EUROPA - EuropaGO - Igra memorije

	Europska unija i Europa Europska zastava sastoji se od 12 zlatnih zvijezda poredanih u krug na plavoj pozadini. Krug zvijezda simbolizira ideale jedinstva, solidarnosti i sklada među narodima Europe. Broj zvijezda nije povezan s brojem država članica Europske unije. Europska zastava označava ne samo Europsku uniju nego i Europu u širem smislu. Povijest zastave seže do 1955. godine kada je Vijeće Europe, u obrani ljudskih prava i radi promicanja europske kulture, usvojilo sadašnji dizajn za vlastite potrebe. Tijekom narednih godina Vijeće Europe poticalo je nove europske institucije da tu zastavu i same prihvate. Godine 1985. odlukom europskih čelnika postala je službeno obilježje Europske unije (tadašnje Europske zajednice).
	Austrija Od 13. stoljeća pa nadalje austrijska se zastava sastojala od crvenog štita na vodoravnoj bijeloj traci. Crveno-bijelo-crvene trake su se prvi put pojavile 1787. na nacionalnim vojnim znakovima. Trenutna zastava je usvojena kao nacionalna zastava 1918., a kao građanski simbol 1921., te je ponovno uvedena 01. svibnja 1945. god. nakon završetka njemačke okupacije.
	Belgija Belgijska zastava, varijanta francuske trobojnice, preuzeta je od grba Brabantskog vojvodstva iz 12. stoljeća: pozlaćeni lav s crvenim kandžama i crvenim jezikom na crnoj pozadini. BR> Nakon izbijanja Brabantskog ustanka 1787. građani Bruxellesa usvojili su trobojnu rozetu u crvenoj, zlatnoj i crnoj boji kao suprotnost bojama Josipa II. (crvena, bijela i crvena). Nakon osamostaljenja Belgije 1830. godine usvojena je sadašnja zastava, ali u to vrijeme su pruge bile postavljene vodoravno. Iduće godine vlada je zakonom propisala da će pruge biti okomite.
	Bugarska Tri nacionalne boje – bijela, zelena i crvena – povezane su s onima koje je koristila stara bugarska vojska. Lijevo krilo vojske bilo je obilježeno bijelim vrpcama na kopljima, a desno je imalo crvene vrpce. Elitni odredi raspoređeni u sredini imali su zelene vrpce, jer je zelena bila tradicionalna boja vladara u to vrijeme. Trobojnu zastavu po prvi put je koristila prva bugarska legija pod vodstvom Georgija Rakovskog (1861.), a zatim je Trnovskim ustavom potvrđena kao bugarska nacionalna zastava.
	Hrvatska Hrvatska se zastava sastoji od tri vodoravne pruge crvene, bijele i plave boje. Grb Hrvatske smješten je na sredini zastave. Sadrži crveno-bijelu šahovnicu koja je i osnova dizajna prepoznatljivih dresova hrvatskih državnih sportskih ekipa, primjerice hrvatske nogometne reprezentacije. Uz to, glavni je grb okrunjen s pet manjih povijesnih grbova. Crveno-bijelo-plava trobojnica koristi se od 19. stoljeća, prvotno među revolucionarima iz 1848. godine. Međutim, središnje obilježje od tada se mijenjalo nekoliko puta. Sadašnja zastava s grbom na sredini službeno je usvojena u prosincu 1990.
	Cipar Ciparska zastava, usvojena nakon osamostaljenja Cipra 1960. godine, sadrži prikaz otoka i dvije maslinove grančice na bijeloj podlozi, što je simbol mira između grčkih i turskih zajednica. Međutim, na jugu otoka se češće izlaže grčka zastava, kao što se na sjeveru izlaže turska zastava. Žuta boja nacrta otoka ukazuje na rudnike bakra koji na Cipru postoje od 3. tisućljeća prije Krista. Tako i riječ bakar (copper) dolazi od grčkog naziva za Cipar: Kypros.
