Radim u Francuskoj i poslodavac me uputio na privremeni rad u Nizozemsku. U kojoj sam državi socijalno osiguran?
Ako ste upućeni na rad u drugu državu EU-a, na vas će se i dalje primjenjivati zakoni države u kojoj obično radite, do najviše dvije godine.
Prije vašeg odlaska, poslodavac bi za vas trebao zatražiti dokument A1 kao potvrdu da ste obuhvaćeni francuskim sustavom.
Ovo je rješenje osmišljeno kako bi se izbjegle česte promjene statusa vašeg socijalnog osiguranja kad radite u inozemstvu kraće vrijeme.
Samozaposlen sam i namjeravam raditi u inozemstvu nekoliko mjeseci, možda više od godinu dana. Mogu li to učiniti i ostati u sustavu socijalne sigurnosti svoje matične države?
DA – ako želite raditi u nekoj drugoj državi EU-a nekoliko mjeseci, najbolja je opcija da sami sebe „uputite" na privremeni rad u inozemstvo. Na taj način možete raditi u inozemstvu, ali ostati u sustavu države u kojoj inače radite, i to najviše dvije godine.
Prije odlaska trebali biste zatražiti dokument A1, kao potvrdu da vas pokriva sustav vaše matične države.
Možete ostati u matičnom sustavu i dulje od dvije godine ako zatražite izuzeće za to određeno razdoblje kad radite u inozemstvu.
Radim u susjednoj državi. Gdje bih trebao plaćati doprinose za zdravstveno osiguranje uzdržavanih članova obitelji?
Postoje dvije mogućnosti:
Ako drugi roditelj vašeg djeteta radi u vašoj matičnoj državi, on ili ona mora ondje plaćati doprinose za zdravstveno osiguranje uzdržavanih članova vaše obitelji.
Ako drugi roditelj vašeg djeteta ne radi ili radi u istoj državi kao i vi, vi ste obvezni u državi u kojoj radite plaćati doprinose za zdravstveno osiguranje uzdržavanih članova obitelji. Trebali biste zatražiti obrazac S1 ( nekadašnji obrazac E 106 ) od tijela nadležnog za zdravstveno osiguranje u državi u kojoj radite. Kad vam je obrazac izdan, dostavite ga tijelu nadležnom za zdravstveno osiguranje u vašoj matičnoj državi.
Ponuđen mi je posao u susjednoj državi. Mogu li zadržati socijalna prava u svojoj matičnoj državi?
U načelu ćete biti osigurani u državi u kojoj radite. Ta će zemlja stoga biti odgovorna za vašu socijalnu sigurnost. Na vas se primjenjuje zakonodavstvo samo jedne države članice kojim se regulira socijalna sigurnost, stoga više nećete biti osigurani u svojoj matičnoj državi. U pravilu, država u kojoj ste počeli raditi postat će odgovorna za vaše naknade. Međutim, nećete izgubiti prava koja ste stekli u matičnoj državi, na primjer, mirovinska prava.
Kao prekogranični radnik, gdje mogu dobiti zdravstvenu skrb?
Kao prekogranični radnik, obično ste osigurani u državi u kojoj radite i tako ondje imate pravo na zdravstvenu skrb. Kako biste se prijavili u zdravstveni sustav države u kojoj živite, trebat ćete obrazac S1 ( nekadašnji obrazac E 106 ) od tijela nadležnog za zdravstveno osiguranje u državi u kojoj radite.
S pomoću tog obrasca vi i uzdržavani članovi vaše obitelji stječete pravo na prijavu za zdravstveno osiguranje u državi u kojoj živite. To znači da ćete imati dvije kartice zdravstvenog osiguranja, po jednu za svaku državu. Tako liječničku pomoć možete dobiti i u svojoj matičnoj državi kao da ste tamo osigurani.
Imaju li uzdržavani članovi moje obitelji također pravo na liječničku pomoć u obje države?
DA – ako živite i radite u Austriji, Belgiji, Bugarskoj, Cipru, Češkoj, Francuskoj, Grčkoj, Njemačkoj, Latviji, Luksemburgu, Malti, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Slovačkoj ili Sloveniji.
NE – ako živite i radite u Danskoj, Estoniji, Finskoj, Mađarskoj, Irskoj, Italiji, Litvi, Španjolskoj, Švedskoj, Nizozemskoj ili Ujedinjenoj Kraljevini. Uzdržavani članovi vaše obitelji ne mogu imati dvije kartice zdravstvenog osiguranja. Liječničku pomoć mogu dobiti u državi u kojoj radite jedino ako:
- postoje medicinski razlozi za pružanje liječničke pomoći dok borave u toj državi, uzimajući u obzir prirodu liječenja i očekivano trajanje boravka,
ili
- među dotičnim državama ili nadležnim tijelima postoji sporazum
ili
- prijašnje odobrenje dobiveno je na temelju obrasca S2 ( nekadašnji obrazac E 112 ) koji je izdalo tijelo nadležno za zdravstveno osiguranje u državi u kojoj živite.
Najprije biste se trebali prijaviti u državi u kojoj radite i od tijela nadležnog za zdravstveno osiguranje zatražiti obrazac S1 ( nekadašnji obrazac E 106 ). S pomoću tog obrasca vi i uzdržavani članovi vaše obitelji stječete pravo na prijavu za zdravstveno osiguranje u državi u kojoj živite. To znači da ćete imati dvije kartice zdravstvenog osiguranja, po jednu za svaku državu.
