European Union website, the official EU website

Desetljeće mogućnosti i izazova

Desetljeće mogućnosti i izazova

Desetljeće izazova

Europa je teško pogođena svjetskom gospodarskom krizom. EU pomaže pojedinim zemljama da se suoče s poteškoćama i uspostavlja „bankovnu uniju” radi uspostave sigurnijeg i pouzdanijeg bankarskog sektora. Europskoj uniji 2012. dodijeljena je Nobelova nagrada za mir. Hrvatska 2013. postaje 28. država članica EU-a. Klimatske promjene i dalje su jedan od prioriteta te čelnici postižu dogovor o smanjenju štetnih emisija. Europski izbori održavaju se 2014. i više euroskeptika biva izabrano u Europski parlament. Nakon što je Rusija pripojila Krim, uspostavljena je nova sigurnosna politika. Na Bliskom istoku i u drugim zemljama i regijama u svijetu sve je više vjerskog ekstremizma, što dovodi do nemira i ratova, zbog kojih mnogi ljudi bježe iz svojih domova i traže zaštitu u Europi. EU traži načine kako se pobrinuti za te ljude, a istovremeno je i sam meta nekoliko terorističkih napada.

2010.

Nakon gospodarske krize koja je počela 2008. nekoliko je zemalja imalo problema s javnim financijama. 16 država članica europodručja podržalo je plan da se tim zemljama pomogne u rješavanju deficita.

Ožujak 2011.

Izbijaju prodemokratski prosvjedi u Siriji. Nakon što su sigurnosne snage otvorile vatru na prosvjednike, nasilje je eskaliralo te su formirane pobunjeničke brigade za suočavanje sa snagama državne sigurnosti. U Siriji počinje građanski rat, koji će još mnogo godina dominirati svjetskom politikom.

Listopad 2011.

Lansiranjem prvih dvaju satelita Galileo EU se približava uspostavljanju vlastitog sustava za satelitsku navigaciju. Sustavom Galileo unaprijedit će se promet, službe spašavanja, bankovne transakcije i opskrba električnom energijom.

Travanj 2012.

Aktivira se Europska građanska inicijativa, koja građanima daje mogućnost da Komisiji izravno predlože stvaranje određenog zakonodavnog akta.

10. prosinca 2012.

Nobelova nagrada za mir dodjeljuje se EU-u „za više od šest desetljeća doprinošenja napretku mira i pomirenja, demokraciji i ljudskim pravima u Europi”.

11. ožujka 2013.

Završava razdoblje postupnog ukidanja ispitivanja kozmetičkih proizvoda na životinjama, što znači da se kozmetički proizvodi ispitivani na životinjama više ne mogu stavljati na tržište u Europskoj uniji.

1. srpnja 2013.

Hrvatska pristupa EU-u te postaje 28. članica.

Države članice Države članice: Njemačka, Francuska, Italija, Nizozemska, Belgija, Luksemburg, Danska, Irska, Ujedinjena Kraljevina, Grčka, Španjolska, Portugal, Austrija, Finska, Švedska, Češka, Cipar, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Slovenija, Slovačka, Bugarska i Rumunjska.

Nove države članice Nova država članica: Hrvatska.

Države kandidatkinje Države kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje: Albanija, Bosna i Hercegovina, bivša jugoslavenska republika Makedonija, Kosovo, Crna Gora i Turska.

 Karta – države članice EU-a 2013. © European Union

22. veljače 2014.

Nakon nekoliko mjeseci prosvjeda i nemira ukrajinski parlament svrgnuo je predsjednika Ukrajine. Odnos Ukrajine s EU-om i Rusijom u središtu je dugog razdoblja nesigurnosti. Krim, dio Ukrajine, nezakonito je pripojen Rusiji, što je EU osudio.

15. srpnja 2014.

Nakon europskih izbora u svibnju Europski parlament izabire Jean-Claudea Junckera za predsjednika Europske komisije.

Listopad 2014.

Čelnici EU-a dodjeljuju milijardu eura za borbu protiv širenja virusa ebole u zapadnoj Africi, posebno u Gvineji, Sijera Leoneu i Liberiji. To je najveći i najsloženiji slučaj izbijanja te bolesti od 1976., kad je otkrivena. Do kraja 2015. virus je u tim zemljama praktički iskorijenjen.

 

26. studenoga 2014.

Komisija najavljuje plan ulaganja vrijedan 315 milijardi eura u cilju otvaranja do 1,3 milijuna novih radnih mjesta.

Srpanj 2015.

Grčka je država članica EU-a koja je najteže pogođena gospodarskom krizom. Rasprave o reformama u toj zemlji i potpora EU-a rezultiraju novim dogovorom.

13. studenoga 2015.

U terorističkom napadu u Parizu poginulo je 130 osoba. Ubrzo nakon toga ministri EU-a dogovaraju se o strožim graničnim sigurnosnim mjerama na vanjskim granicama schengenske zone.

Prosinac 2015.

Tijekom 2015. u Europu je stiglo oko milijun tražitelja azila, od kojih su mnogi pobjegli od građanskog rata u Siriji te im je potrebna međunarodna zaštita. Čelnici EU-a povećavaju napore za pojačanje nadzora vanjskih granica i smanjenje broja tražitelja azila putem suradnje sa susjednim državama kao što je Turska.

Prosinac 2015.

Na klimatskoj konferenciji u Parizu 195 zemalja složilo se da će ograničiti globalni porast temperature na manje od 2 °C.

Vidi također: