Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Govor - [Vjerodostojan je izgovoreni tekst]

Govor Michela Barniera, glavnog pregovarača za provedbu i pripremu pregovora s Ujedinjenom Kraljevinom, na plenarnom zasjedanju Europskog odbora regija

Bruxelles, 22. ožujka 2017.

„Uvjeti za postizanje sporazuma u pregovorima s Ujedinjenom Kraljevinom”

Predsjedniče Markkula,

dobar dan svima,

predsjednici, gradonačelnici, članovi Odbora regija,

veliko mi je zadovoljstvo ponovno biti ovdje i želim vam zahvaliti na pozivu da održim govor o nadolazećim pregovorima, koji će biti i teški i iznimni. Od studenoga prošle godine danas prvi put javno govorim o tome. Najprije želim izraziti solidarnosti s Ujedinjenom Kraljevinom zbog strahota koje su se dogodile u Londonu za koje smo upravo doznali. Iako u ovom trenutku nemam informacije o naravi tog događaja, žrtava ima i želio bih izraziti svoju solidarnost s britanskim narodom i vladom.

Europska unija i Ujedinjena Kraljevina bile su 44 godine zajedno u istom projektu.

  • zajedno smo izgradili jedinstveno tržište tako što smo uklonili međusobne prepreke i donijeli zajednička pravila kako bismo omogućili slobodno kretanje robe, usluga i ljudi,
  •  zajedno smo uz nacionalno stvarali europsko državljanstvo i jačali vrijednosti vladavine prava, mira i demokracije koje su okosnica našeg europskog identiteta,
  • zajedno smo podržali ponovno ujedinjenje Europe nakon pada Berlinskog zida. Ujedinjena Kraljevina poduzetno je i brzo otvorila svoje granica i svoje tržište rada građanima iz novih država članica. Obvezali smo se i na financiranje kohezijske politike, koja je sasvim opravdano bitna vašem Odboru, kako bismo smanjili povijesne i teritorijalne podjele našeg kontinenta.

Taj zajednički projekt ide dalje, no bez Ujedinjene Kraljevine jer je ona tako odlučila.

Odluka većine britanskog naroda o istupanju iz Europske unije dovela je do izvanredne situacije.

Sada znamo da će 29. ožujka Ujedinjena Kraljevina obavijestiti Europsko vijeće o svojoj namjeri da istupi iz EU-a. Time službeno započinje dvogodišnje razdoblje pregovora.

 

Na temelju te obavijesti 27 šefova država ili vlada te predsjednici Tusk i Juncker počet će za par tjedana raditi na smjernicama, koje su mi potrebne za vođenje pregovora na temelju mandata Europskog vijeća i Vijeća te povjerenja Europskog parlamenta, vašeg današnjeg domaćina.

Brexit će imati znatne ljudske, gospodarske, financijske, pravne i političke posljedice.

No, ne postignemo li dogovor posljedice bi za sve nas mogle biti još ozbiljnije:

  • više od četiri milijuna ljudi, građana Ujedinjene Kraljevine u EU-u i građana EU-a u Ujedinjenoj Kraljevini ne zna što će biti s njihovim pravima niti što im donosi budućnost,
  •  otežana opskrba i narušeni vrijednosni lanci u Ujedinjenoj Kraljevini,
  • ponovno uvođenje opterećujućih carinskih provjera zbog kojih se usporava trgovina i povećavaju kolone kamiona u Doveru,
  • ozbiljni poremećaji u zračnom prometu prema Ujedinjenoj Kraljevini i iz nje,
  • prekid dostave nuklearnog materijala Ujedinjenoj Kraljevini koja će preko noći izaći iz EURATOM-a,
  • mnogo je primjera koje bih mogao navesti.

Sve bi to ozbiljno utjecalo na Ujedinjenu Kraljevinu jer jedinstveno tržište i sporazumi o slobodnoj trgovini Europske unije s više od 60 partnerskih zemalja trenutačno omogućuju i štite dvije trećine njezine trgovine.

