Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija

José Manuel Durão Barroso

Predsjednik Europske komisije

Govor o stanju Unije 2013.

Plenarna sjednica Europskog parlamenta/Strasbourg

11. rujna 2013.

Gospodine predsjedniče,

Poštovano Predsjedništvo Vijeća,

Poštovane zastupnice i zastupnici,

Dame i gospodo,

za osam mjeseci glasači diljem Europe dat će svoj sud o onome što smo zajednički postigli u posljednjih pet godina.

U tih je pet godina u životima svojih građana Europa bila prisutnija više nego ikad prije. O Europi se raspravljalo u kafićima i popularnim talk show emisijama diljem kontinenta.

Danas se želim osvrnuti na naša zajednička ostvarenja. Ali i na ona koja su tek pred nama. Želim i predstaviti ono što su, po mom mišljenju, glavne ideje za istinsku europsku političku debatu prije izbora koji će se održati sljedeće godine.

Poštovane zastupnice i zastupnici,

prije točno pet godina Vlada Sjedinjenih Američkih Država preuzela je financijske agencije Fannie Mae i Freddie Mac te je sanirala banku AIG, a investicijska banka Lehman Brothers podnijela je zahtjev za pokretanje stečajnog postupka.

Ti su događaji doveli do svjetske financijske krize koja je prerasla u gospodarsku krizu dotad neviđenih razmjera. Krizu koja je zatim postala i socijalna kriza s dramatičnim posljedicama za mnoge od naših građana. Ti su događaji otežali problem duga kojemu naše vlade još uvijek pokušavaju stati na kraj. Doveli su do alarmantnog povećanja nezaposlenosti, osobito među mladima, te još uvijek opterećuju naša kućanstva i naše poduzetnike.

Ali Europa je uzvratila udarac. U tih pet godina dali smo odlučan odgovor. Kroz krizu smo prolazili zajedno. Shvatili smo da se protiv nje moramo boriti zajedno. To smo učinili te i dalje to činimo.

Pogledamo li unatrag i razmislimo li o onome što smo zajedno postigli kako bismo Europu ujedinili tijekom krize, vjerujem da je opravdano reći kako prije pet godina sigurno sve to nismo smatrali mogućim.

Provodimo temeljne reforme financijskog sektora kako bi ulaganja građana bila sigurna.

Unaprijedili smo način suradnje među vladama, njihove metode za ponovnu uspostavu zdravih javnih financija, kao i postupak modernizacije njihovih gospodarstava.

Mobilizirali smo više od 700 milijardi eura kako bismo krizom pogođene države povukli s ruba ponora, što je najveći korak koji smo dosad napravili u pogledu stabilizacije među državama.

Još se uvijek jasno sjećam svojeg prošlogodišnjeg sastanka s glavnim ekonomistima mnogih od naših vodećih banaka. Većina njih očekivala je da će Grčka napustiti euro te su se svi pribojavali raspada europodručja. Međutim, sada smo u poziciji da jasno odgovorimo na te bojazni: euro nitko nije napustio niti ga je bio prisiljen napustiti. Europska unija ove je godine u svoje članstvo primila 28. državu članicu. Europodručje sljedeće godine raste sa 17 na 18 država članica.

Ono što je sada bitno jest kako ćemo iskoristiti taj napredak. Hoćemo li o njemu govoriti s ponosom, ili ćemo umanjivati njegovu važnost? Hoće li on biti izvor nadahnuća kako bismo nastavili ono s čime smo započeli, ili ćemo podcjenjivati rezultate svojih napora?

Poštovane zastupnice i zastupnici,

upravo sam se vratio sa sastanka skupine G20 u Sankt Peterburgu. I mogu vam reći sljedeće: ove godine, za razliku od prethodnih, ostali dijelovi svijeta nisu nama Europljanima dijelili lekcije o tome kako rješavati krizu. Izrazili su nam priznanje i ohrabrenje.

Ali ne zato što je kriza okončana, jer nije. Otpornost naše Unije i dalje će biti na kušnji. Učinili su to zato što naši napori ulijevaju optimizam da je izlazak iz krize sve bliži. Naravno, uz uvjet da se previše ne zanosimo dosad ostvarenim rezultatima.

Svoje probleme rješavamo zajedno.

Moramo ih rješavati zajedno.

U svijetu geoekonomskih i geopolitičkih tektonskih promjena, vjerujem da našim građanima samo zajedno, kao Europska unija, možemo ponuditi ono čemu teže, a to je zaštita i promicanje naših vrijednosti, interesa i blagostanja u vremenu globalizacije.

Sada je dakle pravi trenutak da se uzdignemo iznad čisto nacionalnih problema i uskogrudnih interesa i povedemo pravu političku debatu o Europi. Da u debatu s biračima u državama članicama unesemo istinsku europsku perspektivu.

