Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Informativni pregled

Najčešća pitanja o Uredu europskog javnog tužitelja

Bruxelles, 7. kolovoza 2018.

Pitanja i odgovori

Dvadeset država članica EU-a postiglo je 8. lipnja 2017. politički dogovor o uspostavi novog Ureda europskog javnog tužitelja u okviru pojačane suradnje. Uredbu o osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja donijelo je Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove 12. listopada 2017., a stupila je na snagu 20. studenoga 2017.

Komisija je 1. kolovoza 2018. potvrdila sudjelovanje Nizozemske u Uredu europskog javnog tužitelja (EPPO).

Danas, 7. kolovoza 2018., Komisija je potvrdila Maltu kao 22. državu članicu EU-a koja se pridružila EPPO-u.*

Što je Ured europskog javnog tužitelja?

Ured europskog javnog tužitelja bit će neovisan i decentraliziran ured tužitelja Europske unije s nadležnošću za istrage, kazneni progon i pokretanje sudskih postupaka u vezi kaznenih djela na štetu proračuna EU-a, kao što su prijevare, korupcija ili prekogranične prijevare povezane s PDV-om u vrijednosti većoj od 10 milijuna eura.

Ured europskog javnog tužitelja djelovat će kao jedinstveni ured za sve države članice sudionice te će kombinirati europsko i nacionalno izvršavanje zakonodavstva u jedinstvenom, neometanom i učinkovitom pristupu.

Zašto nam je potreban Ured europskog javnog tužitelja?

Financijski interesi EU-a danas nisu dovoljno zaštićeni, a na prekogranične prijevare povezane s PDV-om otpada velik dio gubitaka u nacionalnim proračunima.

Kao prvo, postojeća tijela EU-a – OLAF (Europski ured za borbu protiv prijevara), Eurojust (Agencija Europske unije za suradnju u području kaznenog pravosuđa) i Europol (Europski policijski ured) – nisu nadležna za provedbu kaznenih istraga i za kazneni progon kaznenih dijela prijevare. OLAF može samo proslijediti rezultate svojih administrativnih istraga nadležnim nacionalnim tijelima koja onda neovisno odlučuju hoće li pokrenuti kazneni postupak na temelju OLAF-ovih nalaza.

Kao drugo, izvršavanje zakonodavstva neujednačeno je u državama članicama, koje ne poduzimaju uvijek potrebne mjere za kažnjavanje kaznenih djela na štetu proračuna EU-a. Danas samo 50 % pravosudnih preporuka koje OLAF proslijedi nacionalnim pravosudnim tijelima bude okončano osuđujućom presudom. Stope osuđujućih presuda znatno se razlikuju među državama članicama.

Treće, mali broj kaznenih postupaka popraćen je niskom stopom povrata iznosa izgubljenih zbog prijevara. Prevaranti čije je djelovanje usmjereno na proračun EU-a ili su počinili složene slučajeve prijevare s PDV-om svake godine oštećuju nacionalne proračune za najmanje 50 milijardi EUR te znaju da imaju velike šanse zadržati prihod od kaznenih djela jer se pravni propisi u EU-u ne provode dosljedno.

Koje će biti ključne značajke Ureda europskog javnog tužitelja?

Ured europskog javnog tužitelja bit će neovisan i visoko specijaliziran ured tužiteljstva. Tužitelji Ureda provodit će istrage na usklađen način u svim državama članicama sudionicama te će brzo razmjenjivati informacije i udružiti napore kako bi osigurali koordinirane istrage, brzo zamrzavanje ili oduzimanje imovine te, po potrebi, zatražili uhićenje osumnjičenih zločinaca, a sve u sklopu zajedničke europske strategije istrage i kaznenog progona.

Ured europskog javnog tužitelja koristit će kapacitete država članica te će udružiti stručno znanje u područjima kao što su analiza kriminala, porez, računovodstvo ili informacijske tehnologije i osiguravati neometane komunikacijske kanale bez jezičnih prepreka. Tužitelji Ureda europskog javnog tužitelja djelovat će kao jedinstveni ured s neometanim postupcima, što nadilazi dugotrajniju i složeniju ad hoc suradnju među različitim nacionalnim tijelima od slučaja do slučaja.