Radio sam većinu života kao prekogranični radnik i sad sam otišao u mirovinu. Mogu li svejedno ići liječniku u državi u kojoj sam prethodno bio zaposlen?
Ako je vaš posljednji posao zahtijevao rad preko granice,
- možete nastaviti s dugoročnim liječenjem koje je započelo u državi u kojoj ste radili. Ta mogućnost postoji i za uzdržavane članove vaše obitelji ako je njihovo liječenje počelo u Austriji, Belgiji, Bugarskoj, Cipru, Češkoj, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Latviji, Luksemburgu, Malti, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Slovačkoj ili Sloveniji (od 1. svibnja 2014. to će biti moguće i za liječenja započeta u Estoniji, Mađarskoj, Italiji, Litvi, Nizozemskoj i Španjolskoj),
- imate pravo na zdravstveno osiguranje i u državi u kojoj živite i u državi u kojoj ste radili ako ste u razdoblju od pet godina prije umirovljenja barem dvije godine radili kao prekogranični radnik. U načelu, to se odnosi i na uzdržavane članove vaše obitelji. Međutim, ta mogućnost postoji samo ako su i država u kojoj sada živite i država u kojoj ste bili zaposleni u sljedećoj skupini zemalja: Austrija, Belgija, Francuska, Njemačka, Luksemburg, Portugal i Španjolska.
Ako želite karticu zdravstvenog osiguranja i u državi u kojoj živite i u državi u kojoj ste radili, trebate se prijaviti s pomoću obrasca S3 u državi u kojoj ste radili.
Ako ne primate mirovinu od države u kojoj živite, morate zatražiti obrazac S1 od nadležnih tijela države koja vam isplaćuje mirovinu (ako je riječ o više država, zatražit ćete ga od države u kojoj ste radili najduže). S pomoću obrasca S1 možete se prijaviti tijelu nadležnom za zdravstvenu skrb u državi u kojoj živite. Imate pravo i na zdravstvenu skrb u državi koja vam isplaćuje mirovinu ako je ona u sljedećoj skupini: Austrija, Belgija, Bugarska, Cipar, Češka, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Luksemburg, Nizozemska, Poljska, Slovenija, Španjolska i Švedska.
Živim u Francuskoj i ostao sam bez posla u Španjolskoj. Gdje sam osiguran?
Država boravišta uvijek je odgovorna za isplatu naknade za nezaposlenost prekograničnim radnicima. U svakom slučaju bit ćete osigurani u državi koja vam isplaćuje naknade.
U kojoj ću zemlji biti osiguran ako se novim propisima nakon 1. svibnja 2010. promijene pravila koja se odnose na moju situaciju?
Ako se zbog novih propisa EU-a o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti na vas počne primjenjivati zakonodavstvo države različite od one iz starih pravila, prethodno zakonodavstvo vrijedit će sve dok se vaša situacija ne promijeni, ali najviše 10 godina. Ako želite, možete zatražiti da se na vas primijene novi propisi.
Gdje bih kao prekogranični radnik trebao zatražiti naknadu za nezaposlenost ako ostanem bez posla?
Ako ostanete bez posla, trebate se prijaviti za naknadu u državi u kojoj živite.
Vaša prava i iznos naknade procijenit će se prema pravilima matične države, uzimajući u obzir razdoblja rada u inozemstvu.
Zatražite obrazac U1 od nacionalne službe za zapošljavanje u državi u kojoj radite i predajte ga u državi u kojoj živite kao dokaz razdoblja rada u inozemstvu.
Ako tražite posao u državi u kojoj ste ostali bez posla, možete se prijaviti službi za zapošljavanje države u kojoj ste radili, ali ćete morati poštovati postupke provjere i obveze u objema zemljama. Međutim, budući da naknade uvijek isplaćuje vaša država boravišta, obveze i aktivnosti traženja posla u njoj imaju prednost. Druga je mogućnost zatražiti prijenos vaših naknada u državu u kojoj ste prije radili, ako mislite da ondje imate veće izglede za pronalazak posla.
Što je točno prekogranični radnik?
Definicija prekograničnog radnika ( ponekad nazivanog i pograničnim radnikom) razlikuje se ovisno o tome govori li se o socijalnim pravima ili porezima. Može vas se smatrati prekograničnim radnikom u svrhu socijalne sigurnosti, a rezidentom u porezne svrhe.
U svrhu socijalne sigurnosti, prekogranični radnik ste ako radite u jednoj državi, a živite u drugoj i svakodnevno ili barem jednom tjedno dolazite kući.
Definicija u porezne svrhe ovisi o uvjetima bilateralnog poreznog sporazuma između države u kojoj živite i države u kojoj radite.
Većina poreznih sporazuma ne odnosi se posebno na tu vrstu radnika, iako neki sadržavaju kategoriju „pograničnog radnika", osobe koja živi i radi u graničnom području (npr. unutar 10, 20 ili 30 km od granice, ovisno o sporazumu).
Kako biste saznali koje poreze morate platiti i u kojoj državi ili državama, obratite se Europsko prekogranično partnerstvo za zapošljavanje u svojoj regiji.