Chemin de navigation

Left navigation

Additional tools

Glavne poruke: Dijalog s građanima u Trstu

Commission Européenne - SPEECH/13/706   16/09/2013

Autres langues disponibles: FR EN DE IT SL

Europska komisija

Viviane Reding

Potpredsjednica Europske komisije, povjerenica EU-a za pravosuđe

Glavne poruke: Dijalog s građanima u Trstu

Dijalog s građanima/Trst

16. rujna 2013.

1. Sloboda kretanja

Ugrožen je kamena temeljac Unije. Želim da svima bude jasno da je sloboda kretanja jedno od temeljnih prava o kojem ne može biti rasprave. Dvojbi ne smije biti ni pri izboru riječi: europski građani koji ostvaruju svoje pravo na slobodu kretanja nisu „imigranti”. Svi europski građani imaju ista prava. Romi su građani EU-a i kao takvima im je, naravno, zajamčena sloboda kretanja.

U nekim je državama članicma na djelu jačanje neukusnog populizma. Međutim, iako se takvom retorikom danas možda mogu osvojiti glasovi birača, cijenu će platiti budući naraštaji europskih građana. Stoga od političara u državama članicama očekujem da budu odlučni i odupru se populizmu. Populističkom zastrašivanju oko socijalnog turizma nema mjesta u Europi.

Željela bih ih podsjetiti da su države članice te koje su se dogovorile o proširenju Unije. Žele li sada građanima tih „novih” država članica uskratiti njihova temeljna prava?

Svi smo s pravom ponosni na četiri slobode koje su temeljni stupovi Europske unije. Te slobode čine cjelinu i države članice ne mogu po svojoj volji birati prava koja im se sviđaju. Ako poduzeća i tržišta imaju koristi od Europe bez granica, isto bi trebalo biti omogućeno i građanima.

Ograničavanje slobode kretanja bilo bi štetno za naše gospodarstvo, pogotovo u trenutku kada je Europi nuždan rast kako bismo ponovno stvorili radna mjesta za 26 milijuna ljudi koji su trenutačno nezaposleni. Znamo da mobilnost radne snage koristi ne samo ljudima koji na taj način pronalaze posao, već i državama u koje odlaze. Primjerice, procjenjuje se da je nakon kruga proširenja EU-a iz 2004. mobilnost radne snage iz novih država članica dovela do povećanja BDP-a „starih” članica iz skupine EU15 za oko 1 % u razdoblju od 2004. do 2009.

Gradovi, a pogotovo manja mjesta i ruralna područja, možda osjećaju da su njihovi kapaciteti preopterećeni. Međutim, EU im nudi financijsku pomoć. Iz Europskog socijalnog fonda osigurana su sredstva za projekte kojima se potiče socijalno uključivanje i suzbijanje siromaštva, kao što su strukovna izobrazba i učenje jezika. Državne vlade moraju bolje obavještavati nadležna tijela na regionalnoj i lokalnoj razini o pomoći koja im je dostupna.

2. Budućnost Europe

Prava politička unija znači mnogo više od zajedničkog pristupa gospodarskoj i fiskalnoj politici. To je razlog zašto, primjerice, radimo na završetku uspostave europskog područja slobode, sigurnosti i pravde. Veoma je važno da građani imaju povjerenje u to da će vladavina prava biti zajamčena i njihova prava zaštićena u čitavoj Uniji. Srednjoročno bismo možda trebali početi razmišljati o uvođenju funkcije europskog ministra pravosuđa.

3. Na koji se način EU bori protiv krize

Na dan današnjeg dijalog s građanima, prije točno pet godina svijet je stajao na rubu ponora zbog propasti investicijske banke Lehman brothers.

Danas možemo reći da smo učinili u naporima da prevladamo krizu. Borili smo se za očuvanje eura i svima koji su predskazivali propast dokazali da nisu bili u pravu.

Oporavak je na vidiku i zato sada ne smijemo odustati. Dalekosežne i ponekad bolne reforme država članica počele su proizvoditi pozitivne učinke. Plodovi su već vidljivi: u drugom tromjesečju ove godine europsko je gospodarstvo ponovno počelo rasti. Bruto domaći proizvod (BDP) porastao je za 0,3 % u eurozoni i 0,4 % na razini čitavog EU-a u usporedbi s prva tri mjeseca ove godine.

