Europski portal za mlade
Informacije i mogućnosti za mlade u Europi

Savjeti za doktorski studij

Savjeti za doktorat
© fotolia.com - Paulus Nugroho R
Kako se upisati na doktorski studij? Doktorandica Antonija Kuzmanić nudi nekoliko vrlo praktičnih savjeta iz vlastitog iskustva

Seek and apply!

 

Većina boljih instituta i sveučilišta jednom do dva puta godišnje organizira velike selekcije na kojima određene istraživačke grupe biraju svoje buduće doktorande i nude im plaćenu poziciju na nekoliko godina (uglavnom tri do pet godina). Selekcije su dosta slične i najčešće kreću od pisane prijave, prvog i osnovnog koraka tijekom kojeg opisuješ svoja prethodna iskustva i razloge zbog kojih se prijavljuješ u određenu grupu. U prijavi je jako bitno pokazati veliki entuzijazam za znanost i za područje istraživanja koje te zanima i kojim se želiš baviti tijekom doktorata. Ne moraš pretjerati sa superlativima, ali osoba koja čita tvoju prijavu, čita i još 20 do 30 drugih prijava te je bitno ostaviti pozitivan dojam i istaknuti se (jedan od mojih kolega uvijek je naglašavao da dolazi from a war-ridden country i nabijao Britancima grižnju savjesti...).

 

Dakle, pažljivo pročitaj svoju prijavu i pripazite na pravopisne i gramatičke greške jer one često ostaju ljudima u pamćenju. Također, probaj pritom uposliti svoje bližnje jer svaki svježi par očiju može uočiti neki problematični dio koji ti je i nakon petnaestog čitanja promakao. Mala napomena: neki instituti znaju postavljati neobična pitanja da bi iznenadili kandidate i dobili uvid u njihove osobnosti. Neka su među njima "Beatlesi ili Rolling Stonesi?" (nažalost, znanstvenici se nisu nužno modernizirali u polju glazbe) te "Što biste pitali Darwina da je živ?" Molim te da ne budeš blesav kao jedna cura koja je odgovorila: Pitala bih ga što misli o tome da su inteligentni pripadnici ljudske vrste odselili iz Afrike, dok su oni neinteligentni ostali u njoj do današnjeg dana. Naime, cura nije pozvana na intervju.

 

Škola šarma

 

Ako dobro sročiš svoju prijavu i pokažeš koliko si vrijedan i pametan, pozvat će te na drugi dio selekcije - intervju. Ova se faza sastoji od prezentacije u kojoj nekolicini voditelja grupa moraš objasniti odabrani članak (najčešće vam ponude tri na izbor) te svoj diplomski rad. Cilj intervjua jest procijeniti kako kandidat razmišlja, koliko je sposoban shvatiti neko istraživanje i objasniti ga drugima. Iznimno je bitno pažljivo pregledati prezentaciju da ti se ne bi potkrale greške. Također bi bilo super kada bi zamolio nekoga malo iskusnijeg da s tobom prođe kroz nju i pomogne ti uvježbati govor. Tvoj nastup mora biti samouvjeren i ne smiješ dopustiti da te vlastite natuknice iznenade, ali istovremeno ne smiješ pričati poput robota. Uz malo vježbe to nije teško usavršiti i tako doći do finalnog dijela selekcije - individualnih razgovora s voditeljima laboratorija u kojima želiš raditi.

 

Mislim da je u ovom slučaju najvažnije ostaviti dobar dojam tako što ćeš unaprijed pročitati čime se bavi tvoj potencijalni šef te ćeš o njegovom istraživanju moći suvislo raspravljati (iznenadio bi se koliki broj ljudi dolazi na intervjue ne znajući čak ni područje djelovanja laboratorija). Podjednako je bitno procijeniti i sviđa li se on tebi te hoćeš li s tom osobom moći surađivati sljedećih nekoliko godina. Također je važno svidjeti se i članovima laboratorija jer i oni sudjeluju u konačnoj odluci iako nemaju nužno velik utjecaj. Ako šarmiranje bude uspješno, voditelj laboratorija ponudit će ti doktorat u svojoj grupi. Čestitam! (valjda...)

 

Nekoliko misli za kraj

 

Dobro se raspitaj o mjestu kamo ideš i o potencijalnom šefu/laboratoriju. Ne želiš provesti nekoliko godina u užasnoj atmosferi sa šefom koji te terorizira na dnevnoj bazi. Ako misliš da možeš pretrpjeti takve priče i da imaš iskustva s tiranima, vjeruj mi na riječ da ne znaš u što se upuštaš. Na doktoratu se radi iznimno puno i najčešće ćeš bar dio vikenda (ako ne i cijeli) provesti na poslu, stoga ti dodatne komplikacije nikako ne trebaju. Zatim razmisli koliko ti je bitna lokacija instituta i budi svjestan da živjeti na sat vremena od Pariza znači da ćeš Pariz vidjeti dva-tri puta godišnje kad tinetko od prijatelja dođe u posjet.

 

Nadalje, iako je engleski jezik sveprisutan u znanosti i iako je sredstvo većeg dijela komunikacije, to ne znači da tistrani jezik neće biti prijeko potreban - u manjim mjestima nećeš moći obaviti ništa osim onog što vam je vezano za posao jer vas ljudi jednostavno ne razumiju (da, mislim na Francuze). Usprkos svim upozorenjima i potencijalnim problemima, i dalje smatram da doktorat u inozemstvu pruža pojedincu dragocjeno iskustvo, kako na profesionalnom, tako i na osobnom nivou, te savjetujem svima koji su u mogućnosti da iskoriste činjenicu što mogu preko granice samo s osobnom.

Neke od stranica na kojima možete pretraživati doktorate i potencijalne poslove:

Autorica: Antonija Kuzmanić, Info zona

Objavljeno: pet, 13/12/2013 - 11:14


Tweet Button: 

Druge korisne poveznice


Info for young people in the western balkans

Potrebna vam je stručna pomoć ili savjet?

Pitajte nas!