Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Informativni pregled

Pitanja i odgovori o novom socijalnom fondu i Fondu za prilagodbu globalizaciji za razdoblje 2021. – 2027.

Bruxelles, 30. svibnja 2018.

Europski socijalni fond plus (ESF+)

IP/18/3923

Što je novo u Uredbi o ESF-u plus?

Tijekom proteklih 60 godina Europski socijalni fond bio je glavni financijski instrument EU-a za ulaganje u ljude. Tim ulaganjima ljudima se pomaže u pronalasku boljih poslova te se osiguravaju pravednije mogućnosti zapošljavanja za sve građane EU-a.

Kao i trenutačni Europski socijalni fond, Europski socijalni fond plus bit će glavni financijski instrument EU-a za ulaganje u ljude i ključni orijentir za ojačavanje socijalne kohezije, poboljšanje socijalne pravednosti i povećanje konkurentnosti diljem Europe. Prioriteti Europskog socijalnog fonda plus bit će još usklađeniji s preporukama i analizama po zemljama u okviru europskog semestra za koordinaciju politika. Ti će prioriteti biti usmjereni na ostvarenje načela europskog stupa socijalnih prava na terenu.

Uredba o ESF-u plus rezultat je spajanja postojećeg Europskog socijalnog fonda (ESF), Inicijative za zapošljavanje mladih (YEI), Fonda europske pomoći za najpotrebitije (FEAD), Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI) te EU-ova programa Zdravlje. To je važan korak kojim će se pojednostavniti i racionalizirati pravila različitih fondova te povećati sinergije među različitim sastavnicama Fonda kako bi se osigurao njegov bolji učinak.

Koliko će iznositi proračun budućeg ESF-a plus u odnosu na trenutačni?

Za razdoblje 2021. – 2027. Komisija predlaže da se za ESF+ iz proračuna EU-a dodijele 101,2 milijarde eura u tekućim cijenama. Stoga bi se udio Europskog socijalnog fonda plus u ukupnom proračunu za kohezijsku politiku s trenutačnog udjela strukturnih fondova od 23 % povećao na 27 %.

Koliko je sredstava dodijeljeno svakoj sastavnici ESF-a plus?

Ukupni iznos od 101,2 milijarde eura uključuje 100 milijardi eura za ESF+ pod podijeljenim upravljanjem s državama članicama. Najmanje 25 % tog iznosa izdvojit će se za poticanje socijalne uključenosti, a najmanje 4 % za suzbijanje materijalne oskudice kako bi se ostvarili prioriteti i nastavile aktivnosti trenutačnog Fonda europske pomoći za najpotrebitije. Nadalje, od država članica čija stopa mladih koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju (NEET-ovi) 2019. bude iznad prosjeka Unije zahtijevat će se da najmanje 10 % sredstava koja im se dodijele za tematsko područje ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem izdvoje za potporu zapošljavanju mladih. Preostale 1,2 milijarde eura izdvojit će se za izravno upravljanje: 761 milijun eura za tematsko područje Zapošljavanje i socijalne inovacije te 413 milijuna eura za tematsko područje Zdravlje. Tim dvama tematskim područjima osigurat će se sredstva za ispitivanje inovativnih rješenja u prekograničnom kontekstu, npr. radi potpore mobilnosti radne snage u Europi i pomoći državama članicama da pripreme svoje sustave zdravstva za budućnost.

Koji su ciljevi ESF-a plus?

Glavni je cilj ESF-a plus doprinijeti socijalnoj komponenti Europe te ostvarenju europskog stupa socijalnih prava na terenu, što je jedan od načina da se ojača uzlazna socijalna i ekonomska konvergencija diljem Europe. Sredstvima iz ESF-a plus doprinijet će se i provedbi smjernica za zapošljavanje, kako su utvrđene u europskom semestru za koordinaciju politika te općem cilju pametnog, uključivog i održivog rasta nakon 2020. (UN-ovi ciljevi održivog razvoja) tj. osiguravanju visokog stupnja zdravlja ljudi. Inicijativom će se doprinijeti poboljšanju mogućnosti zapošljavanja, povećanju životnog standarda, povećanju mobilnosti radne snage te ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije, kako je utvrđeno u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i Povelji EU-a o temeljnim pravima.