Sada je trenutak da se svi oni kojima je stalo do Europe, bez obzira na njihovo političko ili ideološko stajalište i otkuda dolaze, zauzmu za Europu.

Ne učinimo li mi to sami, ne možemo to očekivati ni od drugih.

Poštovane zastupnice i zastupnici,

od početka krize prevalili smo velik put.

U prošlogodišnjem govoru o stanju Unije rekao sam da „unatoč svim [našim] nastojanjima, naši odgovori još nisu uvjerili građane, tržišta, kao ni naše međunarodne partnere”.

Godinu dana poslije, činjenice nam govore da su naši napori počeli uvjeravati. Ukupni se spreadovi smanjuju. Najranjivije zemlje plaćaju manje pri zaduživanju. Industrijska proizvodnja raste. Vraća se povjerenje u tržište. Burze ostvaruju dobre rezultate. Poslovni izgledi sustavno se poboljšavaju. Ubrzano raste i povjerenje potrošača.

Vidimo da zemlje koje su najizloženije krizi i koje sada čine najviše kako bi reformirale svoja gospodarstva počinju bilježiti pozitivne rezultate.

Govoreći o Španjolskoj, izvoz roba i usluga sada čini 33 % BDP-a, više nego ikad od uvođenja eura, što je pokazatelj veoma važnih reformi i povećane konkurentnosti. Irska od ljeta 2012. ponovno ima pristup tržištima kapitala, njezina proizvodna poduzeća ponovno zapošljavaju radnike te se i u 2013., treću godinu za redom, očekuje rast njezina gospodarstva.

Kad je riječ o Portugalu, očekuje se da će tekući račun bilance plaćanja, koji je prethodno imao negativan saldo, biti više-manje uravnotežen, a nakon niza tromjesečja u minusu ubrzava se i gospodarski rast. Grčka je u samo tri godine dovršila izvanrednu fiskalnu prilagodbu, njezina konkurentnost raste te se prvi put u nekoliko desetljeća približava primarnom suficitu. Cipar, koji je sa svojim programom krenuo kasnije, s provedbom također napreduje po planu, što je i preduvjet ponovne uspostave gospodarskog rasta.

Za Europu, oporavak je na pomolu.

Ali, naravno, moramo biti na oprezu. „Jedna lastavica ne čini proljeće, kao što ga ne čini ni samo jedan sunčan dan”. Budimo realistični u analizama. Nemojmo precjenjivati, ali ni podcjenjivati učinjeno. Jer jedno uspješno tromjesečje ne znači da su teška ekonomska vremena iza nas. Ali ono potvrđuje da smo na dobrom putu. Sudeći po postojećim podacima i razvoju situacije, imamo dobar razlog za optimizam.

To bi nas trebalo potaknuti da ustrajemo u svojim naporima. Dugujemo to onima čiji oporavak još nije na vidiku, onima koji još ne uživaju plodove ostvarenih rezultata. Dugujemo to našim nezaposlenima, kojih je 26 milijuna. Prije svega mladima, koji od nas očekuju da im pružimo nadu. Jer, i nada i optimizam dio su ekonomske jednadžbe.

Poštovane zastupnice i zastupnici,

ono što smo do danas zajedno postigli, zahvaliti možemo odlučnosti koju smo pokazali pri prilagodbi svoje politike i područja djelovanja iskustvu koje smo stekli tijekom krize.

A kad kažem „zajedno”, doista i mislim: „zajedno”. Jer napori su uistinu bili zajednički.

U svakoj pojedinoj fazi, vi, Europski parlamente, odigrali ste ključnu ulogu svojim do sada možda i najupečatljivijim radom na zakonodavstvu. Osobno smatram da građani Europe nisu dovoljno upoznati s tim te vam je za to potrebno odati veće priznanje i zasluge.

Stoga pozivam na nastavak naše suradnje kako bismo reformama svojih gospodarstva omogućili rast i otvaranje radnih mjesta, ali i prilagodili svoju institucijsku strukturu. To je jedini način da prebrodimo i ovu fazu krize.

Ali zajedno možemo ostvariti još puno toga, i to u ovom sastavu Parlamenta i tijekom ovog mandata Komisije.

Konkretno, možemo i moramo prije svega uspostaviti bankarsku uniju. Riječ je o prvoj i najvažnijoj fazi u produbljivanju naše ekonomske i monetarne unije, kako je utvrđeno u planu Komisije predstavljenom prošle jeseni.

Zakonodavni postupak povezan s jedinstvenim nadzornim mehanizmom privodi se kraju. Sljedeći je korak neovisno vrednovanje aktive banaka od strane ESB-a prije njegova preuzimanja uloge nadzornog tijela.

