Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Govor

PREDSJEDNIK JEAN-CLAUDE JUNCKER Govor o stanju Unije 2017*

Bruxelles, 13. rujna 2017.

1

UVOD – VJETAR U JEDRIMA

Gospodine predsjedniče, poštovani zastupnici u Europskom parlamentu,

kad sam prošle godine stajao na ovome mjestu, imao sam donekle lakši zadatak.

Nije bilo teško shvatiti da nam je Unija u lošem stanju.

Europa je bila izudarana i izranjavana uslijed godine koja je potresla naše temelje.

Pred nama su bila samo dva izbora. Ili smo se mogli okupiti oko pozitivnog europskog programa ili se svatko mogao povući u svoj kutak.

Suočen s takvim izborom, zalagao sam se za jedinstvo.

Predložio sam pozitivan program s pomoću kojeg bismo – kako sam rekao prošle godine – lakše izgradili Europu koja štiti, Europu koja osnažuje i Europu koja brani.

U proteklih dvanaest mjeseci Europski parlament pomogao je da taj program provedemo. I dalje svakim danom ostvarujemo napredak. Sinoć ste tako radili na postizanju dogovora o instrumentima trgovinske zaštite i udvostručenju europskog kapaciteta ulaganja. I uspjeli ste. Zahvaljujem vam na tome.

Želio bih zahvaliti i čelnicima naših 27 država članica. Nekoliko dana nakon mojeg govora prošle godine pozdravili su moj program na sastanku na vrhu u Bratislavi. Na taj su način odabrali jedinstvo. Odlučili su se okupiti i poraditi na našim zajedničkim stajalištima.

Zajedno smo pokazali da Europa može djelovati za svoje građane kada i gdje je to potrebno.

Otada polako, ali sigurno dobivamo na zamahu.

U prilog nam ide i gospodarski rast.

Ovo je peta godina gospodarskog oporavka, koji je uistinu obuhvatio sve države članice.

Rast u Europskoj uniji u posljednje je dvije godine nadmašio rast u Sjedinjenim Američkim državama. Sada iznosi više od 2 % u cijeloj Uniji i 2,2 % u monetarnom području.

Stopa nezaposlenosti na najnižoj je razini u posljednjih devet godina. Tijekom ovog mandata dosad je otvoreno gotovo 8 milijuna radnih mjesta. U Europskoj uniji trenutačno je zaposleno 235 milijuna ljudi, što je najviše u povijesti.

Za to nije zaslužna samo Europska komisija. Iako sam siguran da bismo preuzeli krivnju da je 8 milijuna radnih mjesta izgubljeno.

No europske su institucije odigrale svoju ulogu u toj promjeni vjetra.

Naša je zasluga Europski plan ulaganja u okviru kojeg su dosad pokrenuta ulaganja u vrijednosti od 225 milijardi eura. U okviru njega dodijeljeni su zajmovi za 445 000 malih poduzeća i više od 270 infrastrukturnih projekata.

Naša je zasluga činjenica da, zahvaljujući odlučnom djelovanju, europske banke ponovno raspolažu kapitalom za kreditiranje poduzeća, koja sada mogu rasti i otvarati radna mjesta.

Možemo reći da je naša zasluga i smanjenje javnih deficita sa 6,6 % na 1,6 %. To možemo zahvaliti pametnoj primjeni Pakta o stabilnosti i rastu. Zahtijevamo fiskalnu disciplinu, ali pritom pazimo da ne naškodimo rastu. I, usprkos kritikama, to odlično funkcionira u cijeloj Uniji.

Deset godina nakon izbijanja krize europsko se gospodarstvo konačno oporavlja,

a s njime i naše samopouzdanje.

Naših 27 čelnika, Parlament i Komisija vraćaju Europu u našu Uniju. A mi zajedno vraćamo Uniju u našu Uniju.

Protekle je godine svih 27 čelnika na Kapitolu u Rimu iznova prisegnulo, i to jedan drugome i našoj Uniji.

Stoga mogu zaključiti sljedeće: Europa ponovno ima vjetar u svojim jedrima.

Vrata koja su nam se otvorila neće zauvijek biti otvorena.

Iskoristimo ovaj zamah, uhvatimo vjetar u jedra.

Za to moramo napraviti dvije stvari:

Prvo, trebali bismo zadržati smjer koji smo odredili prošle godine. Pred nama je još 16 mjeseci tijekom kojih Parlament, Vijeće i Komisija mogu postići stvarni napredak. U tom razdoblju moramo dovršiti ono što smo započeli u Bratislavi te provesti svoje pozitivne planove.

Drugo, trebali bismo odrediti smjer za budućnost. Kako je napisao Mark Twain – citiram – za nekoliko godina biti ćemo više razočarani stvarima koje nismo uspjeli napraviti nego stvarima koje smo učinili. Sada je trenutak da izgradimo ujedinjeniju, snažniju, demokratskiju Europu do 2025.

 

 

 

ZADRŽAVANJE SMJERA

Gospodine predsjedniče, poštovani zastupnici,

dok razmatramo budućnost, ne možemo si dozvoliti promjenu smjera.

Namjeravamo dovršiti energetsku uniju, sigurnosnu uniju, uniju tržišta kapitala, bankarsku uniju i jedinstveno digitalno tržište. Zajedno smo već mnogo toga postigli.