Iz ESF-a plus ulagat će se u tri glavna područja: 1. obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje, 2. djelotvornost tržišta rada i jednak pristup zaposlenju i 3. socijalna uključenost, zdravlje i suzbijanje siromaštva.

Kako će ESF+ poduprijeti provedbu europskog stupa socijalnih prava?

Uredbom o ESF-u plus izravno se povezuju ciljevi ESF-a plus i tri poglavlja stupa: 1. jednake mogućnosti i pristup tržištu rada (uključujući kvalitetne i uključive sustave obrazovanja i osposobljavanja), 2. pravedni radni uvjeti i 3. socijalna zaštita i uključenost. Programi koji primaju potporu iz ESF-a plus morat će odražavati te prioritete u skladu s načelima europskog stupa socijalnih prava. O prioritetima za pojedine zemlje raspravljat će se u kontekstu preporuka i analiza iz europskog semestra za koordinaciju politika. Te bi prioritete trebalo utvrditi na uključiv način jer se prijedlogom o ESF-u plus nastoji ojačati partnerstva. Fond će promicati uključenost svih dionika u različite faze njegove provedbe, uključujući tijela javne vlasti, gospodarske i socijalne partnere, relevantna tijela koja predstavljaju civilno društvo te tijela nadležna za promicanje socijalne uključenosti, temeljnih prava, prava osoba s invaliditetom, rodne ravnopravnosti i nediskriminacije. Od država članica očekuje se da izdvoje odgovarajući iznos sredstava iz ESF-a plus u svakom programu za izgradnju kapaciteta socijalnih partnera i organizacija civilnog društva.

Kako će se poduprijeti veza između ESF-a plus i europskog semestra?

U prijedlogu Komisije između ulaganja u okviru europskog semestra i ESF-a plus uspostavlja se veza izravnija od postojeće u okviru trenutačnog Europskog socijalnog fonda. Preporuke po državama članicama donesene u kontekstu europskog semestra te ostali ključni izazovi u području politika koje su zajednički utvrdile Komisija i države članice bit će početna točka za programiranje ESF-a plus. Države članice morat će izdvajati dostatna sredstva dobivena iz ESF-a plus za pomoć u rješavanju tih izazova i provedbi preporuka.

Provest će se dva glavna kruga utvrđivanja prioriteta kako bi se osigurala usklađenost ulaganja s izazovima politika pojedinih zemalja: države članice prioritete će utvrditi jednom na početku programskog razdoblja i zatim jednom u kontekstu revizije operativnih programa u sredini programskog razdoblja. Praćenje će se provoditi u okviru godišnjeg ciklusa europskog semestra.

Kako će se ESF-om plus pojednostavniti upravljanje sredstvima i isplaćivanje?

Jedna je važna novost ta što će se nacionalnim tijelima za ESF i provoditeljima projekata olakšati izvješćivanje i navođenje podataka o troškovima. Kako bi se ispunila potreba za pojednostavnjenjem i postizali rezultati, Uredbom o ESF-u plus posebno će se proširiti primjena opcija pojednostavnjenih troškova za nadoknadu troškova država članica na temelju paušalnih iznosa ili standardnih troškova koji su prethodno dogovoreni s državama članicama. Ako se neka nacionalna tijela suoče s poteškoćama u utvrđivanju prosječne cijene, npr. u kontekstu novog programa osposobljavanja, Komisija će sama predložiti prosječnu cijenu za određene standardne mjere kao što je osposobljavanje. Tu će cijenu temeljiti na podacima svih država članica i pritom uzeti u obzir nacionalni kontekst. Komisija bi nakon uspješnog dovršetka mjere osposobljavanja svakoj državi članici nadoknadila određen iznos troška.
U Uredbi o ESF-u plus usto se predviđa nova opcija nadoknade troškova državama članicama na temelju ostvarenih rezultata ili ispunjenih uvjeta.