Osim toga, Ured europskog javnog tužitelja moći će sagledati općenitu situaciju i tako lakše otkriti i poduzeti daljnje mjere u vezi prijevara i drugih kaznenih djela.

Kakva će biti struktura Ureda europskog javnog tužitelja?

Ured europskog javnog tužitelja obuhvaćat će dvije razine: središnju razinu i nacionalnu razinu. Središnja razina uključivat će glavnog europskog tužitelja, 21 europskih tužitelja (jedan po državi članici sudionici), od kojih će dva biti zamjenici glavnog europskog tužitelja, upravnog direktora te posebno tehničko i istražno osoblje. Decentralizirana razina obuhvaćat će delegirane europske tužitelje koji će se nalaziti u državama članicama sudionicama. Središnja će razina nadzirati istragu i progon na nacionalnoj razini.

Kako će djelovati europski delegirani tužitelji?

Europski delegirani tužitelji bit će dio Ureda europskog javnog tužitelja. U pravilu će Europski delegirani javni tužitelji provoditi istrage i kazneni progon u svojim državama članicama u suradnji s nacionalnim tijelima za provedbu zakona i primjenom nacionalnog prava. Njihov će rad koordinirati središnji ured, ne čijem je čelu europski javni tužitelj, koji će osigurati dosljednost i učinkovitost u svim državama članicama.

Zbog decentralizirane strukture Ured europskog javnog tužitelja ima na raspolaganju stručnost nacionalnog osoblja u vidu dubinskog poznavanja nacionalnog pravosudnog sustava, poznavanja lokalnog jezika, integriranosti u lokalnu pravosudnu strukturu, prakse u rješavanju lokalnih sudskih predmeta itd.

Europski delegirani javni tužitelji mogu nastaviti raditi kao nacionalni državni odvjetnici („sjediti na dvije stolice“). Međutim, kada izvršavaju zadaće Ureda europskog javnog tužitelja, delegirani javni tužitelji bit će potpuno neovisni o nacionalnim državnoodvjetničkim tijelima.

Kako će se birati tužitelji za Ured europskog javnog tužitelja?

Glavnog europskog tužitelja i europske tužitelje odabrat će povjerenstvo za odabir. Komisija je stoga 31. srpnja 2018. predložila provedbenu odluku Vijeća u vezi s imenovanjem članova povjerenstva. Glavna je zadaća povjerenstva za odabir sastaviti popis kandidata u užem izboru za mjesto glavnog europskog tužitelja te ocijeniti kvalifikacije kandidata za europske tužitelje prije nego što ih Vijeće imenuje.

Povjerenstvo će imati dvanaest članova, a činit će ga bivši članovi Suda Europske unije i Revizorskog suda, bivši nacionalni članovi Eurojusta, članovi nacionalnih vrhovnih sudova te tužitelji i odvjetnici na visokom položaju. Komisija je uzela u obzir potrebu za geografskom ravnotežom, ravnopravnošću spolova i zastupljenosti pravosudnih sustava država članica koje sudjeluju u Uredu europskog javnog tužitelja.

Nakon donošenja tog prijedloga slijedi rasprava u Vijeću, koje bi potom trebalo donijeti provedbenu odluku Vijeća o imenovanju članova povjerenstva za odabir. U tom se kontekstu predviđa da će povjerenstvo za odabir svoju funkciju preuzeti u listopadu 2018. Očekuje se da će zadaće povezane s odabirom glavnog europskog tužitelja i europskih tužitelja obavljati do kraja 2019.

Koja je pravna osnova za Ured europskog javnog tužitelja?

Ugovorom iz Lisabona stavlja se poseban naglasak na borbu protiv teških financijskih kaznenih djela i kaznenih djela gospodarskog kriminala s prekograničnom dimenzijom. Pravna osnova i pravila za osnivanje Ureda europskog javnog tužitelja propisani su u članku 86. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) u kojem stoji:

Radi suzbijanja kaznenih djela koja utječu na financijske interese Unije, Vijeće uredbama donesenima u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom može od Eurojusta osnovati Ured europskog javnog tužitelja.

Članak 86. Ugovora o funkcioniranju europske unije predviđa mogućnost uspostave Ureda europskog javnog tužitelja u okviru pojačane suradnje ako to želi skupina od barem devet država članica EU-a.

Ured europskog javnog tužitelja bit će nadležan za kaznena djela koja utječu na proračun Unije, kako je definirano u Direktivi o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenim pravom (Direktiva PIF), koja će uskoro biti donesena.

Što je pojačana suradnja i ima li smisla osnivanje Ureda europskog javnog tužitelja u okviru pojačane suradnje?

Pojačana suradnja postupak je kojim najmanje devet država članica odlučuje napraviti korak naprijed i produbiti suradnju u određenom području. Taj se postupak primjenjuje u području zakonodavstva o razvodu braka, patentima i imovinskopravnim pitanjima.

Uspostavom Ureda europskog javnog tužitelja 22 države članice žele se ujediniti i bolje zaštiti financijske interese Unije.

Ured europskog javnog tužitelja imat će ključnu ulogu u borbi protiv kaznenih djela na štetu proračuna EU-a. To će biti velik iskorak u zaštiti financijskih interesa EU-a.

Države koje ne sudjeluju uvijek se mogu priključiti Uredu europskog javnog tužitelja u kasnijoj fazi.

Koje će države članice biti dijelom Ureda europskog javnog tužitelja?

Dana 8. lipnja 2017. 20 se država članica usuglasilo o općem pristupu o osnivanju novog Ureda europskog javnog tužitelja u okviru pojačane suradnje. Uredbu Vijeća (EU) 2017/1939 o osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja u okviru pojačane suradnje donijelo je Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove 12. listopada 2017., a stupila je na snagu 20. studenoga 2017. Države članice koje su sudionice od stupanja na snagu ove Uredbe su: Austrija, Belgija, Bugarska, Cipar, Češka, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Njemačka, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Španjolska.

Nizozemska je 1. kolovoza 2018. postala 21. država članica koja sudjeluje u Uredu europskog javnog tužitelja. Komisija je danas potvrdila Maltu kao 22. državu članicu koja sudjeluje u Uredu europskog javnog tužitelja.*

U ovoj fazi ne žele sve države članice sudjelovati u Uredu europskog javnog tužitelja, no te države članice koje nisu sudionice mogu se pridružiti u bilo kojem trenutku nakon donošenja Uredbe.

Zašto se države članice ne bi izravno borile protiv prijevare?

Trenutačno samo nacionalna tijela mogu provoditi istrage i kazneni progon u slučaju prijevare protiv financijskih interesa Unije. Ali njihove ovlasti prestaju na državnim granicama. Zločini protiv proračuna EU-a često su složeni. Oni uključuju nekoliko dionika, složene i razrađene sustave prijevare, nekoliko zemalja i različite nadležnosti na nacionalnoj razini. Osim toga, uspješna istraga prijevare zahtjeva dubinsko poznavanje mjerodavnog pravnog i administrativnog okvira.

Učinkovita suradnja među državama članicama teška je zbog različitih sustava kaznenog prava, nejasne nadležnosti, dugotrajnih postupaka pravne pomoći, jezičnih problema, nedostatka sredstava i različitih prioriteta.

Zbog toga se može smatrati na nacionalnoj razini da su istrage prijevara protiv proračuna EU-a dugotrajne te da zahtijevaju previše ljudskih resursa. Stoga se uopće ne bave prijevarom ili se predmeti odbacuju čim se pojave poteškoće. U nekim slučajevima nacionalne vlasti mogu odlučiti istraživati samo „svoj” nacionalni dio zločina zanemarujući potencijalno šire implikacije sustava prijevare.

Koje će promjene donijeti Ured europskog javnog tužitelja?

Ured europskog javnog tužitelja djelovat će kao jedinstveni ured u državama članicama sudionicama te se neće morati oslanjati na tradicionalne instrumente zakonodavstva EU-a za suradnju među pravosudnim tijelima različitih država članica.

Udružit će stručno znanje i iskustva te će djelovati kao jedinstveni ured u svim državama članicama sudionicama. Moći će djelovati brzo preko državnih granica, bez potrebe za dugim postupcima pravosudne suradnje. Omogućit će i zajedničku politiku kaznenog progona te tako okončati trenutačni fragmentirani pristup.