Svoju pozornost sada hitno moramo usmjeriti na jedinstveni sanacijski mehanizam. Komisijin prijedlog u postupku je od srpnja i zajedno moramo učiniti sve što je potrebno za njegovo donošenje još za vrijeme ovog mandata.

To je način kako osigurati da porezni obveznici više ne budu oni koji prvi snose cijenu propasti banaka. To je način kako ostvariti napredak u razdvajanju rizika banke od rizika države.

To je način na koji možemo ukloniti najalarmantnije i najneprihvatljivije posljedice krize, a to su povećana rascjepkanost europskog financijskog sektora i tržištâ kredita, pa čak i implicitna ponovna nacionalizacija.

To je ujedno i način na koji možemo omogućiti ponovnu uspostavu uobičajene prakse kreditiranja gospodarstva, prije svega MSP-ova. Jer, unatoč postojanju prilagodljive monetarne politike, protočnost kredita do gospodarstava diljem europodručja još uvijek nije dovoljna. Rješavanju tog problema potrebno je pristupiti s odlučnošću.

U konačnici, riječ je samo o jednom: o rastu, koji je prijeko potreban za rješavanje gorućeg problema današnjice: nezaposlenosti. Postojeća razina nezaposlenosti gospodarski je i politički neodrživa i društveno neprihvatljiva. Stoga svi mi iz Komisije, pri čemu moram reći da mi je posebno drago što su svi moji povjerenici danas tu uz mene, svi mi želimo intenzivno surađivati s vama i državama članicama; kako bismo ostvarili što je moguće više ciljeva iz naše strategije rasta, mobiliziramo sve instrumente, ali, naravno, moramo biti iskreni: neki od njih nisu dostupni na europskoj, već samo na nacionalnoj razini. Želio bih se usredotočiti na provedbu odluka o zapošljavanju mladih i financiranje realnog gospodarstva. Ono što moramo izbjeći jest oporavak koji ne donosi nova radna mjesta.

Europa stoga mora ubrzati ritam strukturnih reformi. U našim preporukama specifičnima za pojedine države članice utvrđuje se ono što države članice moraju učiniti u tom pogledu.

Na razini EU-a, budući da postoje stvari koje se mogu riješiti na nacionalnoj, ali i one koje se mogu riješiti na europskoj razini, pozornost je potrebno usmjeriti na ono što je najvažnije za realno gospodarstvo: na prvom mjestu to je iskorištavanje punog potencijala jedinstvenog tržišta.

Imamo jedinstveno tržište robe koje dobro funkcionira i svjesni smo koristi koje iz njega proizlaze za gospodarstvo. Istu formulu moramo primijeniti i na ostala područja kao što su, da spomenem samo neka od njih, mobilnost, komunikacije, energetika, financije i e-trgovina. Moramo ukloniti prepreke koje stoje na putu dinamičnim poduzećima i ljudima. Moramo dovršiti povezivanje Europe.

Želio bih iskoristiti ovu priliku da najavim kako ćemo danas službeno donijeti prijedlog kojim se daje poticaj uspostavi zajedničkog tržišta u području telekomunikacija. Građani znaju da je Europa zaslužna za dramatično smanjenje njihovih troškova roaminga. Naši će prijedlozi potrošačima omogućiti veća jamstva i niže cijene, a poduzećima će otvoriti nove mogućnosti. Svjesni smo činjenice da će trgovina u budućnosti biti sve više digitalna. Nije li paradoksalna činjenica da imamo unutarnje tržište robe, ali kad je riječ o digitalnom tržištu, govorimo o 28 nacionalnih tržišta? Ako ne uspostavimo to unutarnje tržište, kako ćemo u budućnosti moći ugrabiti sve prilike koje nudi digitalno gospodarstvo?

Ista logika vrijedi i za sveobuhvatniju digitalnu agendu: ona služi rješavanju problema i poboljšanju svakodnevnog života naših građana. Snaga europske buduće industrijske baze ovisi o dobroj međusobnoj povezanosti ljudi i poduzeća. Zahvaljujući dobroj kombinaciji digitalne agende i zaštite podataka i privatnosti, naš europski model jača povjerenje građana. Bilo da je riječ o unutarnjim ili vanjskim kretanjima, donošenje predloženih zakonodavnih akata o zaštiti podataka od ključne je važnosti za Europsku komisiju.

Jedinstveno tržište služi kao ključna poluga za konkurentnost i otvaranje radnih mjesta. Donošenjem svih preostalih prijedloga u okviru Akta o jedinstvenom tržištu I i II te provedbom Instrumenta za povezivanje Europe u nekoliko sljedećih mjeseci, stvorit ćemo temelje za blagostanje u godinama koje su pred nama.