Nadalje, znatno će se ublažiti zahtjevi u pogledu praćenja i izvješćivanja te pojednostavniti zahtjevi za prikupljanje podataka.

Kako će se u okviru ESF-a plus osigurati potpora skupinama u nepovoljnom položaju i najpotrebitijima?

Prema predloženim pravilima najmanje 25 % sredstava iz ESF-a plus dodijelit će se za poticanje socijalne uključenosti. Skupine u nepovoljnom položaju, kao što su neaktivne i dugotrajno nezaposlene osobe, djeca, marginalizirane zajednice poput romske zajednice, najpotrebitiji i državljani zemalja izvan EU-a izričito su utvrđene kao ciljne skupine u tematskom području ESF-a plus za politiku socijalne uključenosti.

ESF+ će potpori za najpotrebitije, koja se trenutačno pruža u okviru Fonda europske pomoći za najpotrebitije (FEAD), pridonijeti s pomoći u hrani, osnovnom materijalnom pomoći i popratnim mjerama. Na razini Unije najmanje 4 % sredstava iz tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem trebalo bi se namijeniti potpori najpotrebitijima.

U trenutačnom regulatornom okviru često se odvojeno upravlja projektima koji se financiraju iz FEAD-a i onima koji se financiraju iz ESF-a, te se tako razlikuju i zahtjevi za projekte. Međutim, dokazano je da bi spajanje tih dvaju fondova omogućilo više strateški pristup politike, čime bi se ojačala veza između materijalne pomoći (kakvu podupire FEAD) i sveobuhvatne socijalne potpore te poticanja mogućnosti za rad (što čini ESF). Potrebu za boljom koordinacijom između projekata u okviru FEAD-a i onih u okviru ESF-a ističu i sami dionici FEAD-a.

Valja napomenuti da spajanje neće utjecati na pravila koja se primjenjuju na pristup potpori za najpotrebitije. Tematsko područje FEAD i dalje će imati korist od jednostavnijih pravila kako bi fond bio dostupan još širem rasponu korisnika, posebno malim nevladinim organizacijama.

Hoće li se ciljana potpora za zapošljavanje mladih zadržati u okviru ESF-a plus?

Komisijin prijedlog temelji se na rezultatima Inicijative za zapošljavanje mladih u programskom razdoblju 2014. – 2020., glavnog financijskog instrumenta za provedbu Garancije za mlade. Od 2013. za sudjelovanje u programima Garancije za mlade prijavilo se više od 18 milijuna mladih, a njih 11 milijuna dobilo je ponudu za posao, nastavak obrazovanja, osposobljavanje ili naukovanje. Broj nezaposlenih mladih smanjio se za 2,2 milijuna, a broj mladih koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju smanjio se za 1,4 milijuna.

Kako bi se mladima nastavilo pomagati da steknu radno iskustvo, ovim se prijedlogom Komisije nastoji osigurati da države članice suočene s visokim stopama mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju (NEET-ovi) moraju izdvojiti najmanje 10 % svojih sredstava iz ESF-a plus za mjere u sektoru rada s mladima. To mogu biti ciljane mjere potpore zapošljavanju mladih, posebno u kontekstu provedbe nacionalnih programa Garancije za mlade. Time se pojednostavnjuju neki od uvjeta programiranja kako bi se i za tijela i za korisnike olakšala provedba na terenu. Osim toga, sve države članice moći će programirati dodatna sredstva za potporu zapošljavanju mladih ako se to smatra izazovom u kontekstu europskog semestra i relevantnih preporuka za pojedine zemlje.

