Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Informativni pregled

Pitanja i odgovori: Veći fond za sigurnost od 2021. do 2027.

Strasbourg, 13. lipnja 2018.

Junckerovoj Komisiji sigurnost je od samog početka na prvome mjestu. Osjećaj sigurnosti i zaštićenosti u vlastitom domu najosnovnije je pravo svakoga od nas.

Proračun EU-a glavni je izvor potpore državama članicama za sigurnost građana, osobito kad sigurnosne prijetnje prelaze granice i podmuklo prijete našim vrijednostima i načinu života.

Kako će se budući proračun za unutarnju sigurnost mijenjati?

Posljednjih je godina u Europi sve više prijetnji sigurnosti u raznim oblicima. Sve češće su prekograničnog karaktera, što znači da ih države članice više ne mogu suzbijati same. Iako je zaštita građana u nadležnosti država članica, Europska unija ima ključnu ulogu u podupiranju njihovih nastojanja. Sigurnost će i ubuduće biti ključno pitanje za EU, a građani Europe očekuju da će je u nesigurnom svijetu punom promjena njihova Unija i nacionalne vlade uspjeti održati.

Budući proračun mora odgovarati tim političkim ambicijama. Europska komisija predlaže bitno povećanje sredstava koja se trenutačno izdvajaju za sigurnost – sa sadašnjih 3,5 milijardi na 4,8 milijardi eura – kako bi Unija bila otporna na buduće prijetnje sigurnosti i spremna reagirati u izvanrednim situacijama. Ukupni proračun za sigurnost u razdoblju od 2021. do 2027. sastojat će se od pojačanog Fonda za unutarnju sigurnost (2,5 milijardi eura), sredstava za sigurniju razgradnju nuklearnih postrojenja u nekim državama članicama (1,2 milijarde eura) i povećanih sredstava za agencije EU-a u području sigurnosti (1,1 milijardi eura).

Danas donesena Uredba ne obuhvaća sredstva za agencije Europol, CEPOL i EMCDDA, nego će za njih izdvojen iznos od 1,1 milijarde eura biti uključen u zaseban prijedlog.

Zašto se iz proračuna EU-a izdvajaju sredstva za sigurnost?

Posljednjih je godina u Europi sve više prijetnji sigurnosti u raznim oblicima. Zajedničko obilježje nedavnih terorističkih napada, novih vrsta organiziranog kriminala i sve češćih incidenata povezanih s kiberkriminalitetom njihova je prekogranična dimenzija. To zahtijeva odlučnu i koordiniranu reakciju na razini EU-a. Pojedinačne države članice ne mogu se same nositi s prijetnjama sigurnosti s kojima se Unija suočava, poput međunarodnog terorizma.

Već se pokazalo koliko znači financijska i tehnička potpora EU-a, a to će se vidjeti i u idućem proračunskom razdoblju. Donijela je konkretne rezultate i jasno pokazala koliko vrijedi kad je, na primjer, poslužila za kupnju nadzorne opreme nakon terorističkih napada u Parizu u studenome 2015. ili pridonijela uspješnoj suradnji francuskih i belgijskih tijela u okviru radne skupine Fraternité, koju je uspostavio Europol.

Kako će se Fond za unutarnju sigurnost moći bolje iskoristiti za suzbijanje budućih prijetnji?

Ojačan Fond za unutarnju sigurnost (ISF) bit će fleksibilniji i opremljen alatima za brzu reakciju na nove prijetnje sigurnosti. Bit će i bolje koordiniran s drugim fondovima EU-a koji se dotiču pitanja povezanih sa sigurnošću.

Prvo, budući ISF bit će usmjeren na tri nova cilja: (1) povećanu razmjenu informacija; (2) više zajedničkih prekograničnih operacija; (3) jačanje sposobnosti za suzbijanje i sprečavanje kriminala. Ti ciljevi omogućit će državama članicama veću fleksibilnost u ostvarivanju glavnih sigurnosnih prioriteta: u borbi protiv terorizma i radikalizacije, teškog i organiziranog kriminala, kiberkriminaliteta te pri zaštiti žrtava zločina.