Budući da se prilagođavamo dinamičnim promjenama na svjetskoj razini, nužno je inovativnu dinamičnost poticati na europskoj razini. To je i razlog zašto moramo više ulagati u inovacije, tehnologiju i ulogu znanosti. Imam veliko povjerenje u znanost, kapacitet ljudskog uma i sposobnost kreativnog društva da pronađe rješenja za svoje probleme. Svijet se dramatično mijenja. Vjerujem da će mnoga rješenja, u Europi i izvan nje, proizići iz novih znanstvenih studija i novih tehnologija. Moja je želja da Europa u tim nastojanjima predvodi ostatak svijeta. Zato su i Parlament i Komisija programu Obzor 2020. dali toliki prioritet u raspravama o proračunu EU-a.

Iz tog razloga koristimo sredstva iz proračuna EU-a za ulaganje u vještine, obrazovanje i strukovnu izobrazbu, poticanje dinamičnosti i podupiranje talenta. Iz tog smo razloga ustrajali na uspostavi programa Erasmus Plus.

A to je i razlog zašto ćemo, kasnije ove jeseni, iznijeti dodatne prijedloge za industrijsku politiku koja ide u korak s 21. stoljećem. Mobiliziramo potporu MSP-ovima jer vjerujemo da je snažna i dinamična industrijska baza prijeko potrebna za snažno europsko gospodarstvo.

Govoreći o bori protiv klimatskih promjena, naši ciljevi 20-20-20 usmjerili su naše gospodarstvo prema zelenom rastu i resursnoj učinkovitosti, čime se smanjuju troškovi i otvaraju radna mjesta.

Do kraja ove godine predstavit ćemo konkretne prijedloge i ciljeve za naš okvir u području energetske i klimatske politike za razdoblje do 2030. Uz to ćemo i dalje, u suradnji s partnerima, oblikovati međunarodni plan djelovanja razradom sveobuhvatnog, pravno obvezujućeg dogovora u području klime do 2015. Borbu protiv klimatskih promjena Europa ne može voditi sama. Iskreno, potrebne su nam dodatne snage. Istovremeno ćemo raditi i na problemu utjecaja cijena energije na konkurentnost i načinu njegova rješavanja.

Svi ti pokretači rasta dio su naše strategije Europa 2020. i njihova potpuna i brza provedba nikad nije bila važnija. U određenim slučajevima moramo gledati i izvan okvira strategije 2020.

To znači da moramo nastaviti i svoju aktivnu i prodornu trgovinsku strategiju. Riječ je o našem čvršćem povezivanju s rastućim tržištima trećih zemalja i osiguravanju našeg položaja u svjetskom lancu opskrbe. Suprotno predodžbi većine građana koji nas doživljavaju kao gubitnika u svjetskoj trgovini, EU ostvaruje znatan trgovinski suficit, koji i dalje raste, od više od 300 milijardi eura godišnje, u odnosu na robu, usluge i poljoprivredu. To moramo iskoristiti. I tome ćemo morati posvetiti svoju punu pozornost u nadolazećim mjesecima, prije svega partnerstvu za transatlantsku trgovinu i ulaganja sa SAD-om i pregovorima s Kanadom i Japanom.

I nemojmo na kraju zaboraviti potrebu za pojačanim sudjelovanjem u provedbi višegodišnjeg financijskog okvira, proračuna EU-a. Proračun EU-a najkonkretnije je oruđe za pospješivanje ulaganja koje nam je pri ruci. U nekim našim regijama proračun Europske unije jedini je način dobivanja javnih ulaganja jer nemaju druge izvore sredstava na nacionalnoj razini.

Europski parlament i Komisija zahtijevali su više sredstava. U toj smo borbi bili zajedno. No gledajući u današnjim omjerima proračunom EU-a za samo jednu godinu predviđeno je više novaca nego čitavim Marshallovim planom u to doba! Potrebno je zajamčiti da će ostvarenje programa započeti 1. siječnja 2014. i da će rezultati biti vidljivi na terenu. Da ćemo se koristiti mogućnostima inovativnog financiranja, od već započetih instrumenata preko sredstava EIB-a do projektnih obveznica.

Moramo ostvariti obveze koje smo si zadali u srpnju. Što se tiče Komisije, one će biti ispunjene. Primjerice, još ćemo ovog mjeseca predstaviti drugu izmjenu proračuna za 2013. Ne smijemo gubiti vrijeme. Stoga, države članice, požurite i ne oklijevajte!

Od presudne je važnosti sljedeće: građane nećete uvjeriti retorikom i pukim obećanjima, nego konkretnim zajedničkim dostignućima. Pokažimo u kojim je sve područjima Europa riješila probleme građana. Europa nije uzrok problema, već dio rješenja.

Podrobnije sam se osvrnuo na ono što još moramo učiniti u današnjem dopisu predsjedniku Europskog parlamenta koji ste vjerojatno dobili. Neću ulaziti u pojedinosti o programu za sljedeću godinu.