Pogođena će biti i Unija, ali naša će unija 27 država članica i dalje uživati u prednostima jedinstvenog tržišta i naših sporazuma o slobodnoj trgovini.

Mi ne zagovaramo opciju scenarija bez dogovora.

Mi smo za dogovor i želimo ga postići.

Želimo uspješan dogovor s Britancima, a ne protiv njih.

Upravo je zbog toga za 27 država članica i moj tim najvažnije postići sporazum o uređenom povlačenju Ujedinjene Kraljevine i pripremiti temelj za novo partnerstvo.

Danas trebamo razgovarati o uvjetima za postizanje sporazuma.

Prvi je uvjet jedinstvo 27 država članica, a to podrazumijeva transparentnost i javnu raspravu.

Otkada sam preuzeo dužnost 1. listopada sastao sam se s čelnicima vlada svih 27 država članica.

 

Prije nekoliko tjedana započeo sam drugi obilazak glavnih gradova kako bih se ponovno sastao s predstavnicima vlada i nacionalnih parlamenata, sindikata i profesionalnih organizacija.

Za to vrijeme i za vrijeme pregovora blisko ću surađivati s Europskim vijećem, njegovim predsjednikom Donaldom Tuskom, Vijećem, Europskim parlamentom i njegovim predsjednikom Antoniom Tajanijem te svim ostalim tijelima i institucijama Europske unije.

Predsjedniče Markkula, dame i gospodo, iznimno mi je drago da se danas mogu obratiti Odboru regija. Često sam kao povjerenik za regionalnu politiku surađivao s Odborom jer vi ste glas regija, gradova i ruralnih područja, u svim njihovim različitostima.

Jedinstvo ne znači ujednačenost. Jedinstvo je prvi uvjet za postizanje sporazuma u pregovorima, što je svakako u našem interesu. To je jednako u interesu Ujedinjene Kraljevine i to želim reći našim britanskim partnerima koji su ovdje prisutni jer će nam u konačnici za postizanje sporazuma trebati ujedinjena Europa.

I dodao bih, to će jedinstvo biti još i jače ako se bude temeljilo na transparentnosti i javnoj raspravi, u kojoj će vaš Odbor, siguran sam, kao i uvijek aktivno sudjelovati.

Pregovori se ne mogu odvijati u tajnosti.

Pregovarat ćemo transparentno i otvoreno i svima ćemo objasniti što činimo.

Tijekom pregovora moramo objektivno objasniti i što znači „istupanje iz Europske unije” za zemlju koja istupa i za druge države članice.

Moramo i hoćemo građanima iskreno reći što Brexit znači.

Drugi uvjet za postizanje sporazuma jest uklanjanje nesigurnosti koju je uzrokovala odluka Ujedinjene Kraljevine o istupanju iz Europske unije.

Ta je nesigurnost prvenstveno ona koja se odnosi na četiri i pol milijuna građana, a to su:

  • poljski studenti koji imaju pristup britanskim sveučilištima pod istim uvjetima kao i britanski studenti,
  • britanski umirovljenici koji borave u Španjolskoj i koji ostvaruju pravo na zdravstvenu skrb pod istim uvjetima kao i španjolski umirovljenici,
  • rumunjske medicinske sestre i liječnici koji pridonose kvaliteti zdravstvene skrbi u Ujedinjenoj Kraljevini,
  • te inženjeri iz Italije, Njemačke ili neke druge zemlje, koji su odlučili raditi u Ujedinjenoj Kraljevini, baš kao i tisuće britanskih građana koji su odlučili raditi u Berlinu, Rimu ili Beču.

 Znamo za njihove dvojbe i svjesni smo njihove zabrinutost te moramo učinkovito djelovati.

Od samog početka pregovora naš će glavni prioritet biti dugoročno osigurati njihova prava kao europskih građana.

Naša će krilatica biti: „Građani na prvom mjestu!” Pozdravljam jutrošnju odluku Kolegija o registriranju dviju građanskih inicijativa.

Složena su to pitanja, i pritom mislim na pitanja prava boravišta, pristupa tržištu rada, mirovinskih prava ili prava na socijalnu sigurnost i pitanja prava pristupa obrazovanju.