Kakvu će ulogu ESF+ imati u integraciji državljana zemalja izvan EU-a?

Komisija se obvezala da će podupirati nastojanja država članica za dugoročnu integraciju državljana zemalja izvan EU-a koji u njima zakonito borave. Dugoročniju socioekonomsku integraciju tih osoba ESF+ će podupirati mjerama za smanjenje siromaštva, promicanje socijalne uključenosti i zdravlja te suzbijanje diskriminacije i nejednakosti. Time će ESF+ dopuniti djelovanje Fonda za azil, migracije i integraciju (FAMI), koji će ispunjavati kratkoročnije potrebe.

Broj državljana zemalja izvan EU-a koji dolaze u EU, a posebno izbjeglica, smanjuje se od 2014.[1] Pokazalo se da se migranti u usporedbi s građanima EU-a suočavaju sa znatnim poteškoćama u pogledu ulaska na tržište rada. Stoga je potrebno pojačati ulaganja u integraciju migranata. Kao glavni instrument Unije za ulaganje u ljude, neovisno o njihovu državljanstvu ili statusu građanstva ESF+ je odgovarajući alat za ispunjavanje te potrebe.

Prijedlog Uredbe uključuje poseban cilj koji se odnosi na integraciju državljana zemalja izvan EU-a te pokazatelj za praćenje.

Kako će nedavno donesena Uredba o zajedničkim odredbama utjecati na ESF+?

Uredbom o zajedničkim odredbama utvrđuje se okvir za većinu fondova pod podijeljenim upravljanjem, uključujući ESF+.

Sljedeće će promjene pravila u skladu s Uredbom o zajedničkim odredbama pozitivno utjecati na ESF+:

  • predvidjet će se veća fleksibilnost tijekom sedmogodišnjeg razdoblja do 2025. Sredstva za zadnje dvije godine dodijelit će se na temelju revizije u sredini razdoblja. Sadržaj programa bit će jednostavniji i više strateški, npr. u okviru zajedničkog programskog predloška za ESF+, Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond
  • nastavak elektroničkog prijenosa podataka, kojim se dokazano znatno smanjuje administrativno opterećenje
  • zadaci i odgovornosti različitih tijela u sustavu upravljanja i kontrole jasnije su utvrđeni
  • administrativno opterećenje smanjeno je znatnim smanjenjem broja kontrola i revizija, pri čemu su zadržane mjere za sprečavanje moguće zlouporabe sredstava.

U kakvom će odnosu ESF+ biti s ostalim instrumentima EU-a za ulaganje u ljude?

Kako bi se europski stup socijalnih prava ostvario na terenu, ESF+ će zajednički djelovati s ostalim relevantnim fondovima iz naslova za koheziju i vrijednosti višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2021. – 2027. Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond nastavit će podupirati socijalnu infrastrukturu, a Erasmus+ podupirat će i vještine, usavršavanje te digitalne kompetencije. Europske snage solidarnosti nastavit će ulagati u osobni razvoj i razvoj vještina ljudi te nuditi prilike za radno iskustvo i volontiranje.

Uz to, provedba stupa socijalnih prava dobit će potporu iz niza instrumenata i programa iz drugih naslova, kao što su program Obzor Europa, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj ili Fond za azil i migracije, čime će se dopuniti nastojanja u okviru ESF-a plus. ESF+ će dopunjavati i druge instrumente EU-a koji podupiru reforme, posebno Program potpore strukturnim reformama.

Iz pojednostavnjenog fonda InvestEU osigurat će se sredstva u iznosu od 15,2 milijarde eura, uključujući četiri milijarde eura za socijalna ulaganja i razvoj vještina u okviru namjenskog programskog dijela, s naglaskom na socijalna poduzeća i mikropoduzeća osoba u nepovoljnom položaju. Njime će se zamijeniti postojeća os za mikrofinanciranje i socijalna poduzeća u okviru Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI).