Moja je današnja poruka jasna: prije izbora mnogo toga još moramo ostvariti zajedno. Sada nije trenutak za predaju, vrijeme je da zasučemo rukave.

Poštovane zastupnice i zastupnici,

ništa od navedenoga nije lako ostvariti. Ovo je prava kušnja za EU u ova problematična vremena. Put stalnih i temeljitih reformi zahtjevan je, ali i neizbježan. Pripazite: više se ne vraćamo na prijašnje stanje. Neki vjeruju da će nakon ovoga sve biti kako je nekoć bilo. Ali griješe, ova je kriza drugačija. Ovo nije ciklična kriza, nego strukturalna. Nema više povratka u uobičajenu svakodnevicu. Moramo stvoriti novu svakodnevicu. Ovo je razdoblje povijesnih promjena. To moramo shvatiti, a ne samo o tome govoriti. Na tome moramo učiti, odnosno moramo promijeniti svoje stanje uma i način na koji rješavamo probleme.

Iz prvih je rezultata vidljivo da je to moguće.

A iz iskustva znamo da je i potrebno.

U ovom trenutku krhkoga gospodarskog oporavka najveći rizik neuspjeha koji vidim onaj je politički: nedostatak stabilnosti i odlučnosti. Posljednjih smo godina vidjeli da su sve sumnje u nastojanja vlada da provedu reforme smjesta bile kažnjene. S druge strane, jake i uvjerljive odluke imaju važan i trenutačan učinak.

U ovoj fazi krize zadatak je vlada da zajamče sigurnost i predvidivost koje još nedostaju na tržištima.

Sigurno ste svi čuli za Justusa Lipsiusa. To je naziv zgrade Vijeća u Bruxellesu. Justus Lipsius, utjecajni humanistički učenjak iz 16. stoljeća, najpoznatiji je po knjizi De Constantia.

„Postojanost”, napisao je, „prava je i nepokolebljiva snaga uma, koju vanjski utjecaji ili slučajnosti ne mogu ni uzdići ni potisnuti.” Samo s pomoću „snage uma”, rekao je, koja se temelji na „prosuđivanju i zdravom razumu”, prebrodit će se zbunjujuća i nemirna vremena.

Nadam se da u ovim teškim vremenima svi mi, uključujući predstavnike vlada koji se sastaju u zgradi Justus Lipsius posjedujemo takvu odlučnost i ustrajnost kada je riječ o provedbi odluka. Jer se jedan od problema odnosi na dosljednost: ne možemo samo donositi odluke, već ih moramo biti u stanju uistinu i provoditi na terenu.

Poštovane zastupnice i zastupnici,

razumljivo je da su tijekom posljednjih godina naši napori da svladamo gospodarsku krizu zasjenili sve ostalo.

Međutim naša ideja o Europi ne smije se ograničiti na ekonomiju. Mnogo smo više od običnog tržišta. Europski ideal dotiče se samih temelja europskog društva. Riječ je o vrijednostima i naglašavam tu riječ: vrijednosti. Taj se ideal temelji na čvrstoj vjeri u političke, socijalne i ekonomske standarde čija je osnova naše socijalno tržišno gospodarstvo.

U današnjem svijetu, razina Europske unije neophodna je kako bi se zaštitile te vrijednosti i standardi te promicala prava građana: od zaštite potrošača do prava radnika, od ženskih prava do poštovanja manjina, od ekoloških standarda do zaštite podataka i privatnosti.

Bilo da branimo naše interese u međunarodnoj trgovini, osiguravamo opskrbu energijom ili među ljude vraćamo osjećaj pravednosti borbom protiv poreznih prijevara i utaja poreza: jedino ako djelujemo kao Unija moći ćemo dati svoj doprinos u globalnim razmjerima.

Bilo da težimo učinku naše razvojne i humanitarne pomoći koju pružamo zemljama u razvoju, upravljamo zajedničkim vanjskim granicama ili nastojimo razviti u Europi snažnu sigurnosnu i obrambenu politiku: samo boljom integracijom možemo uistinu ostvariti svoje ciljeve.

O tome nema sumnje. Naša unutarnja dosljednost i važnost na međunarodnoj razini čvrsto su povezane. Naša gospodarska privlačnost i politička dinamika duboko su isprepletene.

Zar itko zaista vjeruje da bi nam ostalo imalo međunarodne vjerodostojnosti da je euro krahirao?

Jesu li svi još uvijek svjesni uspjeha koji je predstavljalo proširenje kada govorimo o zacjeljivanju dubokih ožiljaka iz povijesti i uspostavi demokracija tamo gdje nitko nije ni pomislio da je to moguće? Jesu li svjesni kako je susjedska politika bila i još uvijek jest najbolji jamac za sigurnost i blagostanje u ključnim regijama za Europu? Gdje bismo sada bili bez svega toga?

