Europski portal za mlade
Informacije i mogućnosti za mlade u Europi

Gospođica Hrvatska

Jelena Simić
© Jelena Simić
Jelena Simić, prva hrvatska Erasmus ambasadorica, osnivačica hrvatskog Erasmus Student Networka (ESN), a sada Erasmus+ Higher Education ambasadorica za Hrvatsku podijelila je s nama svoja iskustva

Kako je sve počelo? Kako si se zainteresirala za Erasmus te do danas postala Erasmus+ Higher Education ambasadorica?

Haha, kad slažem neke točkice svog studentskog, odnosno razmjenskog puta u glavi mislim da je sve počelo jednog lijepog dana još na trećoj godini faksa kad nas je lektorica poljskog jezika, Monika Dumanovsky pitala tko želi ići na četiri tjedna u ljetnu školu u neki od poljskih gradova. Ja sam se javila, jer sam osjećala da želim negdje otputovati to ljeto, i eto – dobila stipendiju za poljski grad Lublin gdje sam se zaljubila u zemlju i jezik još više. Druga točkica je bila kad sam na petoj godini otišla na audiciju za Radio Sovu gdje su me pitali što bih htjela raditi na radiju. Iz topa sam ispalila: „Emisiju o studentskim razmjenama!”. Tako je sve počelo. Svaki tjedan slušala sam životne priče i iskustva studenata koji su dolazili na riječko Sveučilište preko raznih programa (tada ih nije bilo puno) i riječkih studenata, koji su među prvima odlazili na Erasmus u inozemstvo. Usput sam brusila poljski jezik, a u meni se brusila želja da sama iskušam čari razmjene. Prijavila se, ovog puta za Wroclaw, i kad sam tamo otišla nastavila sam radijski izvještavati o dogodovštinama s putovanja po centralnoj Europi i svemu što Erasmus student treba učiniti prije, za vrijeme i nakon studijskog boravka u inozemstvu. Po povratku s razmjene, možda se tako poklopilo, Europska je komisija tražila ljude koji su puno učinili za Erasmus tijekom svoga školovanja i rada na europskim sveučilištima, radi obilježavanja 25. godišnjice Erasmus programa. Naše Sveučilište me nominiralo, Europska komisija odabrala i tako sam postala Erasmus ambasadorica Hrvatske. 

 

Koje su dužnosti Erasmus ambasadora?

Od nas 66, po dvoje iz svake zemlje članice Programa, očekivala se najsnažnija aktivnost tijekom 2012. u promociji Programa. Radili smo na sastavljanju Manifesta koji je objavljen povodom Dana Europe u svibnju te godine, a kasnije je služio kao obris za kreiranje novoga programa Erasmus+ koji će biti pokrenut s početkom 2014. i zamijeniti Program za cjeloživotno učenje

 

Gdje si sve bila zahvaljujući Erasmusu? Koja su tvoja najljepša iskustva?

Tijekom te 2012., putovala sam prvo u Bruxelles, zatim Kopenhagen. Na tim putovanjima, kad sam vidjela koliko se toga u okviru Programa radi u inozemstvu, rodila se ideja za pokretanjem sekcije Erasmus Student Network-a u Rijeci. Povezala sam se s ljudima koji su djelovali unutar Mreže u inozemstvu i Hrvatskoj i nedugo zatim okupila riječku ekipu koja danas pomaže Službi za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Rijeci i prije svega Erasmus studentima koji dio svog studijskog boravka provode kao gosti u našoj lokanoj zajednici. 


U listopadu iste godine postala sam Nacionalni predstavnik ESN-a Hrvatska i zahvaljujući toj poziciji, koja uključuje puno posla na međunarodnoj razini i brigu o šest lokalnih sekcija u Hrvatskoj, zaista sam proputovala Europu. Bruxelles je već postao moj drugi dom, jer se onamo vraćam najmanje dva put godišnje, a od ostalih putovanja mogu izdvojiti austrijski Graz, švedski Orebro, susjedni Maribor, latvijsku Rigu i grčki Solun. Prekrasna iskustva su zaista brojna i svakodnevna. Ono što me oduševilo i sigurno dalo posebno „hvala” mome radu dogodilo se nedavno pri posljednjem putovanju u Grčku. Bio je to doček na aerodromu u organizaciji odbora koji je bio zadužen za konferenciju. Poslali su svoje volontere po sve nacionalne predstavnike ESN-a, a mene je dočekao lokalni dečko koji je nekoliko mjeseci ranije bio na Erasmusu u Rijeci i kojemu sam upravo ja pomagala oko prijave dokumenata na MUP. 

 

Što je to točno ESN?