Ured europskog javnog tužitelja prevladat će postojeće nedostatke i boriti se protiv prijevara u vezi sa sredstvima EU-a u iznosu većem od 10 000 EUR te složenih slučajeva prekogranične prijevare povezane s PDV-om sa štetom većom od 10 milijuna EUR.

Očekuje se da će Ured europskog javnog tužitelja omogućiti uspješnije progone i veću stopu povrata otuđenog novca.

Kako će se osigurati neovisnost ureda Europskog javnog tužitelja?

Kao prvo, Uredbom je predviđeno da osoblje Ureda europskog javnog tužitelja djeluje u interesu Unije u cjelini te ne traži niti prima upute izvana. Tako se osigurava da institucije, tijela, uredi ili agencije Europske unije i države članice poštuju neovisnost Ureda europskog javnog tužitelja i ne pokušavaju na njega utjecati dok izvršava svoje zadaće.

Kao drugo, Ured europskog javnog tužitelja bit će strukturno neovisan jer neće biti sastavni dio neke druge institucije ili službe EU-a.

Kao treće, Europskog javnog tužitelja imenovat će Europski parlament i Vijeće nakon otvorenog natječaja za kandidate. Uži izbor kandidata sastavit će bivši članovi Suda Europske unije, članovi nacionalnih vrhovnih sudova, nacionalna tijela javne vlasti nadležna za progon i/ili odvjetnici priznate stručnosti. Mandat Europskog javnog tužitelja traje sedam godina i ne može se obnoviti, čime se osigurava da glavni europski tužitelj neće biti vođen mišlju da bi mogao biti ponovno imenovan. Europskog javnog tužitelja može se razriješiti samo odlukom Suda Europske unije na zahtjev Europskog parlamenta, Vijeća ili Komisije.

Četvrto, u vezi s delegiranim europskim tužiteljima, Uredbom se osigurava da nacionalni tužitelji koji su imenovani za rad u Uredu europskog javnog tužitelja budu potpuno neovisni od nacionalnih tijela kaznenog progona.

Što je s postupovnim pravima osumnjičenika?

Važno je pojačati pravnu zaštitu pojedinaca i poduzeća protiv kojih se vode istrage ili kazneni progon u Europskoj uniji. Uredba uključuje čvrst i sveobuhvatan niz postupovnih zaštitnih mjera kojima će se osigurati zaštita prava osumnjičenika i drugih osoba uključenih u istrage Ureda europskog javnog tužitelja u okviru postojećeg prava EU-a i nacionalnog prava na obranu.

Uredbom se osigurava da osumnjičenik ima sva prava zajamčena zakonodavstvom EU-a i Poveljom Europske unije o temeljnim pravima. Ta su prava izričito navedena i uključuju sljedeće:

  • pravo na usmeni i pismeni prijevod
  • pravo dobiti informacije i pristup materijalima u postupku
  • pravo na odvjetnika i pravo na komunikaciju s i informiranje trećih osoba u slučaju pritvora,
  • pravo na šutnju i da ih smatraju nedužnim
  • pravnu pomoć
  • pravo na izvođenje dokaza, imenovanje stručnjaka i saslušanje svjedoka.

Osim toga, osumnjičenik ima pravo na obranu zajamčeno nacionalnim pravom kojim se uređuje postupak.

Koja će biti uloga Eurojusta nakon uspostave ureda europskog javnog tužitelja?

Eurojust naciolalnim tijelima za istraživanje i kazneni progon kaznenih dijela pomaže u suradnji i usklađivanju rada na oko 1 500 prekograničnih predmeta godišnje. Dao je doprinos izgradnji međusobnog povjerenja i prevladavanju velikih razlika u pravnim sustavima i tradicijama u EU-u. Međutim, Eurojust nema nadležnost provođenja istrage o kaznenim djelima i kaznenog progona u vezi sa slučajevima prijevare. Komisija je 2013. predložila reformu Eurojusta u cilju daljnjeg poboljšanja njegova cjelokupnog funkcioniranja te kako bi omogućila da se kolegij i nacionalni članovi usredotoče na svoje operativne zadaće, odnosno da koordiniraju i potiču suradnju između nacionalnih pravosudnih tijela u borbi protiv prekograničnog kriminala.