U nekim zemljama, poput Grčke, Španjolske i Portugala, pada jedinična cijena rada. Države članice koje su godinama bile isključene iz kapitalnih tržišta sada mogu ponovno uzimati zajmove od privatnih ulagača po održivim kamatnim stopama. Tako su se Irska i Portugal vratili na tržište u ožujku odnosno svibnju izdavanjem desetogodišnjih obveznica. Europa i euro i dalje su atraktivni: u srpnju smo u članstvo Unije primili Hrvatsku kao 28. državu članicu. Latvija će se u siječnju 2014. uvesti euro kao svoju valutu, a uskoro će je slijediti i Litva.

Trebat će vremena da oporavak urodi otvaranjem većeg broja radnih mjesta. No mi ćemo ustrajati u zajedničkim naporima.

Europa je poput obitelji. Kada jedan član obitelji ima problema, drugi mu pomažu. Ali u obitelji, naravno, svatko ima svoje obveze. Svi se moraju ponašati odgovorno i paziti da ne naštete drugome. Europske države koje su provele reforme i svoje financije dovele u red i dalje mogu računati na pomoć financijski jačih država. Put iz krize je u načelu „solidarnost za solidnost”.

4. Sljedeći koraci: federalizacija nadzora banaka

Moramo učiti na pogreškama: u gotovo svim državama članicama EU-a raspad financijskog sustava spriječen je zahvaljujući velikim injekcijama državnog novca. Ukupna vrijednost državnih potpora procjenjuje se na 12,5 % BDP-a, no proći će još godine dok se ne bude znao ukupni proračunski trošak.

Samo je u Irskoj, u kojoj je kriza započela prije pet godina, trošak kapitalnih državnih potpora trima najvećim bankama iznosio 29 % BDP-a. Bankarski sektor u gotovo svim državama i dalje prima državnu pomoć.

Tek je nekolicina država uspjela uspostaviti djelotvoran sustav sanacije.

Kako bi ponudila djelotvoran odgovor na buduće krize, Europska je Komisija iznijela svoje prijedloge za sanaciju. Vrijeme je da prevladamo nespremnost nekih država članica i federaliziramo nadzor i sanaciju banaka.

Na sustave sanacije banaka i osiguranja depozita morali bismo primijeniti logiku jedinstvenog nadzornog mehanizma. Od federalne sigurnosne mreže za financijska tržišta koristi bi imali svi i njome bi se mogao spriječiti kolaps kojem smo svjedočili na nekim tržištima.

Dopustite mi da spomenem jedan zanimljiv primjer iz prošlosti: usporedimo li posljedice financijske krize u Irskoj s onima u Nevadi, vidjet ćemo učinak stabilizacije koji su imale savezne institucije SAD-a kao što su Savezna korporacija za osiguranje depozita (Federal Deposit Insurance Corporation –FDIC) i hipotekarne banke Freddie Mac i Fannie Mae. Obje su države doživjele nagli procvat i pad stanogradnje u otprilike istim razmjerima, međutim, zahvaljujući saveznim mjerama za ublažavanje posljedica u SAD-u, BDP u Nevadi pao je za samo 3,6 % u usporedbi s Irskom, gdje je smanjen za 17,6 %.

5. Konzularna zaštita

Europa ne postoji radi političara, već radi građana. Najbolji način da se to ljudima pokaže jest putem djelovanja, jačanja njihovih prava i osiguravanja da ta prava mogu slobodno uživati.

Kada europski građani putuju svijetom, nije bitno imaju li talijansku, hrvatsku, njemačku ili španjolsku putovnicu – oni su građani Europe. Dospiju li u probleme u nekoj državi izvan EU-a, na primjer, ako postanu žrtve kriminala, a njihova država članica nema predstavništvo u toj zemlji, imaju pravo zatražiti pomoć od konzulata ili veleposlanstva druge države članice.

