European Union website, the official EU website

Humanitarna pomoć i civilna zaštita

Humanitarna pomoć i civilna zaštita

Europska unija predano pomaže žrtvama katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem i prirodnih katastrofa u cijelom svijetu. Svake godine više od 120 milijuna ljudi primi pomoć EU-a. EU i njegove države članice zajedno su najveći svjetski donator humanitarne pomoći. Unatoč tomu pomoć EU-a iznosi manje od 1 % ukupnog godišnjeg proračuna EU-a – tek nešto više od dva eura po građaninu EU-a.

 

Ugovorom iz Lisabona osigurana je pravna osnova za humanitarnu pomoć. Svrha je pomagati ljudima u nevolji bez obzira na njihovu nacionalnost, vjeru, spol ili etničko podrijetlo. EU želi očuvati vodeću ulogu pri osiguravanju pomoći žrtvama katastrofa.

Europska komisija uspostavila je od 2010. jači i učinkovitiji europski mehanizam poduzimanja mjera u slučaju katastrofa. Humanitarna pomoć i civilna zaštita sada su združene u jednu organizaciju te stoga učinkovitije.

Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu i humanitarna pomoć EU-a djeluju zajedno kako bi se odgovorilo na potrebe koje su posljedica sukoba ili katastrofe, poput epidemije ebole (od 2014. nadalje). Tim se mehanizmima omogućila dostava hitnih potrepština iz zemalja EU-a, a Europska komisija isplatila je više od 400 milijuna EUR humanitarne pomoći (podaci iz veljače 2015.).

Christos Stylianides, povjerenik EU-a za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama, od studenoga 2014. nadležan je za ECHO.

Humanitarna pomoć

EU djeluje na svim velikim kriznim područjima, uključujući Siriju, Južni Sudan, Ukrajinu, zemlje zapadne Afrike pogođene ebolom i Srednjoafričku Republiku, te u zemljama u kojima vlada nestabilnost nakon sukoba, poput Côte d'Ivoire. Pridonosi spašavanju životâ, smanjenju patnje i zaštiti sigurnosti i dostojanstva pogođenog stanovništva.

EU pruža humanitarnu pomoć od 1992. u više od 140 zemalja. Iako je njegov godišnji proračun za takvo djelovanje ograničen na manje od 1 milijarde EUR, svake godine pomaže oko 120 milijuna ljudi.

EU pomaže u podizanju razine svijesti u pogledu „zaboravljenih kriza”, koje su često dugotrajne i više nisu u središtu medijske pozornosti i pozornosti međunarodne zajednice. Nedavno je EU pomogao usmjeriti pozornost na humanitarnu katastrofu u Srednjoafričkoj Republici.

Način rada

Za humanitarnu pomoć EU-a nadležan je Odjel za humanitarnu pomoć i civilnu zaštitu Europske komisije (ECHO). Humanitarna pomoć usmjerava se preko više od 200 partnerskih organizacija i agencija koje djeluju na terenu, uključujući:

  • nevladine organizacije (NVO)
  • međunarodne organizacije
  • društva Crvenog križa
  • agencije UN-a.

Pomoć u nuždi pruža se nepristrano, bez obzira na rasu, etničku skupinu, vjeru, spol, dob, nacionalnost ili političko opredjeljenje.

Najviše pomoći EU-a usmjereno je na sljedeće sektore: hrana i prehrana – 40 %, sklonište – 19 %, zdravstvena skrb i medicinska pomoć – 14 %

Sektori koji primaju najviše sredstava humanitarne pomoći EU-a

Volonteri za humanitarnu pomoć EU-a

Zahvaljujući inicijativi Volonteri za humanitarnu pomoć EU-a (2014. – 2020.) otprilike 18 000 Europljana moći će dobrovoljno sudjelovati u projektima koje financira EU diljem svijeta. U trenutku njegova završetka programom će se ostvariti sljedeće:

  • otprilike 4000 volontera bit će osposobljeno te će ih se povezati s humanitarnim organizacijama koje će ih rasporediti u zemlje pogođene katastrofom
  • 4000 volontera i članova nevladinih organizacija iskoristit će mogućnosti osposobljavanja i izgradnje kapaciteta
  • 10 000 volontera moći će na mreži podržavati projekte u svojim zemljama.

Civilna zaštita

Europska komisija ima ključnu ulogu pri koordinaciji mjera u kriznim situacijama u Europi i svijetu, što joj je omogućeno mehanizmom EU-a za civilnu zaštitu. Koordinacijski centar za odgovor na hitne situacije neprestano prati postojeće i potencijalne krize.

U centru se koordinira komunikacija između pogođene zemlje, stručnjaka na terenu i zemalja sudionica u mehanizmu EU-a za civilnu zaštitu. U mehanizam su trenutačno uključeni: svih 28 država članica EU-a, Island, Crna Gora i Norveška. Bivša jugoslavenska republika Makedonija u postupku je obnavljanja članstva. Turska i Srbija nedavno su potpisale sporazume kao pripremu za priključivanje mehanizmu.

Pomoć koju nude zemlje sudionice prilagođava se potrebama.

U razdoblju od 2010. do 2014. EU je pružio pomoć u više od 80 hitnih slučajeva diljem svijeta:

U siječnju 2014. stupilo je na snagu novo zakonodavstvo u području civilne zaštite kojim se pruža okvir za bližu suradnju u pogledu:

  • sprječavanja katastrofa
  • procjene rizika
  • pripremljenosti i planiranja, uključujući redovitije zajedničko osposobljavanje i vježbe za europske timove civilne zaštite.

Njime se utvrđuju i temelji za dobrovoljno udruživanje stručnjaka i znanja iz različitih država članica EU-a.

Kako biste bili u toku s najnovijim vijestima i blogovima o humanitarnoj pomoći i civilnoj zaštiti EU-a, na web-mjestu ECHO-a možete se pretplatiti na ECHO-ovu uslugu slanja elektroničkih obavijesti.

Humanitarna pomoć i civilna zaštita

Ažurirano u listopadu 2015.

Ova publikacija je dio serije "Objašnjena Europska Unija"

Vidi također: 

Institucije i tijela EU-a

Mogućnosti financiranja

Publikacije, statistički podaci i priopćenja za tisak

Zakonodavstvo