Parlament je svjedok da je Komisija predstavila 80 % prijedloga koje je obećala na početku mandata. Sada moramo udružiti snage da prijedloge pretvorimo u zakon, a zakon u praksu.

Kao uvijek, bit će potrebna određena razina kompromisa. Prijedlog Komisije o reformi našeg zajedničkog sustava azila ili jačanju pravila o upućivanju radnika izazvali su nesuglasice, znam. Za postizanje dobrih rezultata svaka se strana mora založiti kako bi se približila drugoj strani. Danas želim reći: ako konačni rezultat bude zadovoljavajući za Uniju i pravedan za sve države članice, Komisija će biti spremna za kompromis.

Spremni smo do svibnja 2018. predstaviti preostalih 20 % inicijativa.

Jutros sam poslao pismo namjere predsjedniku Europskog parlamenta i premijeru Estonije, čije bih snažno zalaganje za Europu htio pohvaliti, u kojem sam naveo prioritete za sljedeću godinu.

Neću i ne mogu sada navoditi sve prijedloge, ali ću spomenuti pet posebno važnih.

Prvo, želim da osnažimo svoj trgovinski program.

Da, Europa je spremna poslovati, ali mora postojati reciprocitet. Moramo dobiti ono što dajemo.

Trgovina nije apstraktni pojam. Ona otvara radna mjesta i stvara nove prilike za velika i mala europska poduzeća. Svakom dodatnom milijardom eura izvoza u Europi se omogućuje otvaranje 14 000 novih radnih mjesta.

Trgovina znači izvoz naših standarda, bili oni društveni ili ekološki, ili bilo da je riječ o zahtjevima za zaštitu podataka i sigurnost hrane.

Europa je uvijek bila poželjno mjesto za poslovanje.

No tijekom prošle godine partneri iz cijelog svijeta počeli su čekati u redu da s nama potpišu trgovinske sporazume.

Uz pomoć ovog Parlamenta upravo smo osigurali uvjete za trgovinski sporazum s Kanadom, koji će se početi privremeno primjenjivati od sljedećeg tjedna. S Japanom smo postigli politički dogovor o budućem gospodarskom partnerstvu, a dobri su izgledi da do kraja godine isto učinimo s Meksikom i državama Južne Amerike.

Danas predlažemo otvaranje trgovinskih pregovora s Australijom i Novim Zelandom.

Želim da svi ti sporazumi budu dovršeni do kraja ovog mandata. I želim da budu postignuti s najvećom transparentnošću.

Otvorena trgovina mora biti tijesno povezana s otvorenim načinom donošenja politika.

Europski parlament imat će zadnju riječ u svim trgovinskim sporazumima. Stoga njegovi zastupnici, a i zastupnici u nacionalnim i regionalnim parlamentima, moraju od samog početka pregovora sa svime biti upoznati. Komisija će se za to pobrinuti.

Komisija će ubuduće u potpunosti objavljivati sve nacrte pregovaračkih mandata koje predlažemo Vijeću.

Građani imaju pravo znati što Komisija predlaže. Nema više djelovanja iza kulisa. Dosta je bilo glasina i neprekidnog preispitivanja Komisijinih motiva.

Pozivam Vijeće da učini isto kada donese konačne pregovaračke mandate.

Dopustite mi da jednom za svagda kažem: nismo naivni kad je riječ o trgovini.

Europa mora uvijek braniti svoje strateške interese.

Danas stoga predlažemo nov okvir EU-a za praćenje ulaganja. Ako strano državno poduzeće želi kupiti europsku luku, dio naše energetske infrastrukture ili poduzeće za obrambenu tehnologiju, do toga može doći samo na transparentan način, uz nadzor i raspravu. Politička odgovornost je znati što nam se događa u vlastitom dvorištu kako bismo prema potrebi mogli zaštititi zajedničku sigurnost.

 

Drugo, želja je Komisije da nam industrija postane snažnija i konkurentnija.

To se posebno odnosi na našu proizvodnu bazu, čiju okosnicu čini 32 milijuna radnika. Oni stvaraju vrhunske proizvode po kojima smo poznati u svijetu, kao što su naši automobili.

Ponosan sam na našu automobilsku industriju. No šokiran sam kada se potrošače namjerno i svjesno obmanjuje. Stoga pozivam automobilsku industriju da položi račune i ispravi pogreške. Umjesto da traži rupe u zakonu, trebala bi ulagati u čiste automobile budućnosti.

Poštovani zastupnici, s pomoću nove strategije za industrijsku politiku koju danas predstavljamo naše će industrije i dalje imati ili će steći vodeću ulogu u inovacijama, digitalizaciji i dekarbonizaciji.

 

Treće: Treće, želim da Europa bude predvodnik borbe protiv klimatskih promjena.

Prošle smo godine ratifikacijom Pariškog sporazuma ovdje, u ovom Parlamentu, utvrdili globalna pravila igre. Uslijed propasti ambicije u Sjedinjenim Američkim Državama Europa mora osigurati da naš planet opet postane sjajno mjesto za život. On je baština cijelog čovječanstva.

Komisija će uskoro predstaviti prijedlog smanjenja emisija ugljika u našem prometnom sektoru.

 

Četvrti prioritet za sljedeću godinu: Želim da bolje zaštitimo Europljane u digitalnom dobu.