Drugo, budući ISF temeljit će se na raspodjeli 60 % : 40 %. To znači da će se 1,25 milijardi eura iz Fonda državama članicama dodijeliti unaprijed (a sredinom razdoblja još 250 milijuna), što će im omogućiti dugoročna ulaganja u sigurnost. Preostalih 40 %, odnosno milijardu eura, bit će rezervirano za „tematski instrument” i namijenjeno ciljanoj potpori državama članicama te će im pomoći da djelotvornije reagiraju u izvanrednim situacijama ili u slučaju nepredviđenih prijetnji sigurnosti.  

Naposljetku, sigurnost je međusektorsko pitanje koje zahvaća mnoga područja politika. Iako je budući ISF kao financijski instrument posebno namijenjen sigurnosti, bolje će funkcionirati u kombinaciji s drugim fondovima EU-a, kao što su Fond za azil i migracije te Fond za integrirano upravljanje granicama, koji su također povezani sa sigurnošću. Time će se državama članicama pomoći da sveobuhvatnije rješavaju sigurnosna pitanja ostvarujući nacionalnu pripravnost na svim razinama i u svim sektorima.

Što je novo u Fondu za unutarnju sigurnost?

Postojeći Fond za unutarnju sigurnost (ISF) djelotvoran je i pridonio je visokoj razini sigurnosti u Uniji. No javna su savjetovanja ukazala na potrebu za pojednostavnjenjem i više fleksibilnosti u provedbi unutarnjih financijskih instrumenata. U tom će kontekstu budući ISF donijeti sljedeće:

  • veću fleksibilnost i bolju reakciju u izvanrednim situacijama: novi fond osmišljen je tako da osigura dovoljno fleksibilnosti za usmjeravanje sredstava za hitne slučajeve državama članicama prema potrebi te za nove i ključne prioritete čim se pojave. Milijardu eura iz Fonda bit će rezervirano za nepredviđene prijetnje sigurnosti, a ta će sredstva biti prilagođena potrebama država članica i spremna za brzu reakciju u hitnim slučajevima  
  • bolju koordinaciju politika EU-a: sigurnost je međusektorsko pitanje koje zahvaća mnoga područja politika. Iako je budući ISF kao financijski instrument posebno namijenjen sigurnosti, bolje će funkcionirati u kombinaciji s drugim fondovima EU-a, kao što su Fond za azil i migracije te Fond za integrirano upravljanje granicama, koji su također povezani sa sigurnošću. Time će se državama članicama pomoći da sveobuhvatnije rješavaju sigurnosna pitanja ostvarujući nacionalnu pripravnost na svim razinama i u svim sektorima. Osim toga, iz Fonda će se podupirati aktivnosti za smanjenje potražnje za drogama, primjerice putem kampanja za upoznavanje građana s tim problemom. Mjere za smanjenje potražnje za drogama trenutačno su obuhvaćene programom Pravosuđe.

Koje se mjere neće financirati iz Fonda za unutarnju sigurnost?

Neke su mjere isključivo u nadležnosti država članica te ih EU ne može poduprijeti sredstvima iz ISF-a. Među njima su sljedeće:

  • mjere ograničene na održavanje javnog reda na nacionalnoj razini
  • mjere koje obuhvaćaju kupnju ili održavanje standardne opreme, standardnih prijevoznih sredstava ili standardnih objekata tijela kaznenog progona i drugih nadležnih tijela
  • mjere s vojnom ili obrambenom svrhom
  • oprema kojoj je barem jedna od svrha carinska kontrola
  • sredstva za prisilu, uključujući oružje, streljivo, eksploziv i policijske palice, osim za potrebe osposobljavanja.