Danas se zemlje poput Ukrajine više nego ikada žele povezati s Europskom unijom, privučene našim ekonomskim i socijalnim modelom. Ne možemo im okrenuti leđa. Ne možemo dopustiti pokušaje da se ograniči suvereni izbor tih zemalja. Treba poštovati svačiju slobodnu volju i slobodan pristanak. Ta su načela ujedno i temelj našeg Istočnog partnerstva koje želimo unaprijediti tijekom sastanka na vrhu u Vilniusu.

Sjećaju li se i dalje svi koliko je Europa propatila u ratovima prošlog stoljeća i kako je europska integracija bio valjani odgovor?

Sljedeće godine obilježit će se stotinu godina od početka Prvog Svjetskog Rata. Rata koji je razdirao Europu, od Sarajeva do Somme. Mir ne smijemo nikada uzimati zdravo za gotovo. Moramo se prisjetiti da zbog Europe nekadašnji neprijatelji sada sjede za istim stolom i surađuju. Čak i Srbija i Kosovo sada su postigle dogovor, uz posredovanje EU-a, i to samo zato što im je ponuđena europska perspektiva.

Prošlogodišnja Nobelova nagrada podsjetila nas je na to povijesno dostignuće: Europa je mirovni projekt.

I mi sami moramo biti toga svjesniji. Ponekad mislim da se ne bismo smjeli sramiti svog ponosa. Ne govorim o aroganciji. nego o većem ponosu. Moramo gledati u budućnost, ali s mudrošću stečenom u prošlosti.

Htio bih ovo reći svima koji likuju zbog poteškoća u kojima se Europa nalazi i koji žele odbaciti našu integraciju i vratiti se u izolaciju: Europa onakva kakva je bila prije integracije, tj. Europa podjela, rata, rovova, nije ono što ljudi žele i zaslužuju. Na europskom kontinentu nije nikada u povijesti toliko dugo vladao mir kao od stvaranja Europske zajednice. Naša je dužnost da ga očuvamo i ojačamo.

Poštovane zastupnice i zastupnici,

nepodnošljivoj situaciji u Siriji pristupamo upravo iz perspektive naših vrijednosti, situaciji koja je tijekom proteklih mjeseci tako ozbiljno na kušnju stavila svjetsku savjest. Europska unija bila je na čelu akcije za međunarodnu pomoć i mobilizirala približno 1,5 milijardi eura, od kojih 850 milijuna eura dolazi izravno iz proračuna EU-a. Komisija će učiniti sve što je u njezinoj moći da pomogne narodu Sirije i izbjeglicama u susjednim zemljama.

Nedavno smo svjedočili događajima za koje smo smatrali da su davno iskorijenjeni. Upotreba kemijskog oružja strašan je čin koji treba jasno osuditi i na koji treba odlučno odgovoriti. Međunarodna zajednica s UN-om u središtu snosi zajedničku odgovornost da te činove sankcionira i stane na kraj konfliktu. Prijedlog za uništenje kemijskog oružja Sirije mogao bi značiti pozitivan razvoj. Sirijski režim sada mora pokazati da će to bez odgode provesti. Mi u Europi uvjerenja smo da je naposljetku jedino političkim rješenjem moguće osigurati trajan mir koji narod Sirije zaslužuje.

Poštovane zastupnice i zastupnici,

ima onih koji tvrde da bi slabija Europa učinila njihovu državu jačom, da je Europa teret; da bi im bez nje bilo bolje.

Moj je odgovor jasan: svima nam je potrebna ujedinjena, snažna i otvorena Europa.

Osnovno pitanje rasprave koja je u tijeku diljem Europe svodi se na sljedeće: Želimo li unaprijediti Europu ili od nje odustati?

Moj je odgovor jasan: zauzmimo se za nju!

Ako vam se ovakva Europa ne sviđa: poboljšajte je!

Pronađite načine da je učinite jačom, na unutarnjoj i međunarodnoj razini, i ja ću vam prvi pružiti podršku. Pronađite načine kojima će biti moguća raznolikost bez diskriminacije, i bit ću uz vas cijelim putem.

Ali nemojte joj okrenuti leđa.

Priznajem: poput svakog ljudskog pothvata, EU nije savršen.

Primjerice polemike u pogledu podjele rada između nacionalne i europske razine nikada se neće potpuno razriješiti.

Ja veoma cijenim supsidijarnost. Supsidijarnost za mene nije tehnički pojam. Ona je temeljno demokratsko načelo. U sve tješnje povezanoj uniji među građanima Europe potrebno je da se odluke donose što je moguće otvorenije i što bliže ljudima.

