlade Androulla Vassiliou. „Europa se suočava s rastućim brojem i sve većom raznolikošću studenata, zbog čega moramo poboljšati kvalitetu učenja i podučavanja. Skupina koju vodi Mary McAleese utvrdila je realne i praktične mjere koje EU i nacionalna nadležna tijela mogu poduzeti kako bi se na te potrebe odgovorilo boljim iskorištavanjem novih tehnologija u učenju i podučavanju. Osobito me raduje što ćemo provedbu preporuka Skupine moći poduprijeti novim programom Erasmus+, pokrenutim u siječnju.

Mary McAleese, koja je na današnjem sastanku s povjerenicom Vassiliou ukratko predstavila zaključke izvješća, dodala je sljedeće: „Zadivljena sam izvanrednim primjerima dobre prakse na koje nam je skrenuta pozornost tijekom našeg rada. Iz tih je primjera vidljivo da je za povećanje potencijala tih novih načina učenja i podučavanja važna ne samo predanost pojedinaca u visokoškolskim ustanovama, već i podrška predanih vlada s vizijom budućnosti. Iako bilježi početni napredak u upotrebi novih tehnologija na sveučilištima i koledžima, Europa i dalje zaostaje za SAD-om. Trebali bismo iskoristiti prednosti kojima raspolažemo, primjerice rasprostranjenu uporabu bodova ECTS1, kako bismo osigurali priznavanje, akreditaciju i kvalitetu digitalnog učenja.”

Obrazovni resursi diljem svijeta sve su dostupniji i interaktivniji te nadilaze jednostavna predavanja dostupna na mreži. Digitalno učenje i podučavanje mogu se bolje prilagoditi potrebama studenata, dok zahvaljujući napretku u analizi učenja profesori mogu brže pružiti povratne informacije o uspješnosti studenata i utvrditi područja kojima je potrebna veća potpora.

Digitalne metode sve više postaju sastavni dio učenja i u fakultetskim predavaonicama i na mreži jer mnoge europske visokoškolske ustanove iskorištavaju nove mogućnosti koje pruža tehnologija. Međutim, razvoj je veoma često posljedica entuzijazma nekoliko članova osoblja i ne postoji dosljedan strateški pristup unutar ustanova ili među državama.

Na temelju iscrpne analize trenutačne situacije i dobre prakse diljem i izvan EU-a, Skupina na visokoj razini utvrdila je smjernice za potporu uvođenju novih tehnologija u obrazovanje. Ne osporavajući činjenicu da visokoškolske ustanove imaju glavnu ulogu u donošenju promjena, Skupina je istaknula i odgovornost koju tijela javne vlasti imaju u pogledu stvaranja okruženja koje pogoduje promjenama.

Kontekst

Skupina na visokoj razini osnovana je 2012. radi rješavanja najvažnijih pitanja u visokoškolskom obrazovanju u Europi. U prvoj godini Skupina je utvrdila preporuke usmjerene na visokoškolske ustanove, države članice i Europsku komisiju kojima je svrha poboljšanje kvalitete učenja i podučavanja u europskom visokoškolskom obrazovanju.

Dodatne informacije:

Izvješće o novim načinima učenja i podučavanja na sveučilištima

Izvješće o poboljšanju kvalitete učenja i podučavanja u europskim visokoškolskim ustanovama

Program modernizacije visokoškolskog obrazovanja

Europska komisija: Obrazovanje i izobrazba

Web-mjesto Androulle Vassiliou

Pratite Androullu Vassiliou na Twitteru @VassiliouEU

Osobe za kontakt:

Dennis Abbott (+32 2 295 92 58); Twitter: @DennisAbbott

Dina Avraam (+32 2 295 96 67)

Preporuke

  • Europska komisija trebala bi poduprijeti države članice u izradi i provedbi sveobuhvatnih nacionalnih okvira za diversifikaciju obrazovanja i integraciju novih načina učenja i podučavanja u sve segmente sustava visokoškolskog obrazovanja. Trebala bi promicati uzajamno učenje o ključnim aspektima, uključujući razvoj vještina, infrastrukture, pravne okvire, osiguravanje kvalitete i financiranje, posebice koristeći se mogućnostima programa Erasmus+.

  • Europska komisija trebala bi odrediti prioritete potpore visokoškolskim ustanovama u okviru programa Erasmus+ kako bi se povećali digitalni kapaciteti i raširila uporaba novih načina učenja i podučavanja u institucijama. U okviru programa Erasmus+ trebala bi se osigurati i sredstva za promicanje eksperimentalnog partnerstva s pružateljima specijalističkih usluga.