	Danska Danska zastava ili Dannebrognajvjerojatnije je najstarija na svijetu. Prema legendi potječe iz 1213. godine, kad je danski kralj Valdemar II. predvodeći križare u bitku vidio bijeli križ iscrtan na tamnom nebu, te je viziju protumačio kao naredbu od Boga da napadne Estonce. Crvena pozadina predstavlja ili tamno nebo na kojem je kralj vidio križ ili krv prolivenu u bitci.
	Estonija Vodoravnu trobojnicu s plavom, crnom i bijelom bojom usvojila je 29. rujna 1881. estonska studentska udruga Virona. Tijekom revolucija 1905. i 1917. godine, usvojena je kao nacionalna zastava od strane estonskog naroda, te je postala državni simbol nakon proglašenja nezavisnosti 24. veljače 1918. Ponovno je usvojena 1990. kad je Estonija ponovno proglasila nezavisnost. Prema estonskim narodnim pjesmama plava boja predstavlja nebo, crna zemlju, a bijela težnju za slobodom i nadu u budućnost. Prema drugoj interpretaciji, plava simbolizira uzajamno povjerenje i odanost, crna estonske pretke (ljude odjevene u crno, spominje ih Herodot u svom djelu Povijest), a bijela snijeg koji prekriva zemlju pola godine.
	Finska Od 12. do početka 19. stoljeća Finska je pripadala Švedskoj. Nakon stjecanja nezavisnosti 1917. god, usvojila je nacionalnu zastavu sa skandinavskim križem koja se temeljila na švedskoj zastavi. Finski su mornari plovili pod istom zastavom već pola stoljeća ranije, dok je Finska još uvijek bila pod vladavinom Rusije. Prvi koji je predložio plavu i bijelu kao nacionalne boje bio je pjesnik Zachris Topelius 1862. godine. Iduće godine u dnevnim novinama Helsingfors Dagblad predložena je bijela zastava s plavim križem. Plavo predstavlja jezera i nebo, a bijelo snijegom pokriveno tlo.
	Francuska Francuska zastava potječe iz doba Francuske revolucije 1789. godine. Pripadnici nacionalne garde nosili su crvene, bijele i plave značke u obliku ruže od samog početka revolucije. Bijela je bila boja monarhije, a plava i crvena boje grada Pariza. I tako su trobojne rozete postale simboli revolucionarnog domoljublja. Crvenu, bijelu i plavu usvojio je francuski narod, te su se uskoro vidjele na zastavama. Dana 15. veljače 1794. trobojnica je postala državna zastava. Zastavu je dizajnirao slikar David prema naredbama Nacionalne konvencije.
	Grčka Kad je vlada usvojila zastave grčke vojske i mornarice 1822. godine sve su imale isti bijeli križ, simbol kršćanstva. Plava i bijela službeno su odabrane kao simboli tijekom rata za nezavisnost. Plava predstavlja nebo i more, a bijela čistoću boraca za slobodu. Osam vodoravnih traka simboliziraju osam slogova grčke izreke: Eleftheria i Thanatos (Sloboda ili Smrt). Zastava je ponovno uvedena 1978. g.
	Irska Irska trobojnica, usvojena 1830. godine, temelji se na francuskoj zastavi. Raspored boja (zelena, bijela, narančasta) mijenjao se nekoliko puta, a konačna je odluka donesena tek 1920-ih godina. Zastava je službeno usvojena 1937. god. Zelena označava prevladavajući Irski nacionalni pokret, a narančasta (boja dinastije Orange) protestantsku zajednicu. Bijela u sredini simbolizira mir među dvjema zajednicama.
	Italija Ovo je izvorno bila zastava Cisalpinske Republike koju je utemeljio Napoleon. Nastala je pod utjecajem francuske trobojnice i korištena je od 1798. do 1802. god. Ponovno ju je uveo kralj Sardinije 1848., te je dodao grb dinastije Savoy na bijelu prugu, a takva je postala zastava cijele Kraljevine Italije 1861. godine. Padom monarhije 1946. grb je uklonjen.