Nije za sve potrebno rješenje na europskoj razini. Europa se mora usredotočiti na područja u kojima može ostvariti najveću dodatnu vrijednost. U protivnom se ne bi smjela miješati. EU mora biti velik u velikim stvarima i manji u malim – nešto što smo u prošlosti možda ponekad zanemarili. Europska unija mora pokazati da je sposobna utvrditi i pozitivne i negativne prioritete. Kao i sve vlade, moramo se posebno pobrinuti za kakvoću i količinu naših uredaba imajući na umu da, kako je Montesquieu rekao, „nepotrebni zakoni oslabljuju potrebne zakone”.

Poštovane zastupnice i zastupnici, postoje, međutim, područja od veće važnosti u kojima Europa mora biti ujedinjenija, povezanija. U kojima samo snažna Europa može postići rezultate.

Smatram da bi politička unija morala biti naš politički obzor, kao što sam istaknuo u prošlogodišnjem govoru o stanju u Uniji. To nije samo zahtjev strastvenog Europljanina. To je neophodan način za učvršćivanje našeg napretka i osiguravanje budućnosti.

Konačno, čvrstoća naših politika, posebno ekonomske i monetarne unije, ovisi o vjerodostojnosti političke i institucijske podloge na kojoj počiva.

Stoga smo u Komisijinu Nacrtu za snažnu i istinsku ekonomsku i monetarnu uniju odredili ne samo ekonomske i monetarne značajke, već i srednjoročne i dugoročne potrebe, mogućnosti i ograničenja našeg institucijskog ustroja. Komisija će i dalje raditi na provedbi ovog Nacrta, korak po korak, stadij za stadijem.

I potvrđujem, kako je najavljeno prošle godine, namjeru da se prije europskih izbora predstave ideje o budućnosti naše Unije i načini za dugoročno utvrđivanje i produbljivanje metode i pristupa zajednice. Tako mogu biti predmetom prave europske debate. Njima će se utvrditi načela i smjernice koje su nužne za postizanje istinske političke unije.

Poštovane zastupnice i zastupnici,

s izazovima našeg doba možemo se suočiti samo ako smo složniji u pogledu temeljnih ciljeva.

S političke strane, ne smijemo biti podijeljeni razlikama između europodručja i onih izvan njega, između središta i periferije, između Sjevera i Juga, između Istoka i Zapada. Europska unija mora i dalje biti projekt za sve članice, zajednica jednakih.

S ekonomske strane, Europa je uvijek predstavljala način za premošćivanje jaza među zemljama, regijama i ljudima. I to mora tako i ostati. Ne možemo obavljati posao država članica umjesto njih. Odgovornost leži na njima. Međutim, možemo i moramo je dopuniti europskom odgovornošću i europskom solidarnošću.

Stoga je za nadolazeće mjesece jačanje socijalne dimenzije prioritet, s našim socijalnim partnerima. Komisija će 2. listopada objaviti komunikaciju o socijalnoj dimenziji ekonomske i monetarne unije. Solidarnost je ključni element onoga što uopće znači biti dijelom Europe i nešto čime se možemo ponositi.

Zaštita vlastitih vrijednosti, poput vladavine prava, razlog je postanka Europske unije, od njezina osnutka do posljednjih poglavlja proširenja.

U prošlogodišnjem govoru o stanju u Uniji, u trenutku izazova za vladavinu prava u našim vlastitim državama članicama, osvrnuo sam se na potrebu da se premosti jaz između političkog uvjeravanja i ciljanih postupaka kršenja pravila s jedne strane, i onoga što nazivam nuklearnom opcijom iz članka 7. Ugovora, tj. suspenzije prava država članica.

Iskustvo je pokazalo koliko je korisna uloga Komisije kao neovisnog i nepristranog suca. To bismo iskustvo trebali učvrstiti općenitijim okvirom. Taj bi se okvir trebao temeljiti na načelu jednakosti među državama članicama, a trebao bi se aktivirati samo u slučaju ozbiljnog, sistemskog rizika za vladavinu prava, u slučaju unaprijed određenih referentnih vrijednosti.

Komisija će o tome objaviti komunikaciju. Vjerujem da je riječ o ključnoj debate za našu ideju o Europi.

To ne znači da su nacionalni suverenitet ili demokracija ograničeni. Ali potreban nam je snažan europski mehanizam kojim ćemo vršiti utjecaj kada su osnovna zajednička načela u igri.

Postoje određene vrijednosti o kojima se ne pregovara i koje Europska unija i njezine države članice moraju i uvijek će braniti.

Poštovane zastupnice i zastupnici,

polarizacija koja je nastala zbog krize predstavlja rizik za sve nas, za projekt, za europski projekt.

