Europski portal za mlade
Informacije i mogućnosti za mlade u Europi

Stručna praksa u Belgiji

Pričali smo s Markom (29) koji je podijelio svoje iskustvo traženja i odlaska na stručnu praksu u Belgiju. Pročitajte zašto je dobro prijaviti se i na koje sve stvari treba obratiti pozornost prilikom odabira stručne prakse u inozemstvu.

Možeš li se ukratko predstaviti i opisati kako si se odlučio prijaviti na stručnu praksu? 


Zovem se  Marko Martinis, dolazim iz Novog Marofa i imao sam priliku otići na stručnu praksu u Belgiju, točnije u Bruxelles. Tijekom diplomskog studija na FER-u htio sam otići na međunarodnu praksu te sam se raspitivao po udrugama koje to organiziraju. Najpoznatije su: IAESTE na Strojarstvu, AIESEC na Ekonomskom fakultetu i  BEST na FER-u. No, oni se više bave seminarima koji traju tjedan do 10 dana i koji se održavaju tijekom cijele godine. Prijavio sam se preko AIESEC-a, jer su oni imali najbolji izbor stručnih praksa. Stručnu praksu sam odradio u ST-Ericsson. To je bio Joint venture švedskog Eriscssona i francuske firme ST-Microelectronics. 

 

Zašto je dobro prijaviti se na stručnu praksu u inozemstvu? 


Mislim da je jako bitno da ljudi dožive nova iskustva izvan Hrvatske te da vide kako druge kulture funkcioniraju; kako je raditi u multinacionalnom okruženju, s ljudima iz različitih drzava i religija. Svi ti ljudi s kojima radiš su kompletno drugačije odgojeni i imaju drugačije navike. Također je bitno naglasiti da se prilikom odlaska u inozemstvo na stručnu praksu dosta osamostališ tijekom procesa pronalaženja prakse. Sve moraš obaviti sam i riješiti svu dokumentaciju. Samo to iskustvo da živiš godinu dana u drugoj državi pomaže ti da stekneš organizacijske vještine i dovedeš ih na veću razinu. U Hrvatskoj nemaš priliku naći se u takvoj situaciji, jer trebaš sve te zakone proučiti, prikupiti dokumente, pronaći smještaj. Isto tako, stručna praksa mi je pomogla da postanem kompetentniji. Ako osoba uloži potreban trud, može biti kompetentna kao i ljudi iz drugih država, jer realno gledajuci zapadne zemlje imaju puno bolje obrazovanje nego ljudi u Hrvatskoj. 


Stručna praksa je korisna za osobni razvoj te, naravno - užitak. Imao sam priliku putovati u zemlji gdje sam odradio stručnu praksu, stekao sam nove prijatelje, vidio razne stvari i upoznao druge kulture. Dobio sam i preporuku firme u kojoj sam radio tih godinu dana. Na temelju te preporuke sam dobio posao u Singapuru, gdje se i sada nalazim. Međutim, sve ovisi o trudu koji uložiš, jer neki dolaze na stručnu praksu radi zabave; što je isto super, upoznaš nove ljude, zabavljaš se, ali vjerojatno ti ljudi neće imati jako dobre rezultate. To je uglavnom feedback svih koji su otišli na stručnu praksu.   


Reci nam ukratko, na koje sve stvari treba obratiti pozornost prilikom odabira i odlaska na stručnu praksu u inozemstvo? 


Mislim da je jako bitno biti realističan oko toga s koliko novca ćete raspolagati tijekom prakse i koliko je to dovoljno da pokrije troškove života u toj državi. Recimo, ako ideš na praksu u Njemačku, gdje se praksa plaća 700-900 eura, trebaš se raspitati kolko je novca dovoljno da se tamo živi normalan život. Treba istražiti mjesečne troškove, proučiti svu dokumentaciju, itd. Udruge preko kojih se osobe prijavljuju imaju osobu koja je zadužena za rješavanje dokumentacije. Potrebno je saznati koja je to osoba i s njom sve prodiskutirati. 


Dosta je bitno tražiti intervju s tvrtkom u kojoj osoba planira raditi, jer često taj opis poslova u udrugama se ne poklapa s poslom koji će osoba raditi u tvrtci. Intervju će spriječiti da, primjerice, osoba dođe u firmu i kuha kavu. Razlog zašto Belgijci, Britanci ili Nijemci prihvaćaju ljude na praksu je taj što u njima vide jeftinu radnu snagu. Puno sam naučio na stručnoj praksi, ali sam primjetio da je njih 4 puta manje koštalo da uzmu nekog na praksu nego zaposle stanovnika svoje zemlje. Naime, za osobu na praksi ne trebaju plaćati većinu poreza, a „lokalci“ se ne mogu prijaviti na praksu. Što se tiče pronalaska smještaja, u svakoj državi postoje online servisi koji funkcioniraju na principu umrežavanja; ljudi objavljuju sobe, rentaš njihove sobe i komuniciraš direktno putem profila. Vani se potpisuje na koliko dugo ćeš ostati, sa svim mogućim klauzulama i penalima. Nije teško pronaći stan, jer postoje online servisi, samo je potrebno pronaći servis za određenu državu i putem njega pronaći stan. Na primjer, postoji servis u Belgiji, koji ti omogućava da filtriraš po gradu, po kvartovima, budžetu i tako kontaktiraš te ljude, pogledaš stan i obično se potpisuje ugovor. 


Razgovarala: Sanja Krznarić, Udruga Zamisli

Foto: c_shutterstock.com_-_watcharakun

Objavljeno: pet, 18/12/2015 - 18:16


Tweet Button: 


Info for young people in the western balkans

Potrebna vam je stručna pomoć ili savjet?

Pitajte nas!