Što se dogodilo s komponentama ISF – granice i vize te ISF – policija?

Komisija želi zajamčiti bolje i integriranije upravljanje vanjskim granicama EU-a. Zbog toga se postojeći instrument za granice i vize premješta iz Fonda za unutarnju sigurnost u novi Fond za integrirano upravljanje granicama, koji će uključivati i jedan novi instrument: instrument za nabavu opreme za carinske kontrole. Budući Fond za unutarnju sigurnost strukturom odgovara sadašnjem policijskom instrumentu Fonda za unutarnju sigurnost.

Koliko se sredstava izdvaja za različite sigurnosne prioritete?

U budućem Fondu za unutarnju sigurnost (ISF) nije predviđena dodjela sredstava prema prioritetu ili cilju. Prijetnje sigurnosti neprestano se mijenjaju pa države članice najbolje mogu same utvrditi potrebe za svoje sigurnosne prioritete. Svaka država članica morat će osigurati, a Komisija potvrditi, da su prioriteti u njihovim nacionalnim programima u skladu s prioritetima i izazovima za Uniju u području sigurnosti.

U okviru njihovih nacionalnih programa državama članicama unaprijed će se dodijeliti 50 % ukupnih sredstava iz Fonda, što iznosi 1,25 milijardi eura. Na taj će se iznos sredinom razdoblja dodati fiksnih 10 % od ukupnih sredstava, odnosno 0,25 milijardi eura. Preostalih 40 % od ukupnih sredstava (milijardu eura) periodički će se dodjeljivati za konkretne prioritete država članica. Ta će fleksibilnost državama članicama omogućiti da raspoloživa financijska sredstva koriste za svoje stvarne potrebe i brzo reagiraju na nove sigurnosne prijetnje i izvanredne situacije.

Svaka će država članica na početku programskog razdoblja primiti jednokratan fiksni iznos od 5 milijuna eura kako bi se osigurala kritična masa, a povrh toga iznos koji varira u skladu s ključem raspodjele prema sljedećim kriterijima:

  • 45 % obrnuto proporcionalno BDP-u
  • 40 % proporcionalno broju stanovnika i
  • 15 % proporcionalno veličini državnog područja.

Na koji će način Fond za unutarnju sigurnost postati jednostavniji i fleksibilniji?

Glavne mjere za pojednostavnjivanje odnose se na usklađivanje Fonda s jedinstvenim pravilnikom. Na primjer, Komisija želi da se više upotrebljavaju pojednostavnjene mogućnosti obračunavanja troškova, kao što su paušalni iznosi, i pojednostavne horizontalna pravila za revizije i kontrole.

Kad je riječ o fleksibilnosti, budući ISF predviđa sredstva koja će biti bolje prilagođena potrebama.

Kako će se bolje uskladiti s drugim fondovima?

Sigurnost je međusektorsko pitanje koje zahvaća mnoga područja politika. Iako će Fond za unutarnju sigurnost (ISF) biti instrument EU-a posebno namijenjen sigurnosti, bit će potrebna veća učinkovitost i bolja usklađenost s drugim fondovima EU-a koji su povezani sa sigurnošću. Komplementarnost je posebno važna u odnosu na:

  • Fond za azil i migracije i Fond za integrirano upravljanje granicama: mjere za nadzor granica, poput otkrivanja krijumčarenja nezakonite robe, eksploziva, prekursora, nezakonitih migracija te sigurnosnih provjera na vanjskim granicama, ključne su za održavanje opće sigurnosti u EU-u
  • Fondovi za kohezijsku politiku, Obzor Europa, program Digitalna Europa, program Prava i vrijednosti te program Pravosuđe povezani su sa sigurnošću, primjerice kroz ulaganja u istraživanja u području sigurnosti i pružanje primjerene zaštite žrtvama zločina
  • Europski socijalni fond+ također uključuje sigurnosne elemente, i to u području politike o drogama, sigurnosti infrastrukture i javnih prostora, kibersigurnosti i sprečavanja radikalizacije
  • InvestEU također može imati važnu ulogu u povećanju sigurnosti ulaganja u infrastrukturu u cijeloj Uniji te sigurnosti informatičkih sustava podupiranjem kibersigurnosti.