Posljednjih smo godina ostvarili zamjetan napredak u internetskoj sigurnosti Europljana. Novim pravilima koje je predložila Komisija zaštitit će se naše intelektualno vlasništvo, kulturna raznolikost i naši osobni podaci. Pojačali smo i borbu protiv terorističke propagande i radikalizacije na internetu. No Europa još nije dovoljno zaštićena od kibernapada.

Kibernapadi mogu biti opasniji za stabilnost demokracija i gospodarstava nego puške i tenkovi. Samo je prošle godine zabilježeno više od 4000 napada ucjenjivačkim programima dnevno, a 80 % europskih poduzeća bilo je izloženo barem jednom kibernapadu.

Kibernapadi nemaju granica i nitko na njih nije otporan. Komisija stoga danas predlaže nove instrumente, uključujući Europsku agenciju za kibersigurnost, s pomoću kojih ćemo se lakše obraniti od takvih napada.

Peto: naša pozornost i dalje mora biti posvećena migracijama.

Unatoč raspravi i nesuglasicama o toj temi, uspjeli smo ostvariti znatan napredak, iako on doduše u mnogim područjima nije dostatan.

Sada učinkovitije štitimo vanjske granice Europe. Više od 1700 službenika nove Europske granične i obalne straže sada pomaže u radu 100 000 pripadnika nacionalnih graničnih straža država članica, primjerice u Grčkoj, Italiji, Bugarskoj i Španjolskoj. Imamo zajedničke granice, ali države članice koje su prve na udaru zbog svojeg zemljopisnog položaja ne mogu se same štititi. Zajedničke granice i zajednička zaštita moraju biti usko povezani.

Uspjeli smo zaustaviti nezakonite tokove migranata, koji su za mnoge bili izvor velike zabrinutosti. Zahvaljujući sporazumu s Turskom smanjili smo broj nezakonitih dolazaka u istočno Sredozemlje za 97 %. Ovoga ljeta uspjeli smo uspostaviti veću kontrolu nad središnjom sredozemnom rutom, pri čemu se broj dolazaka u kolovozu smanjio za 81 % u usporedbi s istim mjesecom prošle godine.

Time smo drastično smanjili gubitak života na Sredozemlju.

Ne mogu govoriti o migracijama, a da ne odam priznanje Italiji za njezin neumoran i plemenit rad. Tijekom ljetnih mjeseci Komisija je na poboljšanju stanja sjajno surađivala s premijerom Italije, mojim prijateljem Paolom Gentilonijem, i njegovom vladom. To smo činili, a činit ćemo i dalje, jer Italija spašava čast Europe na Sredozemlju.

Isto tako moramo hitno poboljšati životne uvjete migranata u Libiji. Užasnut sam nehumanim uvjetima u centrima za zadržavanje ili prihvatnim centrima. Europa ima odgovornost – zajedničku odgovornost – i Komisija će surađivati s Ujedinjenim narodima kako bi neodgodivo okončala tu sramotnu situaciju.

Europa kao cjelina i dalje pokazuje solidarnost, iako me žalosti vidjeti da solidarnost u jednakoj mjeri ne dijele sve države članice. Samo prošle godine naše su države članice preselile više od 720 000 izbjeglica ili im odobrile azil, što je tri puta više od Sjedinjenih Američkih Država, Kanade i Australije zajedno. Suprotno onome što neki govore, Europa nije i nikada ne smije postati tvrđava. Europa jest i mora ostati kontinent solidarnosti na kojemu oni koji bježe od progona mogu pronaći utočište.

Posebno sam ponosan na mlade Europljane koji volontiraju kako bi se sirijskim izbjeglicama osigurali tečajevi jezika, kao i na tisuće drugih mladih koji sudjeluju u našim novim Europskim snagama solidarnosti. Ti mladi ljudi europskoj solidarnosti daju život i boju.

No sada moramo udvostručiti napore. Komisija će krajem mjeseca predstaviti novi niz prijedloga s naglaskom na vraćanje osoba, solidarnost s Afrikom i omogućivanje zakonitih načina dolaska.

Kada je riječ o vraćanju, htio bih ponovno naglasiti da se osobe koje nemaju pravo ostati u Europi moraju vratiti u svoje zemlje podrijetla. Budući da je vraćeno samo 36 % nezakonitih migranata, jasno je da moramo uložiti veće napore. Samo će na taj način Europa pokazati solidarnost s izbjeglicama kojima je zaista potrebna zaštita.

Solidarnost ne smije biti ograničena na Europu. Moramo bitisolidarni i premaAfrici. Afrika je plemenit kontinent, i mlad kontinent, kolijevka čovječanstva. Zahvaljujući uzajamnom fondu EU-a za Afriku u vrijednosti od 2,7 milijardi eura otvaraju se mogućnosti zapošljavanja diljem tog kontinenta. Većina sredstava osigurava se iz proračuna EU-a, no sve naše države članice zajedno su doprinijele samo 150 milijuna eura. Taj je fond trenutačno dosegnuo svoje granice. Poznate su nam – ili bi nam trebale biti poznate – opasnosti nedostatka financijskih sredstava. UN-ov Svjetski program za hranu ostao je bez sredstava u 2015. kada su brojni migranti krenuli prema Europi. Pozivam sve države članice da s riječi prijeđu na djela i osiguraju da uzajamni fond za Afriku ne doživi istu sudbinu. Rizik je visok.

