Europski portal za mlade

Informacije i mogućnosti za mlade u Europi

© shutterstock.com - mangostock

Dobrobit – mladi diljem svijeta

Kako je mladima u vašoj regiji u usporedbi s njihovim vršnjacima u drugim zemljama? Kako biste to saznali, proučite indeks OECD-a i globalni indeks dobrobiti mladih.

Indeks OECD-a Bolji život

OECD (Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj) upravlja inicijativom Bolji život, u okviru koje se prikupljaju i objavljuju statistički podaci o materijalnim životnim uvjetima i kvaliteti života (zdravlje, obrazovanje i okoliš). Iz brojki razvrstanih po zemlji, dobi i spolu vidljiv je relativni napredak društava u svijetu. Na interaktivnoj karti pogledajte koje regije imaju najbolje rezultate u raznim oblicima dobrobiti.

 

Prosječna je ocjena sveukupnog zadovoljstva životom u zemljama OECD-a 6,6, pri čemu su Danska, Island i Švicarska najbolje ocijenjeni.

 

65 % radno sposobnih ljudi (15 – 64 godine) ima plaćen posao. Postotak je najveći na Islandu (82 %), u Švicarskoj (80 %) i Norveškoj (75 %), a najmanji u Grčkoj (49 %), Turskoj (50 %) i Španjolskoj (56 %).

 

Prisutna je i razlika u zaposlenosti među spolovima. Zaposleno je ukupno 58 % žena, u usporedbi sa 73 % zaposlenih muškaraca. Razlika je najveća u Turskoj i Meksiku, a najmanja u Kanadi, Estoniji i nordijskim zemljama.

 

Kad je riječ o građanskom angažmanu prosječna je ocjena glasača u zemljama OECD-a 68 %. Žene imaju prosječno samo 28 % zastupničkih mjesta u nacionalnim parlamentima.

 

Globalni indeks dobrobiti mladih

Globalnim indeksom dobrobiti mladih obuhvaćeni su i povezani podaci o mladima kako bi se ocijenila i usporedila njihova dobrobit u svijetu. Ocijenjeno je šest područja života:

  • sudjelovanje građana
  • gospodarske mogućnosti
  • obrazovanje
  • zdravlje
  • informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT)
  • sigurnost i zaštita.

 

U rezultatima su uzeti u obzir pokazatelji na temelju predodžbi koje ljudi imaju jer razina nezadovoljstva mladih ne odražava uvijek stupanj njihova blagostanja.

 

Većina mladih smatra da je razina njihove dobrobiti relativno niska. Samo 15 % ocijenilo ju je kao visoku ili čak umjerenu. Općenito, za mlade su najbolji rezultati u pogledu zdravlja, a najlošiji u pogledu gospodarskih mogućnosti, čak i u zemljama u kojima je ukupna razina dobrobiti visoka.

 

Više od dvije trećine zemalja ima natprosječne rezultate u pogledu zdravlja. Dok zemlje s visokim dohotkom imaju razmjerno niske stope plodnosti i smrtnosti, razina depresije mladih i razina stresa često su veće.