Mi, legitimni politički predstavnici Europske unije, možemo preokrenuti situaciju. Vi, izravno birani demokratski predstavnici Europe, bit ćete u prvim redovima političke debate. Moje je pitanje sljedeće: kakva će slika Europe biti predstavljena glasačima? Prava ili iskrivljena? Mitovi ili činjenice? Iskrena i razumna verzija ili ekstremistička i populistička. Razlika je znatna.

Znam da će neki reći da je Europa kriva za krizu i nevolje.

Ali možemo ljude podsjetiti da kriza nije nastala zbog Europe. Ona je posljedica lošeg upravljanja javnim financijama od strane nacionalnih vlasti i neodgovornog ponašanja na financijskim tržištima.

Možemo objasniti kako je Europa djelovala da bi riješila krizu. Što bismo izgubili da nismo uspjeli podržati jedinstveno tržište koje je bilo ugroženo ili zajedničku valutu jer su neki predvidjeli kraj eura. Da nismo uskladili napore za oporavak i inicijative za zapošljavanje.

Neki će reći da Europa prisiljava vlade na rezanje potrošnje.

Međutim možemo podsjetiti glasače da se državni dug oteo kontroli čak i prije krize, ne zbog Europe već unatoč Europi. Možemo dodati da će najranjivije skupine naših društava i naša djeca na kraju snositi posljedice ako sada ne ustrajemo. A istina je da se zemlje europodručja ili izvan njega, zemlje u Europi ili izvan nje, trude regulirati svoje preopterećene javne financije.

Neki će u svojoj kampanji tvrditi da smo previše novca dali ranjivim zemljama. Drugi će reći da smo ga dali premalo.

Međutim svatko od nas može objasniti što smo napravili i zašto: postoji izravna poveznica između zajmova jedne države i banaka druge, između ulaganja jedne države i poslovnog sektora druge, između radnika jedne države i poduzeća druge. Takva vrsta međuovisnosti znači da samo europska rješenja djeluju.

Ja uvijek kažem: kada ste u istom čamcu, ne možete reći: '„tvoj dio čamca tone.” Bili smo u istom čamcu kada su stvari tekle glatko i zajedno smo u njemu u teškom razdoblju.

Neki u svojoj kampanji mogu tvrditi: Europa si je dala prevelike ovlasti. Drugi će reći da Europa uvijek napravi premalo i prekasno. Zanimljivo je da ponekad isti ljudi tvrde kako Europa ne čini dovoljno, a istovremeno ne daju Europi više sredstava da napravi ono što mora.

Međutim možemo objasniti da su države članice Europi povjerile zadaće i nadležnost. Europska unija nije strana sila. Ona je rezultat demokratskog odlučivanja europskih institucija i država članica.

Istovremeno moramo priznati da u nekim područjima Europi i dalje nedostaje moći da napravi ono što se od nje traži. Tu činjenicu prebrzo zaboravljaju oni, a mnogo ih je, koji uvijek rado nacionaliziraju uspjeh, a europeiziraju neuspjeh. Konačno, ono što imamo i što nemamo rezultat je demokratskog odlučivanja. I mislim da bismo ljude na to morali podsjetiti.

Dame i gospodo,

Predsjedniče,

Poštovane zastupnice i zastupnici,

nadam se da će Europski parlament pristupiti ovom izazovu svojim idealizmom, u kojem će biti dovoljno realnosti i odlučnosti koje su potrebne za ova zahtjevna vremena.

Argumenti su tu.

Činjenice su tu.

Strategija je utvrđena.

Za osam mjeseci glasači će odlučiti.

Sada je na nama da se zauzmemo za Europu.

Jedan od načina je da iskoristimo sljedećih osam mjeseci da dovršimo što je moguće više posla. Još nam mnogo toga preostaje za napraviti.

Donijeti i provesti europski proračun, višegodišnji financijski okvir. To je ključno za ulaganja u naše regije diljem Europe. To je neophodno za naš osnovni prioritet: borbu protiv nezaposlenosti, posebno nezaposlenosti mladih.

Unaprijediti i uspostaviti bankarsku uniju. To je ključno za rješavanje problema financiranja za poduzeća i MSP-ove.

To su naši prioriteti o kojima nema dvojbe: zapošljavanje i rast.

Naš posao nije gotov. U presudnoj je fazi.

Poštovane zastupnice i zastupnici, na ovim izborima nije riječ samo o Europskom parlamentu, Europskoj komisiji ili Vijeću ili ovoj ili onoj ličnosti.

Riječ je o Europi.

Ocjena će se odnositi na sve nas.

Radimo stoga zajedno – za Europu.

Strastveno i odlučno.

Nemojmo zaboraviti: prije stotinu godina Europa je zakoračila u katastrofu rata 1914.

Sljedeće godine, 2014., nadam se da će Europa izaći iz krize i ujedinjenija, snažnija i otvorenija.

Zahvaljujem na pažnji.


Side Bar

My account

Manage your searches and email notifications


Help us improve our website