Radit ćemo i na omogućivanju zakonitih načina dolaska. Nezakonita migracija zaustavit će se samo ako postoji stvarna alternativa opasnim putovanjima. Uskoro će broj preseljenih izbjeglica iz Turske, Jordana i Libanona dosegnuti 22 000 te podržavam poziv Visokog povjerenika UN-a za izbjeglice da se iz Libije i okolnih zemalja preseli dodatnih 40 000 izbjeglica.

Istovremeno, Europi, u kojoj stanovništvo sve više stari, neophodne su zakonite migracije. Zato je Komisija iznijela prijedloge kojima se kvalificiranim migrantima olakšava dolazak u Europu s pomoću plave karte. Želio bih zahvaliti Parlamentu na podršci u tom pogledu.

 

 

ISPLOVLJAVANJE

Poštovani gospodine predsjedniče, poštovani dame i gospodo,

Poštovani zastupnici,

naveo sam samo nekoliko inicijativa koje bismo htjeli i koje moramo ostvariti u sljedećih 16 mjeseci. Međutim, to samo po sebi neće biti dovoljno kako bi ponovno pridobili srca i umove Europljana.

Sada je trenutak da odredimo smjer za budućnost.

Komisija je u ožujku predstavila Bijelu knjigu o budućnosti Europe, u kojoj je navedeno pet scenarija o mogućem ustroju Europe 2025. O tim se scenarijima katkad površno, a katkad nasilno raspravljalo. Pomno ih se razmatralo i dijelom snažno kritiziralo. I to je dobro jer su osmišljeni upravo u tu svrhu. Želio sam pokrenuti proces u kojemu Europljani određuju svoj put i odlučuju o svojoj budućnosti.

Budućnost Europe ne može se propisati. Ona mora biti rezultat demokratske rasprave i u konačnici općeg konsenzusa. Ovaj je Parlament tome aktivno pridonio s pomoću tri ambiciozne rezolucije o budućnosti Europe, na čemu bih posebno htio zahvaliti izvjestiteljima. I želim zahvaliti svim kolegama koji su sudjelovali u više od 2000 javnih događanja koje je od ožujka organizirala Komisija.

Došlo je vrijeme da se iz te rasprave izvedu prvi zaključci. Vrijeme je da se iz razmatranja prijeđe na djela, odnosno iz rasprave na donošenje odluka.

Danas bih vam želio iznijeti svoje stajalište, svoj osobni „šesti scenarij”, ako tako mogu reći.

Taj se scenarij temelji na desetljećima dugom iskustvu iz prve ruke. Čitav sam svoj život živio, borio se i radio za europski projekt. Vidio sam i proživio njegova dobra i loša vremena.

Sjedio sam na različitim stranama stola, kao ministar, premijer, predsjednik Euroskupine i sada kao predsjednik Komisije. Bio sam u Maastrichtu, Amsterdamu, Nici i Lisabonu kada se naša Unija mijenjala i povećavala.

Oduvijek sam se borio za Europu. U nekim sam trenucima patio zbog Europe, a ponekad čak i očajavao.

U dobru i zlu nikada nisam prestao voljeti Europu.

No, kao što znamo, rijetka je ljubav bez patnje.

Ljubav prema Europi jer su Europa i Europska unija postigle nešto jedinstveno u ovom podijeljenom svijetu mir u Europi i izvan nje i blagostanje za mnoge, iako još ne za sve.

Toga se trebamo prisjetiti tijekom Europske godine kulturne baštine. 2018. mora biti godina u kojoj se slavi kulturna raznolikost.

 

 

UNIJA VRIJEDNOSTI

Naše su vrijednosti naša vodilja.

Za mene je Europa više od jedinstvenog tržišta. Više od novca, više od valute, više od eura. Uvijek su najvažnije bile vrijednosti.

Zato u mojem šestom scenariju postoje tri temeljna, tri nepobitna načela: sloboda, jednakost i vladavina prava.

 

Europa je prije svega unija slobode. Slobode od vrste ugnjetavanja i diktature koja je već dobro poznata našem kontinentu, a nažalost najviše zemljama srednje i istočne Europe. Slobode iznošenja mišljenja koju imamo kao građani i kao novinari, slobode koju prečesto uzimamo zdravo za gotovo. Upravo je na tim slobodama izgrađena naša Unija. No sloboda ne pada s neba. Za nju se moramo izboriti. U Europi i u svijetu.

 

Drugo, Europa mora biti unija jednakostii unija jednakih.

Jednakosti među svim članicama, velikim ili malim, istočnim ili zapadnim, sjevernim ili južnim.

Nemojmo se zavaravati, Europa se proteže od Viga do Varne. Od Španjolske do Bugarske.

Od istoka do zapada: Europa mora disati obama krilima. Inače naš kontinent neće moći doći do zraka.

U Uniji u kojoj su svi ravnopravni ne mogu postojati građani drugog reda. Neprihvatljivo je da u 2017. još uvijek ima djece koja umiru od bolesti koje su već odavna trebale biti iskorijenjene u Europi. Djeca u Rumunjskoj ili Italiji moraju imati isti pristup cjepivu protiv ospica koji imaju djeca u drugim europskim zemljama. Bez pogovora. Upravo zato surađujemo sa svim državama članicama u podupiranju nacionalnih mjera cijepljenja. U Europi se ne smiju dogoditi smrtni slučajevi koje je moguće izbjeći.

