Skip to main content
European Climate Pact

Klimatske promjene

Klimatske promjene velika su prijetnja našem svijetu, ali svatko od nas može pomoći u borbi protiv njih i izgradnji bolje budućnosti.

Što su klimatske promjene?

Aktivnosti ljudi utječu na Zemljinu klimu jer uzrokuju ispuštanje golemih količina stakleničkih plinova, koji se zadržavaju u Zemljinoj atmosferi zajedno s plinovima koji su u njoj prirodno prisutni.

Ti dodatni staklenički plinovi uglavnom nastaju izgaranjem fosilnih goriva radi proizvodnje energije, ali i drugim ljudskim aktivnostima kao što su sječa prašuma, poljoprivreda, uzgoj stoke i proizvodnja kemikalija. Ugljikov dioksid (CO2) staklenički je plin koji najčešće nastaje zbog ljudskog djelovanja.

Ti dodatni plinovi pojačavaju „efekt staklenika” na atmosferu našeg planeta i tako uzrokuju brz porast temperature Zemlje, što dovodi do velikih promjena klime.

Dodatni resursi:

Kakvo je trenutačno stanje?

Planet smo već zagrijali za više od 1 °C u odnosu na razinu temperatura prije industrijskog doba.

Znanstvenici Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) upozorili su da će globalno zagrijavanje od 1,5 °C imati ozbiljne, pa čak i nepovratne posljedice na naš okoliš i društva.

Što više remetimo klimu, to su veći rizici za naše društvo i okoliš.

Dodatni resursi:

Koji su učinci klimatskih promjena?

Učinci klimatskih promjena već se osjećaju diljem svijeta, a predviđa se da će u narednim desetljećima postati još češći i intenzivniji.

Ako se klimatske promjene ne zaustave, za života naše djece moglo bi doći do:

  • 400 000 preranih smrti zbog onečišćenja zraka
  • 90 000 smrtnih slučajeva godišnje zbog toplinskih valova
  • smanjenja količine dostupne vode za 40 % u južnim regijama EU-a
  • izloženosti 2,2 milijuna ljudi poplavama obalnih područja svake godine
  • godišnjih gospodarskih gubitaka od 190 milijardi EUR.

Klimatske promjene mogu preobraziti naš planet te utjecati na opskrbu hranom i vodom, kao i na naše zdravlje. One utječu na sve nas, ali jače pogađaju siromašne i ranjive članove društva.

Što su veći problemi, to ih je teže i skuplje riješiti, stoga je rano reagiranje i hvatanje u koštac s klimatskim promjenama najbolja opcija.

Dodatni resursi:

Što EU poduzima kako bi se zaustavile klimatske promjene?

EU je već dugo svjetski predvodnik u borbi protiv klimatskih promjena.

U okviru tih nastojanja donosimo ambiciozne politike i održavamo blisku suradnju s međunarodnim partnerima.

Već smo na dobrom putu prema ostvarenju svojeg cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova za 2020., a predstavili smo i plan za daljnje smanjenje emisija za najmanje 55 % do 2030.

Europa želi do 2050. postati prvi klimatski neutralan kontinent. To znači da moramo smanjiti svoje emisije koliko je god moguće i povećati uklanjanje stakleničkih plinova iz atmosfere kako bi se postigla nulta neto stopa emisija.

Taj je cilj dio europskog zelenog plana, ambicioznog paketa mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova na nultu neto stopu uz istodobno osiguravanje pravednog, zdravog i prosperitetnog društva za buduće generacije.

Osim smanjivanja emisija, moramo se prilagoditi promjenama koje se događaju sada i koje će se dogoditi u budućnosti. EU pomaže u povećanju pripravnosti i kapaciteta za odgovor na učinke klimatskih promjena na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

EU surađuje s drugim zemljama i regijama kako bi se unaprijedile mjere u području klime na globalnoj razini te pružila potpora radu partnerskih zemalja, posebno onih najosjetljivijih.

EU nastoji osigurati i da oporavak od pandemije koronavirusa bude povezan s prelaskom na zeleniju, digitalniju i otporniju Europu.

Dodatni resursi:

Koje su koristi klimatske politike?

Prelazak na klimatski neutralno društvo goruće je pitanje i prilika za izgradnju bolje budućnosti za sve.

Poduzimanjem mjera za klimu i okoliš svatko od nas može pomoći u očuvanju i zaštiti planeta danas i za buduće generacije.

Neke od koristi za društvo:

  • nova, zelena radna mjesta
  • veća konkurentnost
  • gospodarski rast
  • čišći zrak i učinkovitiji javni prijevoz u gradovima
  • nove tehnologije poput električnih ili punjivih hibridnih automobila, energetski učinkovitih domova ili zgrada s pametnim sustavima grijanja i hlađenja
  • sigurna opskrba energijom i drugim resursima, zahvaljujući čemu će Europa biti manje ovisna o uvozu.

Studije pokazuju da je prelazak na zeleno i digitalno društvo izvediv i cjenovno prihvatljiv. Troškovi koji zbog klimatskih promjena nastaju u gospodarstvu i društvu bit će mnogo veći od troškova borbe protiv klimatskih promjena danas.

Što mogu poduzeti?

Uključit će se morati svi segmenti društva i svi gospodarski sektori, od energetskog i građevinskog sektora do sektora industrije, prometa, poljoprivrede i šumarstva. Dobar dio potrebnog znanja i brojna provjerena rješenja već postoje.

Važne su i naše svakodnevne odluke. Mnoge od tih promjena poboljšat će nam svakodnevni život, prijevoz, grijanje i hlađenje domova te načine proizvodnje i potrošnje.

Svatko može doprinijeti i ni jedan doprinos nije premalen!