Daljnja komplementarnost postići će se s drugim mjerama izvan Unije koje se podupiru instrumentima vanjske pomoći EU-a.

Kako će se poboljšati praćenje i ocjenjivanje?

Komisija će izravno pratiti provedbu mjera u okviru izravnog i neizravnog upravljanja. U slučaju podijeljenog upravljanja svaka država članica uspostavit će sustav upravljanja i kontrole za svoj program te osigurati kvalitetu i pouzdanost sustava za praćenje, podataka i pokazatelja. Kako bi se olakšao brz početak provedbe Fonda do 1. siječnja 2021., postojeći, uhodani sustavi upravljanja i kontrole moći će se upotrebljavati i u sljedećem proračunskom razdoblju.

Ocjenjivanje usmjerenosti na uspješnost znatno je unaprijeđeno za sljedeće razdoblje financiranja. Uz pokazatelje ostvarenja i rezultata predložen je i skup ključnih pokazatelja uspješnosti. Države članice trebale bi za svaki program šest puta godišnje Komisiji dostavljati podatke raščlanjene prema konkretnim ciljevima. Ti podaci trebali bi se odnositi na trošak operacija i vrijednosti zajedničkih pokazatelja ostvarenja i rezultata.

Države članice morat će poslati i godišnje izvješće o uspješnosti s informacijama o napretku u provedbi nacionalnih programa i u ostvarivanju ključnih etapa i ciljeva. Svake dvije godine organizirat će se sastanak Komisije sa svakom državom članicom na kojem će se razmatrati uspješnost svakog programa. Na kraju razdoblja svaka će država članica dostaviti završno izvješće o uspješnosti.

Zašto se povećava financijska potpora za Europol?

Uloga i važnost svih agencija EU-a u području sigurnosti, Agencije Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol), Agencije Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva (CEPOL) i Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA), povećala se tijekom razdoblja financiranja 2014. – 2020. Europol je postao osobito važna instanca u dostavljanju obavještajnih podataka državama članicama, koordinaciji različitih aspekata borbe protiv organiziranog kriminala i terorizma te suzbijanju nezakonitog terorističkog sadržaja na internetu. To su omogućile nove strukture uspostavljene u okviru Europola, kao što su:

  • Europski centar za kiberkriminalitet (EC3), koji je, primjerice, blisko surađivao s jedinicama za borbu protiv kiberkriminaliteta u zemljama napadnutima ucjenjivačkim softverom WannaCry, pružao im operativnu potporu te pomogao koordinirati međunarodna nastojanja da se ublaži prijetnja i pomogne žrtvama
  • Europski centar za borbu protiv terorizma (ECTC), koji pomaže da se djelotvorno i koordinirano reagira na prijetnje međunarodnog terorizma, primjerice onu koju predstavlja Daiš. Pritom na zahtjev pruža operativnu podršku te se bavi suzbijanjem opasnosti od vraćanja stranih terorističkih boraca ili omogućava razmjenu obavještajnih informacija o financiranju terorizma
  • Europski centar za borbu protiv krijumčarenja migranata (EMSC), koji je pomogao državama članicama u istragama kad se ispostavilo da su dolazak mnoštva nezakonitih migranata 2016. djelomično organizirale kriminalne mreže za krijumčarenje migranata željne zarade na račun ljudske bijede.

Europol je imao neprocjenjivu ulogu i u radnoj skupini Fraternité neposredno nakon terorističkih napada u Parizu u studenome 2015.

No povećana financijska potpora za Europol neće doći izravno iz Fonda za unutarnju sigurnost. Za agencije EU-a koje djeluju u području sigurnosti proračunska sredstva dodjeljivat će se na temelju zasebnog prijedloga.

