Navigation path

Left navigation

Additional tools

Other available languages: EN FR DE ES IT SV EL

Europska komisija - Pitanja i odgovori

Pitanja i odgovori – EU koji štiti: Plan EU-a za jačanje civilne zaštite stupio je na snagu

Bruxelles, 21. svibnja 2019.

U ožujku 2019. stupilo je na snagu novo zakonodavstvo o jačanju mehanizma Unije za civilnu zaštitu. Dodatni kapacitet pričuve rescEU novi je instrument koji poboljšava EU-ovu sposobnost reagiranja i pripremanja za prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem.

Novim zakonodavstvom usmjerenim na jačanje postojećeg mehanizma EU-a za civilnu zaštitu povećava se EU-ova financijska i operativna potpora sustavima za odgovor na katastrofe država članica i zemalja sudionica. Konkretno, postupno se uspostavlja dodatna pričuva kapaciteta pod nazivom rescEU. Novim se sustavom više ulaže i u aktivnosti pripravnosti te razmjenu znanja.

Zašto je Komisija 2017. predložila inicijativu rescEU?

Svake godine šumski požari, velike poplave, oluje, potresi, odroni tla, ali i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem (teroristički napadi te kemijski, biološki, radiološki i nuklearni incidenti) imaju smrtne posljedice i razaraju cijele regije. Zbog klimatskih promjena u budućnosti će se posljedice katastrofa pogoršati. Prirodne katastrofe u Europi samo su tijekom 2018. odnijele 100 života. Gospodarski su troškovi također golemi: 2016. na europskom kontinentu zabilježene su štete od gotovo 10 milijardi eura. Prošlogodišnja nas je sezona šumskih požara ponovno podsjetila da EU mora biti bolje opremljen za zaštitu svojih građana od katastrofa. S druge strane, sigurnosno je okruženje sve složenije. Osnivanje pričuve rescEU konkretna je operativna mjera kojom EU pomaže u cilju sprečavanja svih vrsta prirodnih katastrofa te pripreme i odgovora na njih.  

Na temelju postojećeg mehanizma novouspostavljeni rescEU stvara dodatnu pričuvu kapaciteta za odgovor na katastrofe spremnu za raspoređivanje prema potrebi, koja se bazira na teritoriju država članica i koja je u njihovu vlasništvu. Sastav dodatne pričuve rescEU temelji se na analizi rizika od katastrofa u Uniji i postojećim nedostacima u odgovoru na katastrofe i aktivnostima pripravnosti u državama članicama. U početku će kapaciteti rescEU uključivati avione i helikoptere za gašenje požara. S vremenom će se dodati druga sredstva, među ostalim ona koja su potrebna za odgovor na hitne medicinske slučajeve ili kemijske, biološke, radiološke i nuklearne incidente.

Kada će pričuva rescEU postati operativna?

Šumski požari ne čekaju. Trenutačno se uvode prijelazna rješenja kako bi EU već 2019. mogao iskoristiti sredstva dostupna za borbu protiv šumskih požara. Tijekom prijelaznog razdoblja (do 2025.) EU će integrirati nacionalna sredstva u pričuvu rescEU te sufinancirati (75 %) troškove stanja pripravnosti.

Ove je godine ponuđeno ukupno 7 aviona (6 kanadera i 1 Dash 8) i 6 helikoptera za gašenje požara za flotu rescEU u prijelaznom razdoblju. Komisija je u kontaktu s drugim državama sudionicama koje su izrazile interes za doprinos.

S vremenom će pričuva rescEU raspolagati i drugim kapacitetima, posebice za hitne medicinske slučajeve (MEDEVAC, poljske bolnice (vrsta EMT-3) itd.) i incidente povezane s kemijskim, biološkim i radionuklearnim opasnostima. S državama članicama vode se preliminarne tehničke rasprave kako bi se odlučilo o vrstama i količini kapaciteta potrebnih za pričuvu rescEU. Pojačana potpora raspoređivanju iz Europskih udruženih kapaciteta za civilnu zaštitu također se provodi odmah nakon formalnog donošenja revidiranog zakonodavstva.

Kako funkcionira pričuva rescEU?

Kapaciteti iz pričuve rescEU upotrebljavaju se kad se države članice ne mogu same nositi s katastrofama, pa im je potrebna hitna dodatna pomoć EU-a. To je dodatna „sigurnosna mreža”. Veliki dio operativnih troškova, kao i troškova razvoja kapaciteta za pričuvu rescEU pokrit će se sredstvima EU-a. Kapaciteti iz pričuve rescEU baziraju se na teritoriju država članica i u njihovu su vlasništvu. Komisija u bliskoj suradnji s državama članicama kojima je potrebna pomoć i onima u čijem su vlasništvu kapaciteti iz pričuve rescEU odlučuje o raspoređivanju tih kapaciteta.

Kako EU podupire solidarnost među državama članicama upotrebom nacionalnih kapaciteta u Europskim udruženim kapacitetima za civilnu zaštitu?

Nova politika uključuje i niz novih odredbi kojima se državama članicama pomaže da povećaju postojeće kapacitete i daju veći doprinos Europskim udruženim kapacitetima za civilnu zaštitu.

  1. Novim se zakonodavstvom želi potaknuti države članice (i države sudionice) na uzajamnu pomoć u slučaju potrebe. Konkretno, EU sufinancira 75 % operativnih troškova za sredstva koja države članice uključe u Europske udružene kapacitete za civilnu zaštitu kad se upotrebljavaju unutar EU-a (ili države sudionice) i 75 % troškova prijevoza za raspoređivanje izvan EU-a.
  1. Cilj je novog zakonodavstva da sva postojeća nacionalna sredstva budu operativna za međunarodno raspoređivanje. Ako je nacionalnim kapacitetima potrebna modernizacija ili popravak za međunarodni odgovor, države članice mogu zatražiti sufinanciranje EU-a (75 % troškova modernizacije/popravka pod uvjetom da ne prelaze 50 % troškova razvoja kapaciteta). Ti kapaciteti postaju dio Europskih udruženih kapaciteta za civilnu zaštitu i upotrebljavaju se za odgovor na buduće katastrofe.
  1. Novim zakonodavstvom uspostavlja se Mreža znanja za civilnu zaštitu kako bi se pružila potpora svim dionicima civilne zaštite diljem Europe, okupljajući širok raspon stručnih znanja u području katastrofa. Time im se omogućuje da uče jedni od drugih i da budu tehnički usklađeni.
  1. Komisija surađuje s državama članicama kako bi osigurala da su ulaganja iz strukturnih fondova „otporna na katastrofe”, pri čemu se u obzir uzimaju nacionalne procjene rizika. Osim toga, Komisija je pojednostavnila pristup izvješćivanju. Kada je državama članicama potrebna dodatna potpora, Komisija daje preporuke za nacionalne mjere prevencije i pripravnosti.

Europski udruženi kapaciteti za civilnu zaštitu: koliko sredstava iz kojih zemalja?

Europski udruženi kapaciteti za civilnu zaštitu (bivši Europski kapacitet za odgovor na hitne situacije) obuhvaćaju više od 100 kapaciteta za odgovor koje su dale na raspolaganje 23 države sudionice. [1] Ti kapaciteti uključuju sredstva kao što su vatrogasne postrojbe i zrakoplovi, oprema za zaustavljanje poplava, oprema za pročišćavanje vode te kapaciteti za otkrivanje kemijske, biološke, radiološke i nuklearne opasnosti i uzorkovanje. Iskustvo je pokazalo da prethodno namijenjeni kapaciteti nisu uvijek dovoljni jer katastrofe mogu nastupiti istodobno. Komisija stoga pojačava Europske udružene kapacitete za civilnu zaštitu povećanjem Unijina financiranja za troškove prilagodbe, popravka i operativne troškove koji nastanu za države članice u vezi s kapacitetima. Time se dodatno potiču države članice na uključivanje kapaciteta u udružene kapacitete.

Služi li ta nova struktura i za aktiviranje Mehanizma Unije za civilnu zaštitu izvan EU-a?

Nova politika usmjerena je na jačanje zajedničke sposobnosti EU-a i država članica za odgovor na katastrofe u Europi. Međutim, svaka treća zemlja ili međunarodna organizacija može aktivirati Mehanizam i zatražiti pomoć, kao što je sadašnja praksa. Europski udruženi kapaciteti za civilnu zaštitu mogu se mobilizirati. Troškovi prijevoza za te operacije (75 % troškova prijevoza) isplaćuju se iz proračuna Unije.

Pričuve rescEU mogu se mobilizirati i kada su katastrofama pogođena područja država članica i građani EU-a u inozemstvu. Operativni troškovi i troškovi prijevoza u tom su slučaju u potpunosti pokriveni sredstvima Unije. Države sudionice Mehanizma Unije za civilnu zaštitu (Island, Norveška, Srbija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Turska) također ostvaruju korist od novih mogućnosti u okviru pričuve rescEU.

Kako se novim zakonodavstvom poboljšavaju pripravnost i prevencija?

Prevencija i pripravnost temelji su djelotvornog odgovora na prirodne katastrofe. Jasne su koristi od ulaganja u sprečavanje katastrofa: spašavanje života i imovine te smanjenje gospodarske i fizičke štete. Nova politika pomaže u sprečavanju katastrofa te nastavlja podupirati države članice u njihovim nastojanjima za bolje upravljanje rizikom od katastrofa. U pojednostavnjenom okviru za izvješćivanje EU poziva države članice da izvješćuju o ključnim rizicima u obliku sažetaka s procjenama rizika i svojim sposobnostima upravljanja tim rizicima te da dostave dodatne informacije o mjerama prevencije i pripravnosti koje se odnose na ključne rizike prekogranične prirode ili rizike male vjerojatnosti s velikim utjecajem.

Zakonodavstvom se predviđa i pružanje ciljane potpore državama članicama koje su često pogođene teškim katastrofama kako bi poboljšale prevenciju i povećale pripravnost uspostavom mehanizama savjetovanja te mogućnost raspoređivanja stručnjaka i davanja preporuka.

Koliko je puta aktiviran Mehanizam Unije za civilnu zaštitu od 2014.?

Tijekom posljednjih pet godina (2014. – 2019.) Mehanizam je aktiviran više od 100 puta za katastrofe unutar i izvan EU-a.

Koliki su troškovi pričuva rescEU?

Novim zakonodavstvom predviđa se povećanje proračuna od oko dvjesto (200)* milijuna eura za sljedeće dvije godine (2019. – 2020.).

[* za ovaj je iznos uzeto u obzir očekivano smanjenje proračuna od 242 milijuna eura kako bi se omogućilo povećanje udjela preraspodjela ovisno o položaju država članica]

 

Dodatne informacije:

Priopćenje za medije – rescEU: EU okuplja flotu zrakoplova za gašenje požara za sljedeću sezonu

 

[1] Poveznica na kartu: https://erccportal.jrc.ec.europa.eu/getdailymap/docId/2893

QANDA/19/2590

Osobe za kontakt s medijima:

Upiti građana: Europe Direct telefonom na 00 800 67 89 10 11 ili e-poštom


Side Bar