Reformirani Eurojust pružat će potporu Uredu europskog javnog tužitelja u borbi protiv prijevare na štetu proračuna EU-a. Doprinijet će osiguravanju koordinacije istraga Ureda europskog javnog tužitelja s istražnim tijelima država članica koje ne sudjeluju u uspostavljaju Ureda. Eurojust može Uredu europskog javnog tužitelja osigurati potporu i sredstva iz svoje uprave. Pojedinosti ovog rješenja bit će propisane u sporazumu između Ureda europskog javnog tužitelja i Eurojusta.

Koja će biti OLAF-ova uloga nakon uspostave Ureda europskog javnog tužitelja?

OLAF će i dalje biti nadležan za administrativne istrage o nepravilnostima, uključujući prijevare, koje pogađaju financijske interese EU-a i teškim povredama dužnosti koje počini osoblje EU-a.

Budući da u Uredu europskog javnog tužitelja ne sudjeluju sve države članice, OLAF će nastaviti s administrativnim istragama u vezi s državama članicama koje ne sudjeluju, isto kao što to čini i danas.

U državama članicama koje sudjeluju, u područjima za koja je nadležan Ured europskog javnog tužitelja, Ured europskog javnog tužitelja i OLAF morat će uspostaviti i održavati blisku suradnju s ciljem osiguranja komplementarnosti mandata i izbjegavanja dupliciranja. U tom pogledu OLAF neće pokretati administrativne istrage usporedne s istragom koju provodi Ured europskog javnog tužitelja o istim činjenicama. U takvim slučajevima Ured europskog javnog tužitelja može zahtijevati od OLAF-a da podrži ili dopuni njegove aktivnosti. S druge strane, u slučajevima kada Ured europskog javnog tužitelja ne provodi istragu, OLAF će zadržati pravo da pokrene administrativnu istragu na vlastitu inicijativu uz blisku suradnju s Uredom, a Ured će OLAF-u moći pružiti bitne informacije kako bi razmotrio odgovarajuće administrativne mjere.

Komisija je 23. svibnja 2018. predložila izmjene Uredbe (EU, Euratom) br. 883/2013 o istragama koje provodi OLAF, čiji je cilj osigurati da OLAF postane blizak i pouzdan partner EPPO-a, te da se nastavi provođenje administrativnih istraga radi nadopune rada Ureda europskog javnog tužitelja.

Bliskom suradnjom između Ureda europskog javnog tužitelja i OLAF-a i daljnjim aktivnostima OLAF-a u okviru njegovih ovlasti omogućit će se znatno poboljšanje zaštite financijskih interesa Unije.

Hoće li Ured europskog javnog tužitelja početi uhićivati ljude vlastitim policijskim snagama?

Ne. Samo će nacionalna tijela imati ovlasti uhititi osobe za kaznena djela u nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja. Delegirani europski tužitelji provodit će istrage i kaznene progone u državama članicama sudionicama zajedno s nacionalnom policijom i tijelima za provedbu zakona. Ured europskog javnog tužitelja moći će zatražiti od pravosudnih tijela da uhite osumnjičenika samo ako smatra da je to neophodno za istragu i da se isti cilj ne može postići manje intruzivnim mjerama. Nadležna će nacionalna pravosudna tijela ocjenjivati i odobravati takve zahtjeve na temelju nacionalnog prava.

Gdje će biti sjedište Ureda europskog javnog tužitelja?

Ured će imati sjedište u Luksemburgu.

Kada će Ured europskog javnog tužitelja početi s radom?

Nakon stupanja na snagu Uredbe o osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja 20. studenoga 2017. započeo je rad na uspostavljanju Ureda. Predviđa se da bi nakon početnog trogodišnjeg razdoblja uspostave Ured europskog javnog tužitelja mogao započeti s radom krajem 2020.

 

*Ažurirano 7. 8. 2018. u 12.00.

MEMO/18/4767

Osobe za kontakt s medijima:

Upiti građana: Europe Direct telefonom na 00 800 67 89 10 11 ili e-poštom


Side Bar