U Uniji u kojoj su svi ravnopravni ne mogu postojati radnici drugog reda. Radnici bi za jednak rad na istome mjestu trebali primati jednaku plaću.. Zato je Komisija predložila nova pravila o upućivanju radnika. Trebamo osigurati da se sva pravila EU-a o mobilnosti radne snage provode na pravedan, jednostavan i djelotvoran način osnivanjem novog europskog tijela za inspekcijski nadzor i provedbu. Nema smisla da imamo nadzorno tijelo koje nadzire usklađenost s bankarskim standardima, a za osiguranje pravednosti na jedinstvenom tržištu nemamo zajedničko nadzorno tijelo za rad. Uspostavit ćemo takvo tijelo.

U Uniji u kojoj su svi ravnopravni ne mogu postojatinipotrošači drugog reda. Ne mogu prihvatiti to da se ljudima u nekim dijelovima Europe, u srednjoj i istočnoj Europi,prodaju prehrambeni proizvodi niže kvalitete nego u drugim zemljama, iako su ambalaža i robna marka isti. Slovaci ne zaslužuju manje ribe u svojim ribljim štapićima, Mađari manje mesa u svojim obrocima, a Česi manje kakaa u svojoj čokoladi. Takve su prakse zabranjene zakonodavstvom EU-a. Sada moramo nacionalnim tijelima dodijeliti veće ovlasti kako bi se posvuda iskorijenile takve nezakonite prakse.

 

Treće, u Europi je snaga zakona zamijenila zakon snage.

Vladavina prava znači da neovisno pravosuđe provodi zakone i pravdu.

Prihvaćanje i poštovanje konačnih presuda znači biti dio Unije utemeljene na vladavini prava. Naše su države članice ovlastile Sud Europske unije da donese konačne presude. Presude Suda svatko mora poštovati. Dovesti ih u pitanje ili dovesti u pitanje neovisnost nacionalnih sudova značilo bi građanima oduzeti njihova temeljna prava.

Vladavina prava u Europskoj uniji nije dobrovoljna, ona je obvezna.

Naša Unija nije država, ona mora biti zajednica prava.

UJEDINJENIJA UNIJA

Ta nam tri načela – sloboda, jednakost i vladavina prava – moraju biti temelj za izgradnju ujedinjenije, snažnije i demokratskije Unije.

Kada govorimo o budućnosti, iz iskustva znam da novi Ugovori i nove institucije nisu odgovor koji ljudi traže. Oni su samo sredstvo za postizanje cilja, ništa više i ništa manje. Oni možda nešto znače nama ovdje u Strasbourgu ili u Bruxellesu. No drugima ne znače mnogo.

Institucijske reforme zanimaju me samo ako dovode do veće učinkovitosti naše Europske unije.

Umjesto da pribjegavamo pozivima na izmjenu Ugovora, što je u svakom slučaju neizbježno, prvo moramo promijeniti način razmišljanja prema kojemu jedni moraju izgubiti kako bi drugi pobijedili.

Kompromis je bit demokracije, a pravi je kompromis onaj u kojemu svi dugoročno pobjeđuju. Ujedinjenija Unija trebala bi kompromis smatrati umijećem premošćivanja razlika, a ne nečim negativnim. Demokracija ne može funkcionirati bez kompromisa. Europa ne može funkcionirati bez kompromisa.

Ujedinjenija Unija trebala bi biti i uključivija.

Ako želimo zaštititi svoje vanjske granice i još ih više ojačati, odmah moramo Bugarskoj i Rumunjskoj dopustiti da pristupe schengenskom prostoru slobodnog kretanja. Trebali bismo i Hrvatskoj dopustiti da postane punopravna članica schengenskog prostora u trenutku kada ispuni sve kriterije.

Ako želimo da se naš kontinent s pomoću eura ujedini, a ne razdvoji, onda euro mora biti više od valute odabrane skupine zemalja. Euro bi trebao biti jedinstvena valuta cijele Europske unije. Sve osim dviju država članica imaju obvezu i pravo pridružiti se europodručju u trenutku kada ispune uvjete.

Državama članicama koje se žele pridružiti europodručju mora se omogućiti da to i učine. Zato predlažem da se uspostavi instrument za pridruživanje europodručju, u okviru kojeg se nudi tehnička, pa čak i financijska pomoć.

Ako želimo da banke posluju prema istim pravilima i pod istim nadzorom diljem kontinenta, onda bismo trebali potaknuti sve države članice da se pridruže bankarskoj uniji. Moramo smanjiti preostale rizike u bankarskim sustavima nekih naših država članica. Bankarska unija može funkcionirati samo ako smanjenja rizika ide ruku pod ruku s podjelom rizika. Kao što je svima dobro poznato, to se može postići samo ako se ispune uvjeti koje je Komisija predložila u studenome 2015. Sustavu osiguranja depozita moći će se pristupiti samo kada svi naprave svoju domaću zadaću na nacionalnoj razini.