ESN je međunarodna volonterska organizacija aktivna u promicanju studentske mobilnosti po principu „studenti pomažu studentima”. Članovi naše udruge pretežno su bivši riječki Erasmus studenti koji po povratku sa svoje studentske razmjene doprinose bogaćenju Erasmusa i na Sveučilištu. To se odvija na dva načina; kroz informiranje riječkih studenata o europskim programima mobilnosti i brigu za studente iz inozemstva koji su za svoj studijski boravak odabrali Rijeku. Neke od aktivnosti ESN-a Rijeka su praktična pomoć oko traženja smještaja, prijave boravka i drugih administrativnih pitanja, organizacija putovanja, jezične radionice, humanitarne akcije u okviru programa SocialErasmus te sportska i kulturna događanja. Također, u suradnji s Agencijom za mobilnost i programe EU provodimo zanimljiv projekt Erasmus in Schools u okviru kojeg Erasmus studenti riječkim srednjoškolcima prezentiraju prednosti odlaska na studentsku razmjenu i praksu u inozemstvo. 

 

Osim s programom Erasmus, imaš iskustva s programom Comenius, jednim od sedam potprograma u okviru Programa za cjeloživotno učenje za predškolski odgoj, osnovno i srednje obrazovanje?

Da, prvu polovicu ove godine provela sam (opet) u Poljskoj, u gradu Plocku gdje sam kao Comenius Asistent u osnovnoj školi podučavala hrvatski, engleski i poljski jezik te provodila razne projekte u okviru drugih predmeta poput biologije, zemljopisa, tjelesnog i prirode. Iako sam jednopredmetno diplomirala hrvatski jezik imala sam, vjerojatno po prvi i posljednji put u životu, potpunu slobodu podučavati sve što me zanima. Ono što Comenius pruža studentima nastavničkih usmjerenja i netom diplomiranim učiteljima je sloboda stjecanja raznolikog iskustva u nastavi za vrijeme boravka u nekoj od odgojno-obrazovnih institucija diljem Europe, najmanje 13, a najviše 45 tjedana. 

 

Zahvaljujući svom volonterskom radu, danas si promovirana u Erasmus+ Higher Education ambasadoricu. Što misliš koliko je svijest o potrebi za volonterskim radom i njegovim dobrobitima izražena u Hrvatskoj u odnosu na zemlje koje si posjetila?

Mislim da je sigurno kod nas manje ljudi koji volontiraju. U inozemstvu je polazni stav drugačiji. Ovdje ljudi, i mladi i stari, često pitaju: „A, dobivaš plaću za to?” ili „A ti to radiš volonterski?” s onom intonacijom rečenice kao da je to nešto što volonteri rade manje vrijedno. Neću se osvrtati na teorije o tome koliko je vrijedno nešto što se radi altruistički. Dok potičem ljude da se odvaže na korak prema međunarodnome ne razmišljam kakvu ću nagradu dobiti od njih. Znam da ako odu, njima će biti super. Isto kao što je meni super jer mi se sve što radim već stostruko vratilo. Svoje volontiranje nikad nisam dovodila u pitanje. To je sad već postao životni stil. Možda će netko reći da sam bahata ili da imam viška novca pa mogu živjeti tako. Da ih odmah razuvjerim, nisam se rodila u bogatoj obitelji, ali sam ipak pronašla način da kad se sve zbroji i oduzme imam izvrsnu referencu u životopisu. Osim što putujem, upoznajem divne ljude i gdje god idem, nosim i njih i svoje priče sa sobom.

 

Što bi preporučila onima koji još nisu bili na razmjenama ili se možda premišljaju? 

Svakodnevno potičem ljude da se okušaju u razmjeni. Ono s čime se nerijetko susrećem je nekakva bojazan pred izlaskom iz takozvane sigurne zone. To što će dečko ostati kod kuće ili što ćete produljiti studiranje još godinu dana - da biste uživali u (međunarodnim) plodovima studentskog statusa - nije baš neki izgovor. 


Erasmus i Comenius, kao i prakse koje pruža Europska volonterska služba samo su neke od brojnih prilika koje pruža Europska unija mladim ljudima. Ne samo za lijepu plaću i ‘gledanje svijeta’, već su to iskustva provođenja komparativne didaktike i mogućnost za sagledavanje situacije u vlastitoj zemlji na jedan drugi način. Ne znači da ako odeš jednom, nećeš se više vratiti. Neki se boje odlijeva mozgova. U Hrvatskoj je sada time-to-be, a privremeni odlazak u inozemstvo sigurno će vas obogatiti. Svakoga na poseban način. Tijekom Comenius boravka u školi u inozemstvu, gdje me cijela škola zvala Gospođica Hrvatska, srce mi je bilo najispunjenije kad sam naučila djecu pjevati pjesmu iz „Vlaka u snijegu”, riječi brojalica uz koje smo svi mi odrastali, poput „Iš’o medo u dućan” i kad sam povela Europsku paradu kroz Plock povodom dana Europe i odjenula svoje osnovnoškolce u boje Hrvatske. Ta mi sjećanja nitko nikada neće moći oduzeti. 

 

Objavljeno: pet, 20/09/2013 - 13:20


Tweet Button: 

Druge korisne poveznice


Info for young people in the western balkans

Potrebna vam je stručna pomoć ili savjet?

Pitajte nas!