  • Integracija digitalnih tehnologija i oblika nastave trebala bi biti sastavni dio strategija podučavanja i učenja u visokoškolskim ustanovama. Potrebno je odrediti jasne zadaće i ciljeve te uspostaviti potrebne organizacijske strukture (kao što je Europska akademija za poduku i učenje) kako bi se ubrzala provedba.

  • Nacionalna tijela trebala bi olakšati razvoj nacionalnog okvira kompetencija za digitalne vještine, koji bi trebalo ugraditi u nacionalne okvire profesionalnog razvoja za nastavnike u visokoškolskom obrazovanju.

  • Sve nastavno osoblje koje predaje u visokoškolskim ustanovama trebalo bi u okviru početne izobrazbe i stalnog stručnog usavršavanja proći izobrazbu iz relevantnih digitalnih tehnologija i oblika nastave.

  • Nacionalnim okvirima financiranja visokoškolske bi ustanove trebalo potaknuti na otvaranje obrazovanja, razvijanje fleksibilnijih nastavnih metoda i diversifikaciju studentske populacije, osobito u okviru novih oblika financiranja na temelju rezultata.

  • Nacionalna tijela trebala bi predvidjeti namjenska sredstva za potporu integraciji novih načina učenja i podučavanja u sve segmente visokoškolskog obrazovanja. Tim bi financiranjem trebalo potaknuti pronalaženje zajedničkih rješenja u pogledu infrastrukturnih potreba, pedagoške izobrazbe i provedbe nastavnih programa.

  • Nacionalna i regionalna tijela trebala bi iskoristiti mogućnosti u okviru programa strukturnih fondova kako bi poduprla razvoj potrebnih pomoćnih infrastruktura, tehnologija i repozitorija.

  • Javna tijela trebala bi izraditi smjernice za osiguravanje kvalitete u otvorenoj nastavi i u učenju na mreži te promicati izvrsnost u primjeni IKT-a u visokoškolskom obrazovanju.

  • Europska komisija trebala bi poduprijeti prekogranične inicijative u cilju razvoja standarda kvalitete za otvorenu nastavu i učenje na mreži u okviru programa Erasmus+.

  • Visokoškolske ustanove trebale bi se pobrinuti da se mehanizmi osiguravanja kvalitete primjenjuju na sve oblike programa s dodjelom bodova. Ustanove bi trebale iskoristiti sustav osiguravanja kvalitete za praćenje stopa zadržavanja i oblikovanje prikladnih mjera potpore.

  • Europska komisija i nacionalna tijela trebala bi potaknuti i stimulirati nositelje visokoškolskih studija da dodjeljuju i priznaju bodove u okviru Europskog sustava prijenosa i stjecanja bodova za sve oblike tečajeva na mreži. Tekućom revizijom vodiča ECTS-a trebalo bi obuhvatiti ta načela.

  • Vlade i visokoškolske ustanove trebale bi raditi na osiguranju potpuno otvorenog pristupa obrazovnim resursima; u javnim natječajima otvorene licencije trebale bi biti obvezan uvjet, kako bi se sadržaj mogao mijenjati, reproducirati i koristiti drugdje. U javno (su)financiranim obrazovnim resursima trebalo bi poticati što širu dostupnost materijala.

  • Države članice trebale bi svojim pravnim okvirom omogućiti da visokoškolske ustanove prikupljaju i analiziraju podatke o učenju. Preduvjet za to mora biti puna i informirana suglasnost studenta, a podaci bi se trebali koristiti samo za potrebe obrazovanja.

  • Mrežne platforme trebale bi korisnike obavješćivati o svojoj politici zaštite privatnosti i podataka na jasan i lako razumljiv način. Korisnici bi uvijek trebali imati mogućnost ostati anonimni.

Članovi Skupine

Mary McAleese (predsjednica)

Mary McAleese bila je predsjednica Irske u razdoblju 1997. – 2011. Diplomirala je pravo na Kraljičinu sveučilištu u Belfastu 1972. te je 1974. pristupila Odvjetničkoj komori Sjeverne Irske. U 1975. imenovana je profesoricom kaznenog prava, kriminologije i penologije na sveučilištu Trinity College u Dublinu, a 1987. vraća se na svoje matično sveučilište, gdje postaje direktoricom Instituta za profesionalne pravne studije. Godine 1994. postaje prva žena u povijesti koja je imenovana zamjenikom prorektora Kraljičina sveučilišta u Belfastu.