Metodički ćemo obraditi svako od tih pitanja. Ni jedan detalj nećemo izostaviti i u tom cilju već surađujemo sa svim državama članicama.

Za to će trebati vremena, sigurno nekoliko mjeseci. Zajedno s Ujedinjenom Kraljevinom moramo u tom pogledu ozbiljno razmotriti sve pravne aspekte.

Međutim, moramo se što prije dogovoriti o načelima kontinuiteta, reciprociteta i nediskriminacije kako bismo građanima umanjili teret nesigurnosti.

Tu je i nesigurnosti s kojom su suočene regionalne i lokalne vlasti te svi korisnici programa koji se trenutačno financiraju iz europskog proračuna.

  • O kome i o čemu je riječ?
  • Mislim na korisnike sredstava iz Europskog socijalnog fonda s pomoću kojega se s gotovo 90 milijardi EUR namijenjenih svim regijama pomaže muškarcima i ženama s najnižom stručnom spremom koji najteže pronalaze posao,
  •  korisnike Europskog fonda za regionalni razvoj, koji su vam dobro poznati, a riječ je o gotovo 200 milijardi EUR namijenjenih za potporu regijama u  gospodarskim poteškoćama i izoliranim regijama,
  •  korisnike Junckerova investicijskog plana; gotovo 315 milijardi EUR ulaganja, s pomoću kojih se borimo protiv klimatskih promjena, primjerice financiranjem vjetroelektrane u Belgiji. Tim se planom podržava i napredna infrastruktura zdravstvene skrbi i energetike u Ujedinjenoj Kraljevini,
  •  mislim i na korisnike programa za istraživanje Obzor 2020., s pomoću kojeg EU ulaže gotovo 80 milijardi EUR u znanost i industrijske inovacije koji nam pomažu da odgovorimo na velike izazove našega vremena.
  • Za sve te programe vrijedi sljedeće:
  • zajedno ih je odobrilo 28 država članica, uključujući Ujedinjenu Kraljevinu,
  • zajedno ih financira 28 država članica,
  • 28 država članica zajedno ostvaruje koristi od tih programa.

Svaka zemlja mora ispuniti svoje obveze prema drugim zemljama. Želim naglasiti: nema kazne za zemlju koja istupa iz Unije. Istupanje se ne naplaćuje. Moramo međutim poravnati račune. Od Britanaca nećemo zahtijevati niti jedan euro naknade za nešto na što njihova zemlja kao država članica nije pristala.

Isto će tako i preostalih 27 država članica poštovati svoje obveze prema Ujedinjenoj Kraljevini i njezinim građanima, poduzećima i regijama. To je uzajamno odgovoran način djelovanja.

Dopustite mi da citiram jednu od najvažnijih osoba europske povijesti, Winstona Churchilla: „Cijena veličine zove se odgovornost”.

To vrijedi i za Ujedinjenu Kraljevinu i za nas.

Treća nesigurnost koju je uzrokovala odluka Ujedinjene Kraljevine o istupanju iz EU-a odnosi se na nove granice Unije.

Konkretno mislim na Irsku.

Bio sam povjerenik zadužen za program PEACE. Svjestan sam uloge Unije u jačanju dijaloga u Sjevernoj Irskoj i potpori Sporazumu na Veliki petak, a Ujedinjena Kraljevina jedan je od jamaca toga sporazuma.

Pobrinut ću se da u pregovorima posebnu pozornost obratimo posljedicama odluke Ujedinjene Kraljevine o istupanju iz carinske unije i svemu što bi na bilo koji način moglo oslabiti dijalog i ugroziti mir.

Gospodine Predsjedniče, dame i gospodo,

postoji i treći uvjet za postizanje sporazuma, a to je odgovarajući redoslijed i kontekst našeg djelovanja.

Izazov je uspostaviti novo partnerstvo između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine na čvrstoj osnovi i uzajamnom povjerenju.

To znači pitanja rješavati odgovarajućim redoslijedom: najprije treba postići sporazum o načelima za uređeno povlačenje Ujedinjene Kraljevine, kako bi se naknadno u povjerenju raspravljalo o našem budućem odnosu.

Što prije postignemo sporazum o načelima uređenog povlačenja, prije ćemo moći izvršiti pripreme za uspostavu našeg budućeg odnosa.

Suprotno tome, ne uspijemo li ukloniti nesigurnost i teške teme odložimo za kraj pregovora, možda nećemo ni u čemu uspjeti.

Naravno, bit će teških trenutaka.

Tijekom moje političke karijere i dok sam bio predsjednik regije Savoja naučio sam da se prepreke mnogo lakše svladavaju sagleda li se šira slika i promotre li se problemi u širem kontekstu. Tako ćemo i mi pristupiti pregovorima.

O kojem je kontekstu riječ?

O kontekstu „novog partnerstva” između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine.

Imao sam 21 godinu kada sam 1972. prvi put glasao i sudjelovao u kampanji za pristupanje Ujedinjene Kraljevine Europskoj Zajednici. Od tada sam uvjeren da je naša povezanost s Ujedinjenom Kraljevinom trajna. Dijelimo zajedničke vrijednosti i interese.

Nije prerano za utvrđivanje obrisa našeg novog partnerstva, ali je prerano za pokretanje pregovora.

To će se partnerstvo temeljiti na sporazumu o slobodnoj trgovini, o kojemu ćemo u dogledno vrijeme pregovarati s Ujedinjenom Kraljevinom.

Tim se sporazumom neće postići ono što sada imamo i moramo na to biti spremni.

Ujedinjena Kraljevina odlučila je napustiti jedinstveno tržište i carinsku uniju i za dvije će godine postati treća zemlja.

Zbog te će odluke položaj Ujedinjena Kraljevina svakako biti manje povoljan od položaja države članice jer neće moći selektivno birati pristup dijelovima jedinstvenog tržišta.

Taj će sporazum o slobodnoj trgovini biti bez presedana u europskoj povijesti jer su do sada svi trgovinski sporazumi između Europske unije i više od 60 zemalja, primjerice onaj s Južnom Korejom i nedavno Kanadom, potpisani u okviru regulatorne usklađenosti.

Ovdje ćemo se naći u drugačijoj situaciji, u kojoj od samog početka pregovora između Ujedinjene Kraljevine i 27 država članica EU-a postoji potpuna usklađenost standarda i pravila.

Sada se ne postavlja pitanje regulatorne usklađenosti, nego rizika odnosno vjerojatnosti regulatornog razilaženja, koje bi moglo ugroziti jedinstveno tržište.

Da se to regulatorno razilaženje ne bi pretvorilo u regulatorni damping svi ćemo biti na oprezu, vlade, Europski parlament, ja kao pregovarač, nacionalni parlamenti i civilno društvo.

U suprotnom bi pregovori mogli izazvati nesporazume i protivljenje samom sporazumu o slobodnoj trgovini.

Želim vas podsjetiti da će taj sporazum, koji će nedvojbeno biti mješoviti sporazum, u svakom slučaju morati ratificirati sve države članice i njihovi nacionalni parlamenti.

Moramo spriječiti regulatorni damping i tako izbjeći taj rizik. Od ključne važnosti bit će osiguravanje i provedba tih zajedničkih pravila i jednakih uvjeta.

Slažemo se s pozivom Therese May na postizanje „hrabrog i ambicioznog sporazuma o slobodnoj trgovini”.

I mi zagovaramo ambicioznost! No ta se ambicioznost odnosi i na društvene, fiskalne i ekološke standarde te standarde zaštite potrošača, koje europski građani s pravom podupiru.

Vrijednosti i interesi koje dijelimo s Ujedinjenom Kraljevinom nadilaze trgovinu.

Mi smo ambiciozni u našim istraživačkim i inovacijskim mrežama, našim laboratorijima i sveučilištima, bez obzira na to što će se zakonodavni i financijski okvir naše sadašnje suradnje u budućnosti očito promijeniti.