A ako u Europi želimo izbjeći socijalnu rascjepkanost i socijalni damping, onda bi se države članice trebale dogovoriti o europskom stupu socijalnih prava u najskorijem roku, a najkasnije na sastanku na vrhu koji će se u studenome održati u Göteborgu. Nacionalni socijalni sustavi i dalje će još dugo biti različiti i odvojeni. No barem bismo trebali dogovoriti uniju europskih socijalnih standarda, u kojoj postoji zajedničko shvaćanje socijalne pravednosti.

I dalje sam uvjeren: Europa ne može funkcionirati bez uključivanja radnika.

Dame i gospodo, ako želimo veću stabilnost u našem susjedstvu, onda moramo ponuditi i vjerodostojnu mogućnost proširenja zapadnom Balkanu.

Jasno je da za vrijeme mandata ove Komisije i Parlamenta neće biti daljnjeg proširenja. Nijedna zemlja kandidatkinja nije spremna. No nakon toga Europska unija imat će više nego 27 članica. Zemlje kandidatkinje moraju kao glavni prioritet u pregovorima odrediti vladavinu prava, pravosuđe i temeljna prava.

Time se isključuje pristupanje Turske EU-u u doglednoj budućnosti.

Turska se u već neko vrijeme počela znatno udaljavati od Europske unije.

Novinarima je mjesto u redakcijama, a ne u zatvoru. Oni pripadaju svijetu u kojemu vlada sloboda izražavanja.

One koji vladaju u Turskoj pozivam na sljedeće: oslobodite naše novinare. I ne samo naše. Prestanite vrijeđati naše države članice tako što njihove čelnike uspoređujete s fašistima i nacistima. Europa je kontinent zrelih demokracija. Ali namjernim uvredama stvaraju se prepreke. Katkad mi se čini da Turska namjerno postavlja te prepreke kako bi Europu optužila za mogući prekid pregovora o pristupanju.

Kada je riječ o nama, mi ćemo uvijek imati raširene ruke prema velikom turskom narodu i svima onima koji su spremni s nama surađivati na temelju naših vrijednosti.

 

 

SNAŽNIJA UNIJA

Dame i gospodo,

Želim da naša Unija bude snažnija, za što nam je potrebno snažnije jedinstveno tržište.

Kada je riječ o važnim pitanjima jedinstvenog tržišta, želim da se odluke u Vijeću češće i lakše donose kvalificiranom većinom, uz ravnopravno sudjelovanje Europskog parlamenta. Za to nije potrebno mijenjati Ugovore. Postojećim su Ugovorima predviđene tzv. „prijelazne klauzule” koje nam omogućuju da u određenim slučajevima prijeđemo s načela jednoglasnog odlučivanja na odlučivanje kvalificiranom većinom ako Europsko vijeće tako jednoglasno odluči.

Snažno zagovaram prijelaz na glasovanje kvalificiranom većinom o odlukama o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit, PDV-u, pravednom oporezivanju u području digitalne industrije te porezu na financijske transakcije.

 

Europa mora biti u stanju brže i odlučnije djelovati, a to se odnosi i na ekonomsku i monetarnu uniju.

Europodručje je sada otpornije nego proteklih godina. Sada imamo Europski stabilizacijski mehanizam (ESM). Smatram kako bi ESM sada postupno trebao prerasti u Europski monetarni fond, koji, međutim, mora biti čvrsto usidren u pravilima i nadležnostima Europske unije. Konkretne prijedloge o tome Komisija će donijeti u prosincu.

Potreban nam je europski ministar gospodarstva i financija: europski ministar koji promiče i podupire strukturne reforme u našim državama članicama. On ili Ona može doprinijeti radu koji Komisija obavlja od 2015. u okviru Službe za potporu strukturnim reformama. Novi bi ministar trebao koordinirati sve financijske instrumente EU-a, koji se mogu aktivirati ako neku državu članicu pogodi recesija ili temeljna kriza.

Ne tražim uspostavu nove funkcije samo da bih zadovoljio formu. Želim je stvoriti radi učinkovitosti. Povjerenik ili povjerenica za gospodarske i financijske poslove – u idealnom slučaju i potpredsjednik – trebao bi preuzeti ulogu ministra gospodarstva i financija. Trebao bi osim toga i predsjedati Euroskupinom.

Europski ministar gospodarstva i financija mora odgovarati Europskom parlamentu.

Nisu nam potrebne paralelne strukture. Ne trebamo proračun za europodručje, već jaku proračunsku liniju za europodručje u okviru proračuna EU-a.

Nisam ni pristalica zamisli o zasebnom parlamentu europodručja.

Parlament europodručja ovaj je Europski parlament.

 

Europska unija mora također biti snažnija u borbi protiv terorizma. Tijekom protekle tri godine ostvarili smo stvaran napredak. No još uvijek nam nedostaju sredstva za brzo djelovanje u slučaju prekograničnih terorističkih prijetnji.

Zbog toga pozivam na osnivanje europske obavještajne jedinice koja će osigurati da se podaci o teroristima i stranim borcima automatski razmjenjuju među obavještajnim službama i s policijom.

Isto tako smatram da postoje dobri razlozi da se novom Uredu europskog javnog tužitelja povjeri zadaća progona prekograničnih kaznenih djela terorizma.

