European Union website, the official EU website

Daljnje širenje


2000 | 2001 | 2002 | 2003 | 2004 | 2005 | 2006 | 2007 | 2008 | 2009

Daljnje širenje

Mnogi Europljani sada se koriste novom valutom – eurom. Tijekom ovog desetljeća sve više zemalja uvodi euro. Nakon napada otetim zrakoplovima u New Yorku i Washingtonu, 11. rujna 2001. postaje sinonim za „rat protiv terorizma”. Države EU-a počinju tješnje surađivati u borbi protiv kriminala. Čak deset novih članica ulazi u EU 2004. te još Bugarska i Rumunjska 2007., čime nestaje politički jaz između istoka i zapada Europe. Financijska kriza pogađa svjetsko gospodarstvo u rujnu 2008. Nakon ratifikacije u svim državama članicama Lisabonski ugovor stupa na snagu 2009. Njime su omogućene moderne institucije i učinkovitije metode rada u EU-u.

11. rujna 2001.

Otetim zrakoplovima srušeni su tornjevi Svjetskog trgovačkog centra u New Yorku i oštećena je zgrada Pentagona u Washingtonu. Poginulo je gotovo 3 000 osoba. Države članice EU-a odlučno stoje uz Sjedinjene Države u borbi protiv međunarodnog terorizma.

1. siječnja 2002.

Novčanice i kovanice eura postaju službena valuta u 12 zemalja EU-a. Njihovo tiskanje, kovanje i puštanje u optjecaj velik je logistički pothvat. Izdano je više od 80 milijardi kovanica. Novčanice su jednake u svim zemljama. Kovanice imaju zajedničko lice s navedenom vrijednošću, dok je naličje namijenjeno nacionalnim amblemima. Novčanice i kovanice vrijede na cijelom europodručju. Tako ćemo uskoro potpuno normalnim smatrati da, primjerice, finskim ili bilo kojim drugim kovanicama eura kupujemo kartu za podzemnu željeznicu u Madridu.

2003.

Nastavlja se revolucija u području komunikacija. Brzi internet dostupan je u mnogim školama i domovima. Tekstualne poruke ljudima su omiljeno sredstvo komunikacije. Kasnije tijekom desetljeća ljudi počinju mnogo komunicirati putem društvenih medija te koristiti pametne telefone.

31. ožujka 2003.

U okviru svoje vanjske i sigurnosne politike EU preuzima operacije za očuvanje mira na Balkanu – prvo u bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji, a zatim u Bosni i Hercegovini. U oba su slučaja jedinice NATO-a zamijenjene snagama pod vodstvom EU-a. Internim sporazumom EU odlučuje do 2010. stvoriti područje slobode, sigurnosti i pravde za sve svoje građane.

1. svibnja 2004.

Osam zemalja središnje i istočne Europe (Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Slovačka i Slovenija) pristupa Europskoj uniji obilježavajući tako kraj podjele Europe koju su velike sile 60 godina ranije dogovorile u Jalti. Članice postaju i Cipar i Malta.

Države članice Države članice: Njemačka, Francuska, Italija, Nizozemska, Belgija, Luksemburg, Danska, Irska, Ujedinjena Kraljevina, Grčka, Španjolska, Portugal, Austrija, Finska i Švedska.

Nove države članice Nove države članice: Češka, Cipar, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Slovenija i Slovačka.

Države kandidatkinje Države kandidatkinje: Bugarska, Rumunjska i Turska.

 Karta – države članice EU-a 2004. © European Union

29. listopada 2004.

Svih 25 država EU-a potpisuje Ugovor o uspostavi „europskog ustava” kojim se želi pojednostavniti postupak demokratskog odlučivanja i upravljanja Unijom koja se sastoji od 25 ili više država članica. Nakon što su glasači u Francuskoj i Nizozemskoj u lipnju 2005. odbili ustav, čelnici EU-a proglašavaju „razdoblje promišljanja”.

 

16. veljače 2005.

Na snagu stupa Protokol iz Kyota, međunarodni sporazum kojim se nastoji ograničiti globalno zatopljenje i smanjiti emisije stakleničkih plinova. EU stalno ima vodeću ulogu u nastojanjima da se umanji nepovoljan utjecaj klimatskih promjena. Sjedinjene Države nisu ratificirale Protokol.

1. siječnja 2007.

Još dvije države iz istočne Europe – Bugarska i Rumunjska – pristupaju Europskoj uniji te broj država članica raste na 27. Kandidatkinje za buduće članstvo su i Hrvatska, bivša jugoslavenska republika Makedonija te Turska.

Države članice Države članice: Njemačka, Francuska, Italija, Nizozemska, Belgija, Luksemburg, Danska, Irska, Ujedinjena Kraljevina, Grčka, Španjolska, Portugal, Austrija, Finska, Švedska, Češka, Cipar, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Slovenija i Slovačka.

Nove države članice Nove države članice: Bugarska i Rumunjska.

Države kandidatkinje Države kandidatkinje: Hrvatska, bivša jugoslavenska republika Makedonija i Turska.

Karta – države članice EU-a 2007. © European Union

13. prosinca 2007.

Svih 27 država EU-a potpisuje Lisabonski ugovor, kojim se izmjenjuju prethodni ugovori. Njime se želi povećati demokratičnost, učinkovitost i transparentnost Europske unije, čime bi se ojačala i njezina sposobnost da se suoči s globalnim izazovima poput klimatskih promjena, pitanja sigurnosti i održivog razvoja. Nakon ratifikacije u svim državama članicama Lisabonski ugovor stupa na snagu 1. prosinca 2009.

Rujan 2008.

Teška financijska kriza pogađa svjetsko gospodarstvo. Probleme pokreću hipotekarni krediti u Sjedinjenim Državama. S teškoćama se suočavaju i neke europske banke. Kriza potiče zemlje EU-a na bližu gospodarsku suradnju.

2000 | 2001 | 2002 | 2003 | 2004 | 2005 | 2006 | 2007 | 2008 | 2009
Vidi također: