Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Informativni pregled

Proračun EU-a: zajednička poljoprivredna politika nakon 2020.

Bruxelles, 1. lipnja 2018.

Europska komisija danas je objavila prijedloge uredbi o modernizaciji i pojednostavnjenju zajedničke poljoprivredne politike (ZPP).

Riječ je o prijedlogu uredbe o strateškim planovima u okviru ZPP-a (predloženi novi način rada koji bi obuhvaćao izravna plaćanja poljoprivrednicima, potporu ruralnom razvoju i sektorske programe potpore), prijedlogu uredbe o jedinstvenoj zajedničkoj organizaciji tržišta (ZOT) i prijedlogu horizontalne uredbe o financiranju, upravljanju i nadzoru ZPP-a. Navedenim prijedlozima oblikuju se ideje za budućnost ZPP-a, kako je navedeno u Komunikaciji o budućnosti hrane i poljoprivrede koju je Komisija predstavila u studenome 2017.

Zašto je potrebna reforma zajedničke poljoprivredne politike?

Od 1962. zajednička poljoprivredna politika (ZPP) uspješno ispunjava svoj prvotni cilj pružanja potpore dohotku poljoprivrednicima kako bi se europskim građanima zajamčila ponuda kvalitetne, sigurne i cjenovno pristupačne hrane. Prilagodljivost ZPP-a tijekom tog razdoblja osigurala je njegovu trajnu relevantnost. Svijet se brzo mijenja, a tako i izazovi s kojima se suočavaju poljoprivrednici i društvo u cjelini. Klimatske promjene, nestabilnost cijena, nesigurna politička i gospodarska situacija, ruralna depopulacija i sve veća važnost globalne trgovine: poljoprivrednici se neprestano prilagođavaju promjenjivim okolnostima, stoga je zadatak zakonodavaca osigurati poljoprivrednicima odgovarajuću potporu utemeljenu na jasnim i pojednostavnjenim pravilima u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju.

ZPP predvodi prijelaz na održiviju poljoprivredu. Njegova je zadaća ojačati otpornost poljoprivrednog sektora i poduprijeti dohodak i održivost poljoprivrednika, osigurati da poljoprivreda u cijelosti ispuni svoju ulogu u pogledu okolišnih i klimatskih izazova te u potpunosti prihvatiti digitalne inovacije koje olakšavaju poslovanje poljoprivrednicima, smanjuju administrativno opterećenje i podržavaju generacijsku obnovu. U ruralnim područjima živi više od 50 % stanovništva EU-a, stoga je nužno pojačati nastojanja kako bi ta područja ostala vitalna i atraktivna za život u smislu rasta i radnih mjesta, ali i infrastrukture, mobilnosti i osnovnih usluga. Poljoprivredna politika EU-a i novi ZPP pridonose gospodarskoj dinamici ruralnih područja i njihovu društvenom i kulturnom životu nastojanjem da se očuva održiva poljoprivreda u cijeloj Europi te ulaganjima u razvoj ruralnih područja i zajednica.

Današnjim se zakonodavnim prijedlozima uvodi pojednostavnjena i modernizirana politika prikladnija za suočavanje s tim izazovima i ostvarivanje tih ciljeva.

Koja su proračunska sredstva raspoloživa za ZPP za razdoblje 2021. – 2027.?

Prijedlogom Komisije za višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje 2021. – 2027. obuhvaćeno je 365 milijardi EUR za ZPP (u sadašnjim cijenama). To odgovara prosječnom udjelu od 28,5 % ukupnih proračunskih sredstava EU-a za razdoblje 2021. – 2027. Od tog iznosa za ZPP, 265,2 milijarde EUR namijenjeno je za izravna plaćanja, 20 milijardi EUR za mjere potpore tržištu (EFJP) te 78,8 milijardi EUR za ruralni razvoj (EPFRR).

Dodatnih 10 milijardi EUR stavit će se na raspolaganje u okviru EU-ova istraživačkog programa Obzor Europa za potporu posebnim istraživanjima i inovacijama u području prehrane, poljoprivrede, ruralnog razvoja i biogospodarstva.

Koji su ciljevi budućeg ZPP-a za razdoblje 2021. – 2027.?

Budući ZPP usredotočit će se na devet općih ciljeva koji odražavaju gospodarsku, okolišnu i društvenu važnost politike:

  1. poticanje održivog prihoda i otpornosti poljoprivrednih gospodarstava na području EU-a kako bi se poboljšala sigurnost opskrbe hranom;
  2. snažnija tržišna orijentacija i povećanje konkurentnosti, među ostalim, većom usmjerenošću na istraživanja, tehnologiju i digitalizaciju;
  3. poboljšanje položaja poljoprivrednika u vrijednosnom lancu;
  4. doprinos ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama te razvoju održive energije;
  5. poticanje održivog razvoja i učinkovitog upravljanja prirodnim resursima, kao što su voda, tlo i zrak;
  6. doprinos zaštiti bioraznolikosti, poboljšanje usluga ekosustava te očuvanje staništa i krajobraza;
  7. privlačenje mladih poljoprivrednika i olakšavanje razvoja poduzeća u ruralnim područjima;
  8. promicanje zapošljavanja, rasta, socijalne uključenosti i lokalnog razvoja u ruralnim područjima, uključujući biogospodarstvo i održivo šumarstvo;
  9. poboljšanje odgovora poljoprivrede EU-a na društvene zahtjeve u pogledu hrane i zdravlja, uključujući sigurnu, hranjivu i održivu hranu, te dobrobit životinja.

Poticanje znanja, inovacija i digitalizacije u poljoprivredi i ruralnim područjima međusektorski je cilj.

Kako bi te ciljeve trebalo postići?

Budućim ZPP-om ostvarit će se veće koristi za europske građane te istovremeno znatno pojednostavniti i modernizirati djelovanje politike i za poljoprivrednike i za države članice. Umjesto pravila i usklađenosti, veća će se pozornost posvetiti rezultatima i uspješnosti. Umjesto istog pristupa za sve prijeći će se na pristup po mjeri, što znači da će politika biti bliža onima koji je provode u praksi. Tim će se pristupom pružiti mnogo veća sloboda državama članicama, koje će same moći odlučiti kako najbolje ostvariti zajedničke ciljeve i istovremeno odgovoriti na posebne potrebe svojih poljoprivrednika, ruralnih zajednica i šire društvene zajednice.

Na razini EU-a naglasak će biti na:

  • određivanju zajedničkih ciljeva;
  • utvrđivanju potrebnih intervencija i zajedničkog paketa mjera koje države članice mogu upotrijebiti za postizanje zajedničkih ciljeva;
  • očuvanju jedinstvenog tržišta i jednakih uvjeta tržišnog natjecanja za sve poljoprivrednike u Uniji;
  • osiguravanju zaštitnih mjera kojima se jamči ispunjenje zadanih ciljeva politike; i
  • pružanju niza pokazatelja za ocjenjivanje napretka.

Države članice moći će krojiti mjere prema svojim konkretnim potrebama, a način na koji to planiraju učiniti predstavit će u sveobuhvatnom strateškom planu u okviru ZPP-a.

U strateškim planovima u okviru ZPP-a svaka će država članica iznijeti prijedloge za ostvarivanje općih ciljeva ZPP-a, vodeći računa o svojim posebnim potrebama. Definirat će strategiju i objasniti kako djelovanja u okviru oba stupa pridonose ostvarivanju tih ciljeva. U planovima će se također uspostaviti ciljne vrijednosti za postizanje ciljeva; napredak u ostvarenju tih ciljnih vrijednosti ocjenjivat će se na razini država članica te će ga provjeravati Europska komisija u okviru novog postupka godišnjeg praćenja i preispitivanja.

Svaki strateški plan u okviru ZPP-a trebat će prethodno odobriti Europska komisija kako bi se osiguralo da je plan u skladu s ciljevima na razini EU-a, da se njime ne narušavaju zajednička priroda politike i jedinstveno tržište te da ne dovodi do prekomjernog opterećenja za korisnike ili uprave.

Kako će se ocjenjivati rezultati?

Zajednički skup pokazatelja rezultata dogovorit će se na razini EU-a kako bi se osigurali jednaki uvjeti tržišnog natjecanja za poljoprivrednike u svim državama članicama.

Države članice Komisiji će dostavljati godišnje izvješće o uspješnosti iz kojega je vidljiv napredak prema ostvarenju ciljeva koji su utvrđeni na temelju posebnih pokazatelja rezultata. Komisija će preispitati izvješća i po potrebi izdati preporuke za poboljšanje učinkovitosti.

Uvest će se i novi sustav mogućih sankcija i nagrada kako bi se osigurao napredak. Primjerice, države članice koje ispune svoje ciljne vrijednosti u području klime, okoliša i bioraznolikosti imat će pravo na bonus u iznosu do 5 % dodijeljenih sredstava za ruralni razvoj na kraju razdoblja VFO-a. Jednako tako, ako godišnje izvješće o uspješnosti ukaže na to da nije ostvaren dovoljan napredak, Komisija će moći intervenirati kako bi se osiguralo da se financiranje snažnije usmjeri na rezultate. To bi npr. moglo uključivati posebni akcijski plan kojim bi se osiguralo preusmjeravanje nacionalnog programa, obustava plaćanja i/ili njihovo reprogramiranje, ovisno o prirodi slabih rezultata.

Kako će se time pojednostavniti život poljoprivrednika i poslovanje nacionalnih uprava te što to znači u smislu modernizacije ZPP-a?

Poljoprivrednici sami najbolje znaju kakva im je potpora potrebna za poboljšanje njihove uspješnosti. U sklopu novih strateških planova u okviru ZPP-a, države članice imat će priliku surađivati s poljoprivrednicima kako bi utvrdile što treba učiniti na nacionalnoj ili regionalnoj razini kako bi se ispunili dogovoreni ciljevi EU-a, uz veću fleksibilnost pri odabiru najprikladnijih mjera za postizanje rezultata. Popis općih mjera dogovorenih na razini EU-a također će se pojednostavniti – primjerice, novim ZPP-om definirano je osam općih područja djelovanja u području ruralnog razvoja (okoliš i klima, mladi poljoprivrednici, instrumenti upravljanja rizikom, znanje i informacije itd.), umjesto sadašnjih 69 mjera i podmjera. Umjesto istog pristupa za sve, koji je odviše preskriptivan, uvodi se jednostavniji i učinkovitiji pristup po kojem će države članice same moći utvrditi najbolji način za ostvarivanje općih ciljeva.

Jedan od glavnih ciljeva Komisije bit će i osiguranje učinkovitog funkcioniranja sustavâ upravljanja u svakoj državi članici, što će državama članicama, s druge strane, pomoći u donošenju odluke o tome je li neki prijedlog prihvatljiv za potporu EU-a, umjesto da provjeravaju uvjete prihvatljivosti pojedinačnih korisnika projekata kao što je to sada slučaj.

U okviru novog ZPP-a poljoprivrednike i nacionalne uprave poticat će se na uvođenje novih tehnologija koje će im pojednostavniti rad. Na primjer, uspostavit će se novi sustav praćenja na temelju sustavnog cjelogodišnjeg daljinskog promatranja poljoprivrednih aktivnosti. Time će se, gdje god je to moguće, zamijeniti tradicionalne metode kontrole (npr. kontrole na terenu) i znatno smanjiti teret kontrole. Poticat će se i dodatna uporaba ostalih digitalnih alata, na primjer tzv. geoprostorna aplikacija (GSA), koja upotrebljava satelitsku tehnologiju zahvaljujući kojoj poljoprivrednici mogu iznijeti točne informacije o svojim zemljištima i tako smanjiti stope pogreške u izjavama te izbjeći sankcije. Zahtjeve poljoprivrednika za izravnu potporu prethodno će popunjavati uprave država članica, unošenjem što većeg broja ažuriranih i pouzdanih podataka i uporabom postojećih alata kao što je npr. sustav identifikacije zemljišnih parcela, čime će se poljoprivrednicima uštedjeti mnogo vremena.

U sklopu novog ZPP-a države članice bit će obvezne poljoprivrednicima staviti na raspolaganje sustav savjetodavnih službi za poljoprivredna gospodarstva (FAS), koji će se baviti širokim rasponom pitanja detaljnije iznesenih u samoj uredbi. Pitanja među ostalim uključuju: savjete o svim zahtjevima i uvjetima na razini poljoprivrednoga gospodarstva koji proizlaze iz strateškog plana u okviru ZPP-a svake zemlje; savjete o tome kako osigurati usklađenost sa zakonodavstvom u području okoliša u pogledu voda, pesticida, čistog zraka itd.; upravljanje rizicima; te pristup inovacijama i tehnologiji. Te će savjetodavne službe biti u potpunosti uključene u šire sustave znanja i inovacija u poljoprivredi (AKIS) država članica, koji uključuju i istraživače, organizacije poljoprivrednika i druge relevantne dionike.

Hoće li se jednako postupati sa svim poljoprivrednicima u EU-u?

Novim okvirom ZPP-a predviđa se dodatna konvergencija razina izravnih plaćanja među državama članicama uklanjanjem 50 % razlike između razine potpore EU-a po hektaru i 90 % prosjeka EU-a. To pridonosi radu Komisije na osiguravanju pravednije raspodjele izravnih plaćanja.

Kako osigurati pravedniju raspodjelu plaćanja poljoprivrednicima i malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima?

Izravna plaćanja i dalje će biti ključan dio politike jer je dohodak poljoprivrednika potrebno podržati u cilju poticanja pametnog i otpornog poljoprivrednog sektora.

Komisija predlaže smanjenje plaćanja od 60 000 EUR te određivanje obvezne gornje granice za plaćanja iznad 100 000 EUR po poljoprivrednom gospodarstvu. Troškovi radne snage u potpunosti će se uzeti u obzir. Time se želi osigurati pravednija raspodjela plaćanja.

Dostupni iznosi preraspodijelit će se unutar svake države članice, i to putem preraspodijeljenog izravnog plaćanja ili odobrenih sredstava za ruralni razvoj, prvenstveno kako bi se osiguralo da se veći udio sredstava za izravna plaćanja svake zemlje dodijeli malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima. Uz to, države članice moći će malim poljoprivrednicima ponuditi godišnji paušalni iznos, što znatno pojednostavnjuje administrativni postupak za primatelje koji više neće morati ispunjavati godišnje zahtjeve za primitak plaćanja. Pojedinačne države članice same će moći definirati načine razvrstavanja malih poljoprivrednika, s obzirom na različitosti poljoprivrednog sektora u svakoj zemlji.

Nadalje, svaka će zemlja članica morati primjenjivati strože definicije kako bi se osiguralo da samo pravi poljoprivrednici primaju potporu. Svaka država članica moći će utvrditi svoju točnu definiciju malih poljoprivrednih gospodarstava (podložno odobrenju Komisije u strateškom planu u okviru ZPP-a), na temelju niza čimbenika kao što su ispitivanja dohotka, količina rada na poljoprivrednom gospodarstvu, predmet poslovanja i/ili upis u poslovne registre. Definicijom je potrebno osigurati da se potpora ne može dodijeliti osobama čije poljoprivredne djelatnosti čine samo neznatan dio njihove ukupne gospodarske djelatnosti ili kojima poljoprivreda nije glavna djelatnost. Uredbom se nadalje predviđa da definicija dogovorena u svakoj državi članici ne smije po definiciji isključiti poljoprivrednike koji se bave i drugim djelatnostima (tj. one koji se aktivno bave poljoprivredom, ali i nepoljoprivrednim djelatnostima izvan poljoprivrednoga gospodarstva).

Kako će mladi poljoprivrednici ostvariti koristi od budućeg ZPP-a?

Privlačenje mladih ljudi u poljoprivredni sektor i poticanje održivosti njihovih gospodarstava jedan je od glavnih prioriteta ZPP-a nakon 2020. Mladi poljoprivrednici imat će koristi od niza mjera, od kojih su neke obvezne, a neke dobrovoljne:

  • države članice morat će rezervirati najmanje 2 % svojih nacionalnih dodijeljenih sredstava za izravna plaćanja, posebno za potporu pokretanju poslovanja mladih poljoprivrednika, u obliku dodatnog plaćanja uz potporu njihovu osnovnom dohotku ili putem potpore za pokretanje poslovanja; mogu izdvojiti i veći iznos za poticaj mladim poljoprivrednicima ako za to utvrde konkretnu potrebu.
  • Najveći iznos potpore za pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika i ruralnih novoosnovanih poduzeća povećat će se na 100 000 EUR.
  • Svaka će zemlja u sklopu svojeg strateškog plana u okviru ZPP-a morati predstaviti konkretnu strategiju za privlačenje i podupiranje mladih poljoprivrednika, uključujući načine dosljednijeg i učinkovitijeg korištenja nacionalnih potpora i potpora EU-a.
  • Sredstva za ruralni razvoj mogu se upotrijebiti za potporu programima usmjerenima na poboljšanje pristupa zemljištu i prijenos zemljišta, što je tradicionalno velika prepreka mladim poljoprivrednicima koji pokreću poslovanje. Ti bi programi mogli uključivati: partnerstva poljoprivrednih gospodarstava među naraštajima poljoprivrednika; usluge povezane s nasljeđivanjem ili planiranjem prijenosa vlasništva poljoprivrednih gospodarstava; posredništvo za stjecanje zemljišta; inovativne nacionalne ili regionalne organizacije koje sudjeluju u promicanju i olakšavanju posredovanja između mladih i starih poljoprivrednika itd.
  • Mladi poljoprivrednici nastavit će ostvarivati koristi od potpore ulaganju i prijenosa znanja i osposobljavanja uz potporu fondova za ruralni razvoj.
  • Države članice moći će uspostaviti financijske instrumente za potporu obrtnom kapitalu za mlade poljoprivrednike, koji se često suočavaju sa znatnim poteškoćama u prikupljanju financijskih sredstava s obzirom na velika ulaganja i niske prinose poljoprivrednoga gospodarstva u početnoj fazi poslovanja. Komisija će također ojačati suradnju s Europskom investicijskom bankom, posebice preko platforme fi-compass, kako bi izvukla pouke iz iskustava i primjera najbolje prakse iz posebnih programa za mlade poljoprivrednike.

Kako će novi ZPP poduprijeti djelovanja u području okoliša i klime

Tri od devet posebnih ciljeva u budućem ZPP-u odnosit će se na okoliš i klimu te će obuhvaćati pitanja klimatskih promjena, prirodnih resursa, bioraznolikosti, staništa i krajobraza.

Države članice u svojim će strateškim planovima u okviru ZPP-a morati navesti kako namjeravaju ostvariti te ciljeve te osigurati da njihovi poljoprivrednici ispunjavaju sve zahtjeve u pogledu okoliša i klime. Navest će i kako će se koristiti sredstvima iz obaju stupova ZPP-a za podupiranje svoje strategije. Utvrdit će se ciljne vrijednosti koje će se ocjenjivati svake godine kako bi se provjerio napredak.

Osiguravanje visokih ambicija u pogledu klime, okoliša i bioraznolikosti postić će se na nekoliko načina:

Novi sustav „uvjetovanosti” povezat će sve potpore dohotku poljoprivrednika (i ostala plaćanja povezana s površinom i životinjama) s primjenom poljoprivrednih praksi povoljnih za okoliš i klimu. Uvjetovanje potpore višim standardima predstavlja poboljšanje u odnosu na pravila sadašnjeg ZPP-a.

Novi sustav takozvanih „programa za ekologiju”, koji se financira iz dodijeljenih nacionalnih sredstava za izravna plaćanja, bit će obvezan za države članice, no poljoprivrednici im se neće biti obvezni priključiti. Programi za ekologiju morat će pridonijeti ciljevima ZPP-a u području okoliša i klime kao dopuna drugim relevantnim raspoloživim instrumentima te prelaziti zahtjeve utvrđene u okviru uvjetovanosti. Međutim, svaka će država članica moći osmisliti te programe prema vlastitom nahođenju. Jedan od primjera je program za ekologiju za financiranje poljoprivrede bez uporabe gnojiva radi poboljšanja kvalitete vode. Odgovarajuća plaćanja mogu se odobriti u obliku dodatka izravnim plaćanjima za poljoprivrednike ili kao samostalni programi za koje se iznosi plaćanja temelje na dodatnim troškovima i gubicima prihoda poljoprivrednika.

Za mjere u području okoliša i klime države članice trebat će izdvojiti barem 30 % svojeg proračuna za ruralni razvoj. Sredstva za financiranje ruralnog razvoja upotrijebit će se za podupiranje djelovanja u području klime i okoliša, posebno takozvane „obveze u području poljoprivrede, okoliša i klime”, koje će također biti obvezne za države članice, ali dobrovoljne za poljoprivrednike. Proračuni za ruralni razvoj mogu se upotrijebiti i za financiranje niza drugih mjera kao što su prijenos znanja, ulaganja prihvatljiva za okoliš, inovacije i suradnja. Ta bi se potpora mogla odnositi na poljoprivrednike, upravitelje šuma i druge zainteresirane osobe u ruralnim područjima.

Financijska sredstva za mjere povezane s okolišem u područjima s prirodnim ograničenjima, kao što su planinska ili obalna područja, od sada će se odobravati dodatno uz 30 % za ruralni razvoj.

U skladu s obvezama Unije o provedbi Pariškog sporazuma i ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda, očekuje se da će 40 % ukupnog proračuna ZPP-a biti izdvojeno za djelovanja u području klime.

Koja je uloga istraživanja, inovacija i novih tehnologija u budućem ZPP-u?

Budućim ZPP-om poticat će se povećana ulaganja u znanje i inovacije te poljoprivrednicima i ruralnim zajednicama omogućiti da iskoriste prednosti tih ulaganja. Glavni instrument za potporu inovacijama u okviru novog ZPP-a i dalje će biti Europsko partnerstvo za inovacije (EIP-AGRI), prvenstveno u vidu potpore inovacijskim projektima prema pristupu odozdo prema gore koje provode operativne skupine. Pristup inovacijama u okviru Europskog partnerstva za inovacije usmjeren je na razmjenu znanja pri čemu su svi dionici interaktivno uključeni u proces.

Dodatnih 10 milijardi EUR stavit će se na raspolaganje u okviru EU-ova istraživačkog programa Obzor Europa za potporu posebnim istraživanjima i inovacijama u području prehrane, poljoprivrede, ruralnog razvoja i biogospodarstva. Obzor Europa imat će ključnu ulogu kao jedan od stvaratelja znanja potrebnog za modernizaciju poljoprivrednog sektora. Sinergija između programa Obzor Europa (s transnacionalnim projektima) i ZPP-a (s projektima na regionalnoj i lokalnoj razini i mrežama ZPP-a) pomoći će u izgradnji sustava znanja i inovacija u poljoprivredi čija je svrha ubrzati primjenu inovativnih praksi među svim dionicima u ruralnim područjima.

Što je to zajednička organizacija tržišta (ZOT)? Zašto su njome obuhvaćeni samo određeni sektori?

Zajednička organizacija tržišta (ZOT) odnosi se na skup pravila za organizaciju jedinstvenog tržišta za poljoprivredne proizvode. Ta pravila obuhvaćaju brojne aspekte: zaštitni mehanizam za tržište (javne intervencije i potpora za privatno skladištenje), izvanredne mjere u slučaju poremećaja na tržištu, tržišne standarde, program distribucije mlijeka, voća i povrća u školama, trgovinske odredbe te niz operativnih programa za brojne sektore: voće i povrće, pčelarstvo, vino, hmelj i masline.

Uredba o ZOT-u uglavnom će ostati nepromijenjena u budućem ZPP-u, uz nekoliko iznimaka. Jedna od glavnih promjena je ta da će se spomenuti operativni programi morati ugraditi u strateški plan u okviru ZPP-a svake države članice te će države članice imati mogućnost (ako to ocijene potrebnim) osmisliti operativne programe (koji se još nazivaju sektorske intervencije) za druge sektore. To mogu biti svi poljoprivredni sektori, od žitarica i mesa do sjemena i živog bilja i drveća, osim etilnog alkohola i duhana. Države članice za te sektorske intervencije mogu izdvojiti do 3 % svojeg proračuna za prvi stup. Tim će se programima podupirati proizvođači koji se udružuju u organizacije proizvođača kako bi poduzimali zajednička djelovanja u korist okoliša ili promicali bolji položaj u lancu opskrbe hranom.

Postoji li posebna potpora za određene sektore?

Za određene specifične sektore proizvoda koji se suočavaju s poteškoćama i dalje će biti dostupna dodatna potpora za poboljšanje konkurentnosti, održivosti ili kvalitete (poznata pod nazivom proizvodno vezana potpora, ili dobrovoljna proizvodno vezana potpora u okviru sadašnjeg ZPP-a). Ti se sektori moraju smatrati važnima iz gospodarskih, socijalnih ili okolišnih razloga.

Komisija predlaže da se zadrži postojeći popis potencijalno prihvatljivih sektora (drugim riječima, sektora koji su bili prihvatljivi za primanje dobrovoljne proizvodno vezane potpore od 2013. – najnoviji popis dostupan je ovdje). Osim toga Komisija predlaže proširenje tog popisa kako bi se uključile neprehrambene kulture (osim kultura kratkih ophodnji i osim stabala) koje se upotrebljavaju za proizvodnju proizvoda koji se mogu upotrebljavati kao zamjena za fosilna goriva.

Države članice koje ispunjavaju uvjete mogu za proizvodno vezanu potporu dohotku dodijeliti najviše 10 % svojih sredstava za izravna plaćanja. Dodatnih 2 % može se izdvojiti za potporu proteinskim usjevima.

Primjenjuje li se poseban režim za najudaljenije regije EU-a?

S obzirom na posebne poljoprivredne izazove najudaljenijih regija EU-a, u okviru ZPP-a dostupna je dodatna potpora za poljoprivrednike. Predložena sredstva za te regije (francuski prekomorski departmani (Guadeloupe, Francuska Gvajana, Martinik, Reunion, Saint-Martin i Mayotte), Azori i Madeira, i Kanarski otoci) iznose 627,63 milijuna EUR godišnje za sedmogodišnje razdoblje.

Izravna plaćanja dostupna poljoprivrednicima u najudaljenijim regijama i dalje će biti viša od potpore koja se isplaćuje u drugim državama članicama.

Navedeni iznos ne uključuje moguća dodatna sredstva za te regije iz proračuna za ruralni razvoj. Može se koristiti za podupiranje mjera za obnavljanje, očuvanje i poboljšanje bioraznolikosti u poljoprivredi i šumarstvu te promicanje gospodarskog razvoja u ruralnim područjima u najudaljenijim regijama. Doprinos EU-a za programe ruralnog razvoja u tim područjima povećan je na 70 % u usporedbi s oko 40 % u ostalim područjima.

Kako će novi ZPP pomoći poljoprivrednicima da se suoče s krizama i rizicima?

Poljoprivrednicima je u okviru sadašnjeg ZPP-a već dostupna pomoć za prevladavanje nesigurnosti njihove profesije u obliku potpore dohotku (izravna plaćanja), tržišnih mjera, potpore za alate za upravljanje rizicima, te u obliku osposobljavanja i ulaganja u okviru ruralnog razvoja.

U novom se ZPP-u zadržava taj pristup te se uvode dodatna poboljšanja:

  • Postojeće odredbe o javnoj intervenciji, privatnom skladištenju i izvanrednim mjerama ostaju nepromijenjene i dostupne za potporu poljoprivrednicima iz EU-a u slučaju potrebe.
  • Države članice u budućnosti će moći izdvojiti najviše 3 % dodijeljenih sredstava iz prvog stupa kako bi pridonijele potpori drugim sektorima, npr. sektoru voća i povrća, vina i maslinova ulja, koji se već podupiru iz sektorskih programa. Svrha je, među ostalim, potaknuti mjere organizacija proizvođača u korist konkurentnosti, održivosti i upravljanja rizicima i krizama.
  • Zadržat će se postojeća praksa izdvajanja dijela ukupnih sredstava iz prvog stupa za stvaranje „pričuve za poljoprivredu” koja se može upotrijebiti za tržišne mjere i izvanredne mjere potpore. Ta će pričuva ukupno iznositi najmanje 400 milijuna EUR godišnje, a osigurat će se prebacivanjem sredstava pričuve za krize iz 2020. (tj. u okviru sadašnjeg ZPP-a i iz aktualnog VFO-a) u 2021. U narednim godinama sva neiskorištena sredstva također će biti prebačena u sljedeću godinu. Prebacivanjem pričuve umjesto ponovnog punjenja svake godine i ponovnog dodjeljivanja neiskorištenih sredstava državama članicama znatno će se smanjiti administrativno opterećenje.
  • Države članice morat će podupirati alate za upravljanje rizicima u okviru ruralnog razvoja kako bi poljoprivrednicima pomogle pri upravljanju rizicima povezanima s proizvodnjom i dohotkom koji su izvan njihove kontrole. Ta potpora, koja će biti u obliku financijskih doprinosa za premije za programe osiguranja i uzajamne fondove i obuhvaćati rizike povezane s proizvodnjom i rizike povezane s dohotkom, bit će obvezna za sve države članice. Potpora za različita djelovanja, kao što su ulaganja i osposobljavanje, za pomoć poljoprivrednicima u sprječavanju rizika ili uklanjanju njegovih posljedica postat će obvezna u okviru ruralnog razvoja.
  • Na razini EU-a uspostavit će se platforma za upravljanje rizicima koja će funkcionirati kao multilateralna platforma koja će svim uključenim dionicima, od poljoprivrednika i tijela javne vlasti do istraživačkih instituta i dionika iz privatnog sektora, pomoći da razmjenjuju znanje, iskustvo i najbolju praksu.
  • Bit će moguće koristiti financijske instrumente za olakšavanje pristupa obrtnom kapitalu, primjerice kako bi se poljoprivrednicima pomoglo da prevladaju privremeni manjak likvidnosti uzrokovan neočekivanom krizom.
  • U okviru programa Obzor 2020. financirat će se istraživanja u vezi s upravljanjem rizicima, digitalizacijom poljoprivrednih gospodarstava i pametnom uporabom velikih podataka u poljoprivredi dok se u okviru Europskog partnerstva za inovacije (EIP-AGRI) mogu podupirati i projekti u području upravljanja rizicima.

Kako će novi ZPP pridonijeti budućnosti ruralnih područja EU-a?

U ruralnim područjima živi više od 50 % stanovništva EU-a te je stoga važno osigurati da ta područja ostanu atraktivna, dinamična i održiva te da na njima budu zajamčena kvalitetna radna mjesta, gospodarski rast i pristup kvalitetnoj infrastrukturi, mobilnosti i osnovnim uslugama. Poljoprivreda je ključna za mnoge ruralne zajednice, jednako kao i ZPP putem svoje potpore poljoprivrednicima i ruralnim zajednicama.

Pojednostavnjenjem ruralnog razvoja, pri čemu će opći ciljevi biti utvrđeni na razini EU-a, a države članice će imati veću fleksibilnost da djelovanja prilagode svojim specifičnim potrebama, osigurat će se da potpora ruralnom razvoju ostane djelotvorna u cijelom EU-u. Povećanje stope sufinaciranja državama članicama omogućit će da zadrže ambicioznu razinu ulaganja u ruralnim područjima.

Stoga će buduće financiranje ruralnog razvoja biti usmjereno na ona područja u kojima može donijeti stvarnu dodanu vrijednost, a to je razvoj lokalnog, ruralnog i poljoprivrednoga gospodarstva, čime će se druga sredstva EU-a moći usmjeriti na velike infrastrukturne projekte, uključujući širokopojasne mreže. Jedan od ključnih elemenata buduće politike ruralnog razvoja bit će promicanje razvoja pametnih sela u ruralnim područjima uz poboljšanje lokalne infrastrukture.

Koja je razlika između sadašnjih i stalnih cijena i koje su stvarne uštede u budućem proračun ZPP-a? Kako će se proračun ZPP-a raspodijeliti među državama članicama?

S dosad neviđenom transparentnošću Komisija je 2. svibnja po prvi puta predstavila prijedlog novog dugoročnog proračuna EU-a u tekućim i stalnim cijenama iz 2018.

Međutim, sadašnje cijene predstavljaju stvarne iznose koje će krajnji korisnici dobiti iz proračuna EU-a. Godišnji proračun EU-a dogovara se u stvarnim cijenama te i države članice ukupnom proračunu EU-a pridonose u stvarnim cijenama.

Riječ je o istoj metodologiji koja se prije upotrebljavala za izražavanje proračuna ZPP-a, što omogućuje izravnu usporedbu sadašnjih prijedloga s prijašnjim proračunima.

Stalne cijene, bez inflacije, upotrebljavaju se za usporedbu ekonomskog učinka ulaganja tijekom duljeg vremenskog razdoblja. Stalne cijene mogu se jednostavno pretvarati u sadašnje cijene i obrnuto jer Komisija prilikom svojih izračuna primjenjuje (i uvijek je primjenjivala) fiksnu godišnju stopu inflacije od 2 % kao zamjenu za buduće stope inflacije.

Stoga se predlaže smanjenje od oko 5 % za proračun ZPP-a u sadašnjim cijenama, što odgovara smanjenju od oko 12 % u stalnim cijenama iz 2018. bez inflacije.