 

Želim da naša Unija postane snažniji globalni čimbenik. Kako bismo dobili na važnosti u svijetu, moramo brže donositi odluke u području vanjske politike. Zbog toga želim da države članice razmotre za koje bi se odluke iz područja vanjske politike na koje se primjenjuju načela jednoglasnosti moglo prijeći na načelo glasovanja kvalificiranom većinom. Ugovorom je to već predviđeno, ako se s time slože sve države članice.Ako želimo učinkovito raditi, odluke u vanjskoj politici moraju se donositi kvalificiranom većinom.

Želim i da dodatne napore usmjerimo na pitanja obrane. Priprema se i uspostava novog Europskog fonda za obranu, kao i stalna strukturirana suradnja u području obrane. Do 2025. moramo izgraditi punopravnu europsku obrambenu uniju. Nama je potrebna, a NATO je želi.

 

Naposljetku, želim da naša Unija stavi veći naglasak na ono što je važno i tako pridonese radu koji je Komisija već započela. Ne smijemo se uplitati u svakodnevicu europskih građana reguliranjem svakog aspekta njihova života. Trebamo biti veliki u velikim stvarima. Ne smijemo građane preplavljivati bujicom novih inicijativa ili tražiti sve veće ovlasti. Gdje god to ima smisla, ovlasti moramo vratiti državama članicama.

Zbog toga je ova Komisija nastojala biti velika u velikim stvarima, a u malima mala, što je i učinila, te predlaže manje od 25 novih inicijativa godišnje, za razliku od prethodnih Komisija koje su predložile njih više od stotinu.

Kako bismo dovršili započeti posao, ovog ću mjeseca osnovati radnu skupinu za supsidijarnost i proporcionalnost, koja će izrazito kritički preispitati sva područja politika kako bismo bili sigurni da djelujemo samo ondje gdje EU može ostvariti dodanu vrijednost. Predvodit će je prvi potpredsjednik Frans Timmermans, moj prijatelj, koji ima dokazano iskustvo u području bolje regulative. Radna skupina potpredsjednika Timmermansa trebala bi uključivati zastupnike ovog Parlamenta i zastupnike nacionalnih parlamenata te bi trebala podnijeti izvješće za godinu dana.

 

DEMOKRATSKIJA UNIJA

Poštovani zastupnici,

gospodine predsjedniče,

naša Unija treba napraviti demokratski korak naprijed.

Želio bih da kampanju za sljedeće europske izbore europske političke stranke započnu mnogo prije nego dosad. Europski izbori prečesto su se svodili na puki zbroj nacionalnih kampanja. Europska demokracija zaslužuje bolje.

Danas Komisija predlaže nova pravila o financiranju političkih stranaka i zaklada. Ne smijemo dopustiti financiranje antieuropskih ekstremista. Europskim strankama moramo omogućiti sredstva kako bi se bolje organizirale.

Podupirem i zamisao o uvođenju transnacionalnih izbornih lista na europskim izborima iako sam svjestan da se mnogi od vas ne slažu s time. Nastojat ću uvjeriti predsjednika svoje parlamentarne skupine da me podrži u toj zamisli, čime će Europa dobiti više demokracije i jasnoće.

Isto tako smatram da bismo u narednim mjesecima u rad na budućnosti Europe više trebali uključiti nacionalne parlamente i civilno društvo na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Tijekom posljednje tri godine, kako smo obećali, članovi Komisije posjetili su nacionalne parlamente više od 650 puta. Sudjelovali su i u raspravama u okviru više od 300 interaktivnih dijaloga s građanima u više od 80 gradova u 27 država članica. Iz tog razloga podržavam zamisao predsjednika Macrona o organiziranju demokratskih konvencija diljem Europe u 2018.

Kako se rasprava bude zahuktavala, osobno ću se u 2018. posebno posvetiti Estoniji, Latviji, Litvi i Rumunjskoj jer te zemlje 2018. slave svoju 100. obljetnicu postojanja. Oni koji žele oblikovati budućnost našega kontinenta moraju dobro razumjeti i poštovati našu zajedničku povijest. To uključuje te četiri zemlje, bez kojih Europska unija ne bi bila cjelovita.

Potreba za jačanjem demokracije i transparentnosti ima posljedice i za Europsku komisiju. Danas Europskom parlamentu šaljem novi Kodeks ponašanja povjerenika. Prije svega, novim se Kodeksom jasno utvrđuje da se povjerenici mogu kandidirati na izborima za Europski parlament pod istim uvjetima kao i svatko drugi. Novim će se Kodeksom svakako postrožiti zahtjevi u pogledu integriteta koje povjerenici moraju poštovati tijekom trajanja mandata i nakon njega.

Ako želimo osnažiti europsku demokraciju, ne možemo poništiti mali demokratski napredak postignut stvaranjem vodećih kandidata – „Spitzenkandidaten”. Želio bih da se to iskustvo ponovi.

Više demokracije znači veću učinkovitost. Europa bi bolje funkcionirala kada bismo objedinili funkciju predsjednika Europskog vijeća i Europske komisije.

Ovo nipošto nije upereno protiv mojeg dobrog prijatelja Donalda, s kojim sam blisko i izvrsno surađivao od početka svojeg mandata. Nije upereno ni protiv Donalda ni protiv mene.

Europu bi se lakše razumjelo kada bi brodom kormilario jedan kapetan.