U 2011. predložili smo nova pravila kako bismo pojasnili na koji način države članice moraju pomoći građanima u takvim situacijama. Međutim, države članice do danas nisu prihvatile ta nova pravila. Stoga ih pozivam da prevladaju nesuglasice i postignu sporazum kako bismo mogli pružiti bolju zaštitu građanima u čitavom svijetu. Sitničavo prepucavanje ne smije odvratiti EU od jačanja ovog izvrsnog primjera solidarnosti u EU-u.

6. Nezaposlenost

Nezaposlenost je trenutačno najveći problem u Europi, što potvrđuju i ankete u kojima je svaki drugi građanin nezaposlenost naveo kao svoju najveću brigu. Broj nezaposlenih u EU-u popeo se na 26 milijuna. Suzbijanje nezaposlenosti stoga mora postati najveći prioritet u Europi.

Krajnje je vrijeme da svi počnemo djelovati. Pozdravljam činjenicu da je, primjerice, talijanska vlada odobrila paket mjera kojima će se osigurati da poduzeća počnu zapošljavati više mladih ljudi, za što se planira izdvojiti 1,5 milijardi eura, dijelom iz državnih izvora, a najvećim dijelom iz strukturnih fondova EU-a.

Vlade u čitavoj Europi već su počele poduzimati mjere za rješavanje ovog problema. Čelnici država i vlada čvrsto su se obvezali na provedbu inicijative „jamstvo za mlade” Europske komisije. Nijedna osoba mlađa od 25 godina ne bi smjela čekati dulje od četiri mjeseca na zaposlenje, pripravnički staž ili naukovanje. EU osigurava šest milijardi eura, a Komisija je predložila da se prioritet dodijeli financiranju konkretnih projekata kako bi se novac mogao što prije iskoristiti. Sada je važno da nam vlade dostave konkretne prijedloge kako bi se sredstva mogla početi isplaćivati.

Na tržištu rada često postoji nepodudarnost između ponude i potražnje. Na primjer, diplomirani inženjer možda ne može pronaći posao u Italiji, dok istodobno poduzeća u Njemačkoj očajnički traže nekoga njegovih kvalifikacija. Komisija želi osigurati da osoba koja traži posao u drugoj državi članici može nastaviti primati naknadu za nezaposlenost od svoje matične države do najdulje šest mjeseci.

Poznati su mi slučajevi nezaposlenih osoba iz zemalja južne Europe koje su se odselile u države članice poput Njemačke i tu pronašle zaposlenje. Njemačka i Španjolska surađuju na tom području na razini vlada. Međutim, smatram da možemo učiniti mnogo više od toga.

7. Proširenje

Najveće je postignuće Europske unije činjenica da je kontinent od 500 milijuna stanovnika uspjela ujediniti u miru, za što je nagrađena najvećim priznanjem, Nobelovom nagradom za mir. Smatram da Unija mora ostati dosljedna svojoj misiji da ostane otvoren za svoje susjede.

Također smatram da je u ovom trenutku naš najveći prioritet usredotočiti se na rješavanje vlastitih problema. Moramo osigurati da Unija u budućnosti bude još bolje integrirana i još demokratičnija. Moramo pronaći pravu ravnotežu između snažne integracije i daljnjeg širenja imajući na umu da je EU spoj starih i novih, malih i velikih država članica, različitih jezika i ustavnih povijesti.

Razmislite na trenutak o ovom izvanrednom postignuću: europskim kontinentom možete se voziti od Tallinna do Bruxellesa i pritom se ne morate zaustaviti na nijednom graničnom prijelazu kako bi pokazali putovnicu. To je moguće zahvaljujući zajedničkim europskim politikama, zakonima i instrumentima.

Ta bi otvorenost i vizija i dalje morale ujedinjavati države u Europi. Međutim, moramo jasno dati do znanja da država koja želi pristupiti EU-u najprije mora ispuniti sve stroge kriterije, ponajprije osigurati poštovanje slobode, demokracije, ravnopravnosti, vladavine prava, neovisnosti pravosuđa te poštovanje temeljnih prava. Jedino tako politika proširenja EU-a može biti vjerodostojna i uspješna.


Side Bar

Mon compte

Gérez vos recherches et notifications par email


Aidez-nous à améliorer ce site