 

Dodijeljena sredstva po državama članicama u sadašnjim cijenama – u milijunima EUR

 

Izravna plaćanja

Tržišta

Ruralni razvoj

UKUPNO

BE

3 399,2

3,0

470,2

3 872,4

BG

5 552,5

194,5

1 972,0

7 719,0

CZ

5 871,9

49,5

1 811,4

7 732,9

DK

5 922,9

2,1

530,7

6 455,6

DE

33 761,8

296,5

6 929,5

40 987,8

EE

1 243,3

1,0

615,1

1 859,4

IE

8 147,6

0,4

1 852,7

10 000,7

EL

14 255,9

440,0

3 567,1

18 263,1

ES

33 481,4

3 287,8

7 008,4

43 777,6

FR

50 034,5

3 809,2

8 464,8

62 308,6

HR

2 489,0

86,3

1 969,4

4 544,6

IT

24 921,3

2 545,5

8 892,2

36 359,0

CY

327,3

32,4

111,9

471,6

LV

2 218,7

2,3

821,2

3 042,1

LT

3 770,5

4,2

1 366,3

5 140,9

LU

224,9

0,2

86,0

311,2

HU

8 538,4

225,7

2 913,4

11 677,5

MT

31,6

0,1

85,5

117,1

NL

4 927,1

2,1

512,1

5 441,2

AT

4 653,7

102,4

3 363,3

8 119,4

PL

21 239,2

35,2

9 225,2

30 499,6

PT

4 214,4

1 168,7

3 452,5

8 835,6

RO

13 371,8

363,5

6 758,5

20 493,8

SI

903,4

38,5

715,7

1 657,6

SK

2 753,4

41,2

1 593,8

4 388,4

FIN

3 567,0

1,4

2 044,1

5 612,5

SE

4 712,5

4,1

1 480,9

6 197,4

 

Dodijeljena sredstva po državama članicama u stalnim cijenama iz 2018. – u milijunima EUR

 

Izravna plaćanja

Tržišta

Ruralni razvoj

UKUPNO

BE

3 020,8

2,6

417,9

3 441,3

BG

4 930,2

172,8

1 752,4

6 855,4

CZ

5 218,2

44,0

1 609,7

6 871,9

DK

5 263,5

1,8

471,6

5 736,9

DE

30 003,0

263,5

6 158,0

36 424,5

EE

1 102,4

0,9

546,6

1 650,0

IE

7 240,5

0,4

1 646,4

8 887,3

EL

12 668,8

391,0

3 170,0

16 229,8

ES

29 750,3

2 921,7

6 228,2

38 900,2

FR

44 464,1

3 385,1

7 522,4

55 371,6

HR

2 207,7

76,7

1 750,1

4 034,5

IT

22 146,8

2 262,1

7 902,2

32 311,0

CY

290,8

28,8

99,5

419,1

LV

1 967,4

2,0

729,7

2 699,2

LT

3 343,9

3,7

1 214,2

4 561,7

LU

199,9

0,2

76,5

276,5

HU

7 587,8

200,6

2 589,1

10 377,4

MT

28,0

0,1

75,9

104,1

NL

4 378,5

1,8

455,0

4 835,4

AT

4 135,6

91,0

2 988,8

7 215,5

PL

18 859,5

31,3

8 198,2

27 088,9

PT

3 741,0

1 038,6

3 068,1

7 847,7

RO

11 869,7

323,0

6 006,1

18 198,8

SI

802,8

34,2

636,1

1 473,1

SK

2 444,5

36,6

1 416,3

3 897,5

FIN

3 169,0

1,2

1 816,6

4 986,8

SE

4 187,7

3,7

1 316,0

5 507,4

 

Koji su sljedeći koraci?

Prijedlozi triju uredbi novog ZPP-a za razdoblje 2021. – 2027. bit će dostavljeni Europskom parlamentu i Vijeću. Nakon toga suzakonodavci moraju donijeti svoja stajalište o prijedlozima Komisije.

Brzo postizanje dogovora o cijelom dugoročnom proračunu EU-a i njegovim sektorskim prijedlozima od presudne je važnosti kako bi se osiguralo da sredstva EU-a što prije počnu proizvoditi rezultate na terenu te da poljoprivrednicima bude osigurana potrebna sigurnost i predvidljivost za njihove poslovne i investicijske odluke.

Odgode poput onih koje su se dogodile početkom aktualnog proračunskog razdoblja 2014. – 2020. mogle bi značiti da poljoprivrednici i nacionalne uprave neće moći iskoristiti prednosti smanjene birokracije, veće fleksibilnosti i učinkovitijih rezultata koje će donijeti novi ZPP. Svaka odgoda u odobravanju budućeg proračuna dovela bi i do odgode početka tisuća potencijalnih novih projekata u cijelom EU-u namijenjenih potpori poljoprivrednicima i ruralnim zajednicama, koji obuhvaćaju pitanja od jačanja zaštite okoliša do privlačenja novih poljoprivrednika.

Dogovor o sljedećem dugoročnom proračunu u 2019. omogućio bi neometan prelazak sa sadašnjeg dugoročnog proračuna (2014. – 2020.) na novi te bi se zajamčilo predvidivo i neprekinuto financiranje, što bi bilo na korist svima.

MEMO/18/3974

Osobe za kontakt s medijima:

Upiti građana: Europe Direct telefonom na 00 800 67 89 10 11 ili e-poštom


Side Bar