Europska unija

Gospodarstvo

Zahvaljujući jedinstvenom tržištu 28 zemalja EU je velika svjetska trgovinska sila.

Ekonomska politika EU-a usmjerena je na stvaranje novih radnih mjesta i rast, a to se postiže pametnijim korištenjem financijskih sredstava, uklanjanjem prepreka ulaganjima, pružanjem tehničke potpore investicijskim projektima i povećanjem njihove vidljivosti.

Veličina gospodarstva EU-a

Gospodarstvo EU-a – mjereno s obzirom na proizvedenu robu i pružene usluge (BDP) – veće je od gospodarstva Sjedinjenih Država. BDP EU-a 2017.:

  • 15,3 bilijuna eura

Trgovina

Trgovina među državama članicama čini više od 64 % ukupne trgovine Europske unije.

Iako u EU-u živi samo 6,9 % svjetskog stanovništva, trgovina EU-a s ostatkom svijeta predstavlja približno 15,6 % svjetskog izvoza i uvoza.

EU je jedan od tri najveća svjetska trgovinska subjekta, uz Sjedinjene Države i Kinu.

Udio zemalja EU-a u uvozu i izvozu robe bio je 2016. drugi najveći u svijetu.

Udio zemalja EU-a u svjetskom izvozu iznosio je 15,6 %, ali ga je 2014., prvi put otkad EU postoji, nadmašila Kina (16,1 % u 2014., 17 % u 2016.). Izvoz zemalja EU-a bio je, međutim, i dalje veći od izvoza SAD-a (11,8 %).

Kad je riječ o svjetskom uvozu, SAD ima najveći udio (17,6 %), a slijede EU (14,8 %) i Kina (12,4 %).

Zaposlenost

Stopa zaposlenosti, odnosno udio zaposlenih u radno sposobnom stanovništvu, ključan je socijalni pokazatelj u analizi kretanja na tržištu rada.

Stopa zaposlenosti stalno je rasla nekoliko godina nakon jenjavanja svjetske gospodarske krize i previranja u europodručju 2008.

Izvor: Eurostat

Nezaposlenost

Stopa nezaposlenosti udio je nezaposlenih u ukupnoj radnoj snazi. Riječ je o važnom pokazatelju koji ima i socijalnu i ekonomsku dimenziju.

Na grafikonu u nastavku prikazane su stope nezaposlenosti u zemljama EU-a.

Izvor: Eurostat

Razlika u plaćama između muškaraca i žena

Neopravdana razlika u plaćama između muškaraca i žena definira se kao razlika njihovih prosječnih bruto satnica i izražava kao postotak prosječne bruto satnice muškaraca. Izračunava se za poduzeća s najmanje 10 zaposlenih.

Ta je razlika općenito mnogo manja kod mladih, a povećava se s dobi. Uzrok tomu mogu biti prekidi karijere uobičajeni tijekom radnog vijeka žena. Razlika je posebice naglašena kod starijih žena, za koje nerijetko na početku radnog vijeka nisu postojale mjere osiguranja jednakosti.

Iz grafikona u nastavku vidljivo je da se razlika u plaćama znatno razlikuje unutar EU-a.

Za neke zemlje EU-a podaci nisu dostupni.

Izvor: Eurostat

E-trgovina

Kupnja na internetu raširena je u EU-u. Kontinuirano raste, najviše među mladima.

Na grafikonu u nastavku prikazano je koja se roba i koje usluge najčešće kupuju ili naručuju na internetu.

Izvor: Eurostat

Kako se vidi iz grafikona u nastavku, sedmero od desetero kupaca nije imalo problema pri kupnji ili naručivanju robe odnosno usluga na internetu.

Izvor: Eurostat

Promet

Neometan i učinkovit putnički i teretni prijevoz ključan je za poduzeća i građane EU-a. Prometnom politikom EU-a potiče se čist, siguran i učinkovit prijevoz diljem Europe.

Na trima grafikonima u nastavku prikazano je sljedeće:

  • raščlamba kopnenog prijevoza (vlak, autobus) u svakoj zemlji EU-a
  • stope zračnog putničkog prometa
  • stope pomorskog putničkog prometa

Izvor: Eurostat

Izvor: Eurostat

Za neke zemlje EU-a podaci nisu dostupni.

Izvor: Eurostat

Obnovljivi izvori energije

Obnovljivi izvori energije u EU-u su energija vjetra, solarna energija, hidroenergija, energija plime i oseke, geotermalna energija, biogoriva i obnovljiv dio otpada. Imaju brojne pozitivne učinke, primjerice:

  • niže emisije stakleničkih plinova
  • povećanje raznovrsnosti izvora energije
  • manju ovisnost o tržištima fosilnih goriva (posebice nafte i plina).

Obnovljivi izvori energije u EU-u u velikom su porastu u proteklih nekoliko godina. Kako se vidi iz grafikona u nastavku, posljednjih je godina udio energije iz obnovljivih izvora u krajnjoj potrošnji energije gotovo udvostručen.

Izvor: Eurostat

Back to top