Ambiciozni smo u borbi protiv klimatskih promjena, u kojoj ćemo zajedno biti uspješniji, u duhu naših zajedničkih obveza iz Pariškog sporazuma.

Ambiciozni smo u području međunarodne suradnje i razvoja, posebno kada je riječ o našem susjednom kontinentu, Africi.

Ambiciozni smo u području unutarnje i vanjske sigurnosti, bez obzira na to radi li se o borbi protiv terorizma, razmjeni informacija, borbi protiv hibridnih prijetnji ili kibernetičkoj sigurnosti.

Danas to želim posebno istaknuti jer moje su misli sa žrtvama napada u Londonu i žrtvama napada u Bruxellesu od 22. ožujka prošle godine i svim žrtvama napada u Europi i u svijetu.

Ambiciozni smo u području obrane.

U tom je pogledu Ujedinjena Kraljevina oduvijek imala aktivnu i važnu ulogu u NATO-u, zajedno s brojnim europskim zemljama, jednako kao i u brojnim inicijativama i operacijama Europske unije koje su se odnosile na zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku.

Kada je riječ o obrani unije 27 država članica koja se temelji na prijedlozima Federike Mogherini i Komisije, predlažem da ostavimo otvorenom mogućnost bilateralne suradnje s Ujedinjenom Kraljevinom.

U raspravama o trgovini ne smijemo se pogađati sa sigurnošću naših sugrađana.

U pregovorima ne smijemo težiti kompromisu između sigurnosti i komercijalnih interesa.

Gospodine Predsjedniče, dame i gospodo,

nakon što se dogovorimo o glavnim crtama novog partnerstva, moći ćemo utvrditi potrebne prijelazne mjere.

Svjesni smo da će za to novo partnerstvo trebati vremena, uključivalo ono sporazum o slobodnoj trgovini ili bilo koji drugi oblik suradnje.

Možda će biti potrebne određene prijelazne mjere, no prerano je o tome išta više reći.

U svakom slučaju te moguće mjere moraju biti usklađene s europskim pravom i europskim pravnim sustavom. Njihovo će trajanje biti strogo ograničeno. Te se mjere nikako neće odnositi na selektivni pristup jedinstvenom tržištu.

 

Na kraju želim ponovno naglasiti da je naša namjera postići sporazum u pregovorima. Bit ćemo odlučni i dobronamjerni, no ni u kojem slučaju naivni. Danas sam govorio vrlo otvoreno kako bi svima bili jasni uvjeti za postizanje sporazuma, a to su:

  • svih 27 država članica uvijek mora raditi zajedno na transparentan način i uz javnu raspravu,
  • potrebno je brzo ukloniti nesigurnost koju je uzrokovala odluka Ujedinjene Kraljevine o istupanju iz EU-a i to prvenstveno nesigurnost za građane i za korisnike proračuna EU-a i nesigurnost koja se odnosi na nove granice Unije,
  • pitanja je potrebno rješavati odgovarajućim redoslijedom i sagledati ih u širem kontekstu.

Nakon toga ćemo moći razgovarati o našem budućem odnosu koji će počivati na čvrstim temeljima.

Kada govorim o budućnosti unije 27 država članica ne moram naglašavati činjenicu da se izazovi i novi europski program ne svode samo na Brexit, oni su mnogo opsežniji.

Jačanje naše Unije u cilju rješavanja zajedničkih izazova sadašnji je i budući prioritet.

Europska komisija pod vodstvom predsjednika Jean-Clauda Junckera pokrenula je tu raspravu objavom Bijele knjige o budućnosti Europe.

Ovaj će se tjedan šefovi država i vlada sastati u Rimu kako bi proslavili 60. obljetnicu našeg osnivačkog Ugovora.

Usprkos krizama, Brexitu i s njim povezanim poteškoćama, ta obljetnica neće odisati nostalgijom ili obrambenim stavom.

Bit će to trenutak za novi početak i polet unije 27 država članica.

Hvala vam.

SPEECH/17/723


Side Bar