	Latvija Crveno-bijelo-crvenu zastavu Latvijci su prvi put koristili 1279. god. Godine 1917. latvijski umjetnici odlučili su promijeniti crvenu boju u grimiznu, te su bijelu traku suzili. Zastava je bila zabranjena tijekom sovjetske okupacije, a priznata je kao građanski simbol 1988. godine, te je ponovno postala nacionalna zastava 1990. god.
	Litva Vijeće Litve je 1918. god. zadužilo posebno vijeće kako bi osmislili nacionalnu zastavu. Dana 19. travnja iste godine odobrena je vodoravna trobojnica s bojama tradicionalne litavske odjeće. Žuta boja predstavlja sunce, izvor života, dok zelena predstavlja prirodu i život. Crvena je boja ljubavi i krvi koja je prolivena za obranu zemlje. Zastava Litve ponovno je usvojena 1989. god.
	Luksemburg Boje zastave Luksemburga su one s luksemburškog grba. Inspirirana je francuskom zastavom nakon Revolucije, ima malo drugačije proporcije od Nizozemske zastave i plava boja na njoj je svjetlija. Iako se koristila kao nacionalni simbol još od 16. stoljeća, proglašena je službenom zastavom tek 1972 god.
	Malta Na zastavi su boje Reda sv. Ivana od Jeruzalema (Ivanovci). Jurjev križ dodan je 1942. god. kad ga je engleski kralj George VI. dodijelio otočanima kao priznanje za njihov herojski otpor u ratno vrijeme. Na križu je natpis „Za hrabrost”. Zastava je kao nacionalni simbol usvojena tek 1964. god. kad je Malta proglasila nezavisnost.
	Nizozemska Nizozemska zastava datira iz 1579. god kad je Nizozemska proglasila svoju nezavisnost. U to vrijeme sastojala se od narančaste, bijele i plave boje, boja Vilima Oranskog. Narančasta je zamijenjena crvenom tijekom 17. stoljeća, no zadržala je status nacionalne boje, te je nacionalna zastava uvijek za službene blagdane ili diplomatske posjete u inozemstvu praćena narančastom zastavom. Zastava je službeno usvojena 1796. god, a potvrđena je kao nacionalni simbol 1937. god. Ima malo drugačije proporcije od zastave Luksemburga i tamniju nijansu plave boje.
	Njemačka Trenutna njemačka zastava, usvojena 23. svibnja 1949. god, na dan kad je osnovana Savezna Republika Njemačka, podsjeća na zastavu Njemačke federacije 1848. god. i zastavu Weimarske Republike (1919. - 1933). Crna, crvena i zlatna su povijesne boje Njemačke koje su se nosile na uniformama Freikorpsa baruna von Lützowa tijekom Napoleonskih ratova i na zastavama Pruske. To su također boje Svetog Rimskog Carstva: crna predstavlja orla, crvena njegov kljun i kandže, a zlatna pozlaćeni štit.
	Poljska Poljska se zastava sastoji od dvije vodoravne pruge, gornje bijele i donje crvene. Te su dvije boje nacionalne boje Poljske. Bijela predstavlja bijelog orla, koji je simbol Poljske još od 13. stoljeća. Zajedno s crvenom pozadinom pojavljuje se na brojnim poljskim stjegovima, zastavama i grbovima iz prošlosti. Zbog toga je dvobojna bijelo-crvena zastava službeno usvojena kao nacionalni simbol 1919. god, godinu dana nakon što je Poljska proglasila nezavisnost.
	Portugal Uspostavljanjem republike 1910. god., kraljevska bijelo-plava zastava zamijenjena je današnjom zeleno-crvenom zastavom. Crvena boja simbol je revolucije, a zelena nade. Portugalski grb postavljen je na sferu koja simbolizira velika otkrića portugalskih pomoraca. Zastava je službeno usvojena 1911. god.
	Republika Češka Crvena i bijela su tradicionalne boje Češke i nalaze se na grbu koji datira iz 1192. (bijeli lav na crvenoj podlozi). Prva crveno-bijela češka zastava pojavila se tijekom Prvog svjetskog rata i postala je prva nacionalna zastava Čehoslovačke 1918. godine. S obzirom da je sadržavala samo boje Češke, 1920. godine joj je pridodana plava boja Moravske i Slovačke. Ista je zastava prihvaćena kao nacionalni simbol Republike Češke 1992. godine.