Hoće li i druge agencije EU-a specijalizirane u području sigurnosti primati veću financijsku potporu?

Iako je uloga Europola tu doista presudna, druge agencije, kao što su CEPOL i EMCDDA, jednako su važne u drugim aspektima sigurnosti Unije.

CEPOL osigurava da tijela kaznenog progona država članica prođu obuku potrebnu za obavljanje svojih dužnosti, a EMCDDA ima glavnu ulogu u suzbijanju problema u društvu kao što su trgovina drogom i ovisnost o drogama.

Uz 2,5 milijardi eura iz ISF-a ukupna sredstva za agencije koje djeluju u području sigurnosti povećat će se za 1,1 milijardi eura (29 % više u odnosu na razdoblje financiranja 2014. – 2020.), što će se iznijeti u zasebnom prijedlogu.

Zašto se izdvajaju sredstva za razgradnju nuklearnih postrojenja?

Programima pomoći za razgradnju nuklearnih postrojenja (NDAP) EU želi pomoći državama članicama pri isključivanju i zatvaranju nuklearnih postrojenja čiji se vijek trajanja bliži kraju, i to na najvišoj razini sigurnosti. To je velik i trajan doprinos zaštiti zdravlja radnika i javnosti, sprečavanju uništavanja okoliša i postizanju konkretnog napretka u području nuklearne sigurnosti i osiguranja.

Od 2021. do 2027. Unija će nastaviti pružati strogo namjensku financijsku potporu:

  • 552 milijuna eura dodjeljuje se Litvi kao potpora pri razgradnji nuklearne elektrane Ignalina
  • 118 milijuna eura dodjeljuje se Bugarskoj i Slovačkoj. U Bugarskoj je cilj razgraditi jedinice 1–4 nuklearne elektrane Kozloduj, a u Slovačkoj nuklearnu elektranu Bohunice V1
  • 348 milijuna eura dodjeljuje se za razgradnju i zbrinjavanje radioaktivnog otpada Komisijinih objekata za nuklearna istraživanja kojima upravlja i/ili koji pripadaju Zajedničkom istraživačkom centru (JRC)
  • 160 milijuna eura dodjeljuje se za opću nuklearnu sigurnost i zaštitne mjere.

Više informacija

Priopćenje za medije – Proračun EU-a: sredstva za sigurnost u visini od 4,8 milijardi eura za Europu koja štiti

Pravni tekstovi i informativni članci:

Fond za unutarnju sigurnost

  • Informativni članak – Proračun EU-a za budućnost: Fond za unutarnju sigurnost
  • Prijedlog uredbe o osnivanju Fonda za unutarnju sigurnost
  • Prilozi Uredbi o osnivanju Fonda za unutarnju sigurnost

Nuklearna razgradnja

  • Informativni članak – Proračun EU-a za budućnost: Nuklearna sigurnost i razgradnja nuklearnih postrojenja
  • Prijedlog uredbe Vijeća o uspostavi programa pomoći za razgradnju nuklearne elektrane Ignalina u Litvi
  • Prijedlog uredbe Vijeća o uspostavi posebnog financijskog programa za razgradnju nuklearnih postrojenja i zbrinjavanje radioaktivnog otpada te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (Euratom)
  • Izvješće o evaluaciji i provedbi programa pomoći EU-a za razgradnju nuklearnih postrojenja u Bugarskoj, Slovačkoj i Litvi

Mehanizam Unije za civilnu zaštitu (rescEU)

  • Informativni članak – Proračun EU-a za budućnost: Mehanizam Unije za civilnu zaštitu – rescEU

Više informacija o proračunu EU-a za budućnost

 

MEMO/18/4128

Osobe za kontakt s medijima:

Upiti građana: Europe Direct telefonom na 00 800 67 89 10 11 ili e-poštom


Side Bar