Agneta Bladh

Dr. Bladh predsjednica je Upravnog odbora Škole zdravstvenih znanosti Jönköping i Odbora sveučilišne knjižnice u Stockholmu. Bivša je prorektorica Sveučilišta u Kalmaru, a trenutačno je članica upravnog odbora Sveučilišta u Uppsali, Odbora koledža primijenjenih znanosti Osla i Akershusa (Norveška) i odbora koji priprema spajanje dvaju sveučilišta u Norveškoj. Dr. Bladh članica je Danskog akreditacijskog vijeća i Savjetodavnog odbora švedskog nadzornog tijela za visokoškolsko obrazovanje. Bila je na funkciji državne tajnice pri švedskom Ministarstvu obrazovanja i znanosti, gdje je bila odgovorna za visoko obrazovanje i istraživanje. Agneta Bladh stekla je doktorat političkih znanosti na Sveučilištu u Stockholmu.

Vincent Berger

Vincent Berger od 2013. obavlja funkciju posebnog savjetnika za visokoškolsko obrazovanje predsjednika Françoisa Hollandea. Prije toga bio je predsjednik Sveučilišta Paris Diderot. Na Sveučilište je došao kao profesor 2001., a do 2006. bio je voditelj Laboratorija za kvantne pojave i materijale tog Sveučilišta. Primio je nagradu Fabry – de Gramont te nagradu za mlade inovatore časopisa MIT Technology Review u 2002. U 2012. francuski ministar visokog obrazovanja i istraživanja imenovao ga je glavnim izvjestiteljem Nacionalnog vijeća za visokoškolsko obrazovanje i istraživanje u Francuskoj.

Christian Bode

Christian Bode bio je dvadeset godina (1990. – 2010.) glavni tajnik Njemačke službe za razmjenu studenata i znanstvenika (DAAD). Studirao je pravo, a 1971. stekao je doktorat na Sveučilištu u Bonnu. Od 1971. do 1982. bio je na raznim vodećim položajima u Saveznom ministarstvu obrazovanja i znanosti. Od 1982. do 1990. bio je glavni tajnik Njemačke rektorske konferencije.

Jan Muehlfeit

Jan Muehlfeit predsjednik je europskog ogranka Microsofta. Veteran je u sektoru IKT-a i već 19 godina radi u Microsoftu. Bio je potpredsjednik Microsoftova tima za poslovanje s javnim sektorom za područje Europe, Bliskog Istoka i Afrike (EMEA) u 2005., potpredsjednik za korporativnu i upravljačku strategiju za područje EMEA-e u 2006. te nakon toga predsjednik europskog ogranka Microsofta. Potpredsjednik je mreže Academy of Business in Society (ABiS), član uprave JA-a, supredsjedatelj Europskog udruženja za e-vještine i član uprave AIESEC-a. Diplomirao je na češkom Tehničkom sveučilištu, nakon čega je završio programe menadžmenta na Whartonu, LSE-u i Harvardu.

Tea Petrin

Tea Petrin profesorica je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani, voditeljica Odsjeka za poduzetništvo Fakulteta i članica Senata Sveučilišta u Ljubljani. Gostovala je kao predavač u Amherstu na Sveučilištu Massachusetts i na Poslovnoj školi Haas u Berkeleyu, Sveučilište California. Priznati je stručnjak u području politike poduzetništva i inovacija te programa regionalnog razvoja. Od 1999. do 2004. bila je ministrica gospodarstva u Sloveniji. Odlukom glavnog tajnika UN-a imenovana je članicom Odbora UN-a za razvojnu politiku za razdoblje siječanj 2013. – prosinac 2015.

Alessandro Schiesaro

Alessandro Schiesaro profesor je latinske književnosti na rimskom sveučilištu Sapienza i ravnatelj Škole naprednih studija Sapienza. Nakon studija u Pisi, Berkleyu i Oxfordu Alessandro Schiesaro predavao je u Sjedinjenim Američkim Državama, među ostalim kao profesor klasicistike na Princetonu, te u Ujedinjenoj Kraljevini kao profesor latinskog na Kraljevskom koledžu u Londonu. Od 2008. predsjedava tehničkim tajništvom talijanskog Ministarstva za sveučilišta i istraživanje.

1 :

ECTS: Europski sustav prijenosa i stjecanja bodova. U jednoj akademskoj godini obično se može steći 60 bodova ECTS.


Side Bar