Europska unija sa samo jednim predsjednikom jednostavno bi bolje odražavala svoju pravu prirodu kao Unija država i Unija građana.

 

 

NAŠ PLAN

Poštovani kolege i kolegice,

u ideji ujedinjenije, snažnije i demokratskije Europe koju iznosim ovdje objedinjeni su elementi iz svih scenarija koje sam vam iznio u ožujku.

No naša budućnost ne može ostati tek scenarij, skica, zamisao u moru drugih.

Mi već danas moramo pripremiti Uniju sutrašnjice.

Jutros sam predsjedniku Tajaniju, predsjedniku Tusku i državama koje preuzimaju predsjedanje Vijećem u razdoblju do ožujka 2019. dostavio Plan u kojem sam iznio naš smjer za budućnost.

Važan će element biti proračunski planovi koje će Komisija predstaviti u svibnju 2018. Ovdje je pred nama opet izbor: ili ćemo ambicije Europske unije ostvarivati u strogom okviru postojećeg proračuna ili ćemo povećati kapacitet proračuna Europske unije kako bi ona bolje ostvarivala svoje ambicije. Ja sam za drugo rješenje.

Dana 29. ožujka 2019. Ujedinjena Kraljevina napustit će Europsku uniju. To će biti tužan i tragičan trenutak. Uvijek ćemo žaliti zbog toga. No moramo poštovati volju naroda Ujedinjene Kraljevine. Ići ćemo naprijed, moramo ići naprijed jer nije sve u Brexitu. Brexit nije budućnost Europe.

Dana 30. ožujka 2019. bit ćemo Unija s 27 država članica. Predlažem da se dobro pripremimo za taj trenutak, međusobno unutar skupine od 27 država članica i unutar institucija EU-a.

Izbori za Europski parlament održat će se samo nekoliko tjedana poslije, u svibnju 2019. Za Europljane i demokraciju to je važan trenutak. Građani Europe moraju izaći na birališta s jasnim razumijevanjem razvoja Europske unije u godinama koje su pred nama.

Zbog toga ću od predsjednika Tuska i Rumunjske, koja će predsjedati Vijećem u prvoj polovini 2019., zatražiti da organiziraju poseban sastanak na vrhu u Rumunjskoj 30. ožujka 2019. Želio bih da se taj sastanak održi u lijepom gradu Sibiuu, poznatom i pod nazivom Hermannstadt. To bi trebao biti trenutak kada ćemo se sastati kako bismo donijeli odluke za ujedinjeniju, snažniju i demokratskiju Europu.

Gajim nadu da će se Europljani 30. ožujka 2019. probuditi u Uniji u kojoj čvrsto stojimo uz sve svoje vrijednosti. U Uniji u kojoj sve države članice bez iznimke poštuju vladavinu prava. U Uniji u kojoj vrijedi pravilo da svi postanu punopravni članovi europodručja, bankarske unije i schengenskog prostora.

U Uniji u kojoj smo učvrstili temelje naše ekonomske i monetarne unije kako bismo u dobrim i lošim vremenima, bez pomoći izvana, branili našu jedinstvenu valutu. U Uniji u kojoj će naše jedinstveno tržište biti pravednije prema radnicima s istoka i sa zapada.

Želim da se Europljani probude u Europi u kojoj smo postigli dogovor o snažnom stupu socijalnih standarda. U Uniji u kojoj će se dobit oporezivati ondje gdje se i ostvaruje. U Uniji u kojoj neće biti propusta koje teroristi mogu iskoristiti. U Uniji u kojoj smo postigli dogovor o stvaranju istinske europske obrambene unije. U Uniji u kojoj na koncu samo jedan predsjednik, izabran na demokratskim izborima nakon europske predizborne kampanje, upravlja radom Komisije i Europskog vijeća.

Gospodine predsjedniče, ako se naši građani 30. ožujka 2019. probude u takvoj Uniji, onda će Europska unija biti unija koja će moći ispuniti njihova legitimna očekivanja.

 

 

ZAKLJUČAK

Poštovani zastupnici,

Europa nije stvorena da miruje. Ona ne smije nikada mirovati.

Helmut Kohl i Jacques Delors, koje sam imao čast poznavati, poučili su me da Europa može napredovati samo ako bude odvažna. Jedinstveno tržište, schengenski prostor i jedinstvena valuta: sve su te ideje bile otpisane kao maštarija prije nego što su se ostvarile. Pa ipak, danas su ta tri ambiciozna projekta naša svakidašnjica.

Ljudi mi kažu da ne bih trebao podizati buru sada kada je Europa krenula boljim putem.

Ali sada nije vrijeme da igramo na sigurno.

Započeli smo s popravkom europskoga krova. No danas i sutra moramo strpljivo, kat po kat, trenutak po trenutak, zamisao po zamisao, nastaviti dodavati nove katove u europsku kuću.

Sada moramo dovršiti gradnju europske kuće dok je još lijepo vrijeme.

Jer bit će prekasno kada se na obzoru pojave novi oblaci, a jednog dana hoće.

Zato bacimo konopac s pramca.

Isplovimo iz luke.

I uhvatimo pravi vjetar u jedra.

 

*Ažurirana verzija nakon održanoga govora

SPEECH/17/3165


Side Bar