	Rumunjska Iako tri boje koje su Rumunjima tako drage datiraju još iz doba Mihaela Hrabrog (1593. - 1601.), trobojna zastava je relativno nova. Po prvi put se pojavila u prvoj polovici 19. st. i službeno je usvojena kao rumunjska nacionalna zastava 1859. god., kad je Alexandru Ioan Cuza izabran kao jedini princ, te je ujedinio provincije Vlašku i Moldaviju.
	Slovačka Vodoravna bijelo-plavo-crvena slovačka trobojnica po prvi put se pojavila 1848. god., ali bez štita. Štit koji prikazuje tri plave planine i dvostruki bijeli križ na crvenoj podlozi dodani su zastavi tek 1992. god., kad je Slovačka ostvarila svoju neovisnost.
	Slovenija Slovensku zastavu, koja je također bijelo-plavo crvena trobojnica, prvi su koristili slovenski rodoljubi 1848. godine. Novi slovenski grb dodan je zastavi 1991. god. Predstavlja Triglav, najviši vrh slovenskih Alpa. Tri žute zvijezde na plavoj pozadini preuzete su s grba bivše Celjske grofovije. Sitni valovi predstavljaju slovenske rijeke i Jadransko more.
	Ujedinjeno Kraljevstvo Trenutna zastava Ujedinjenog Kraljevstva, poznata pod imenima Union Flag ili Union Jack, kombinacija je križeva - Svetog Jurja - Svetog Andrije - Svetog Patrika , triju svetaca zaštitnika Engleske, Škotske i Irske. Službeno je usvojena 1917. god. Prva verzija zastave napravljena je u 17. stoljeću, dok su kraljevstva Engleske i Škotske bila ujedinjena. Križ svetog Patrika dodan je 1801. god kad je Irska uključena u Ujedinjeno Kraljevstvo.
	Španjolska Crvena i zlatna boja odabrane su kao nacionalni simboli još 1785. god., no današnja zastava Španjolske usvojena je tek 1981. god Grb Kraljevine Španjolske sastoji od štita na kojem se nalaze grbovi bivših kraljevina Castille (dvorac), Leona (bijesni lav), Aragona (četiri okomite crvene pruge na zlatnoj pozadini) i Navarre (zlatni lanac na crvenoj pozadini), a na dnu je šipak kao simbol kraljevstva Granade. Herkulove stupove koji predstavljaju Gibraltarska vrata dodao je kralj Karlo V. želeći ukazati na prekomorsko širenje svog carstva. Stup s riječi plus na vrhu ima carsku krunu, a drugi stup ima kraljevsku krunu. Trenutni državni grb je onaj iz Španjolske monarhije, a simbolizira ga grb Burbonske monarhije, koja je obnovljena 1975. god., te se sastoji od tri zlatna ljiljana na plavoj pozadini.
	Švedska Iako švedska zastava potječe još iz 16. stoljeća, današnje boje i veličina usvojeni su 1982. god. Kraljevskim dekretom iz 1569. god. kralj Johan III. naredio je da svi brodovi švedske mornarice trebaju ploviti pod zastavom sa zlatnim križem. Zastava temeljena na danskoj zastavi Dannebrogna sebi ima boje švedskog grba, koji datira iz 14. stoljeća, a sastoji se od tri zlatne krune na nebeskoplavoj pozadini.
	STRONG>Mađarska Već u 17. stoljeću crvena, bijela i zelena boja bile su važni motivi na ceremonijama krunidbe. Tijekom 1830-ih domoljubni građani počeli su se odijevati u ove boje, a tijekom revolucije 1848. godine trobojnica je usvojena kao nacionalna zastava. Službeno je ponovno uvedena 1957. god. Boje su preuzete s grbova Mađarske: crveni štit, bijele trake, dvostruki križ i tri zelena brda.