Naposljetku, ESF+ i Europski fond za prilagodbu globalizaciji (EGF) i dalje će se nadopunjavati jer će ESF+ nastaviti podupirati preventivne i anticipatorne mjere, dok će EGF ostati reaktivni krizni fond izvan VFO-a u slučaju znatnog restrukturiranja.

Kako će ESF+ podupirati ulaganja u zdravlje?

EU-ov program Zdravlje integrirat će se u ESF+ te će njegovi prioriteti biti u skladu s načelom politika javnog zdravlja u okviru europskog stupa socijalnih prava.

EU-ov program Zdravlje već sad doprinosi djelotvornosti, pristupačnosti i otpornosti zdravstvenih sustava država članica, građanima Unije olakšava pristup kvalitetnijoj i sigurnijoj zdravstvenoj skrbi, podupire zakonodavstvo EU-a u području zdravlja te potiče prekograničnu suradnju. Naprimjer, u okviru programa Zdravlje uspostavljene su 24 Europske referentne mreže, koje pomažu 27 do 36 milijuna ljudi koji pate od rijetkih bolesti.

Smanjenjem zdravstvenih nejednakosti unutar i između država članica, zaštitom građana od ozbiljnih prekograničnih prijetnji zdravlju te potporom promicanju zdravlja i prevenciji bolesti djelovanjem u okviru tematskog područja Zdravlja poboljšat će se otpornost i mobilnost građana te će se pomoći potaknuti zdraviji način života, čime se dopunjuje djelovanje u okviru ESF-a plus.

Koji su glavni ciljevi tematskog područja Zdravlje?

Tematsko područje Zdravlje u okviru programa ESF-a plus usmjereno je na potporu i doprinos nastojanjima država članica da se postignu sljedeći ciljevi:

  • ojačavanje pripravnosti EU-a za krizu, upravljanja i odgovora EU-a radi zaštite građana od prekograničnih prijetnji zdravlju
  • ojačavanje sustava zdravstva ulaganjem u promicanje zdravlja i prevenciju bolesti, uz potporu digitalnoj transformaciji zdravstva i skrbi razvoj održivog zdravstvenog informacijskog sustava EU-a te nacionalne reforme za djelotvornije, dostupnije i otpornije sustave zdravstva
  • potpora zakonodavstvu EU-a u području zdravlja, a konkretno u pogledu: lijekova, medicinskih proizvoda, procjene zdravstvenih tehnologija, tvari ljudskog podrijetla, duhana i prekogranične zdravstvene skrbi te potpora znanstvenim odborima Komisije za zaštitu potrošača te za zdravstvene, okolišne i nove rizike
  • potpora integriranom radu na Europskim referentnim mrežama, razvoj suradnje u području procjene zdravstvenih tehnologija radi pripreme novih usklađenih pravila i provedba najboljih praksi radi potpore strukturnim inovacijama, posebno u području javnog zdravlja.

Koji su ciljevi Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji za razdoblje nakon 2020.?

Europski fond za prilagodbu globalizaciji (EGF) konkretan je izraz solidarnosti EU-a s europskim radnicima koji su ostali bez posla. Iz EGF-a je od njegova pokretanja 2007. mobilizirano 611 milijuna eura namijenjenih za 147 000 otpuštenih radnika te mladih koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju. Sredstvima iz Fonda za prilagodbu globalizaciji nastoje se poboljšati vještine i zapošljivost tih radnika te olakšati općenito usavršavanje europske radne snage kako bi se osiguralo da nitko ne bude zapostavljen i pomoglo otpuštenim radnicima u pronalasku novog zaposlenja.

Što je novo za EGF u sljedećem proračunu EU-a?

Slučajevi otpuštanja trenutačno ispunjavaju uvjete za potporu iz EGF-a samo ako su otpuštanje uzrokovale promjene u tokovima svjetske trgovine ili financijska i gospodarska kriza. U skladu s Komisijinim prijedlogom za sljedeći proračun EU-a uvjete za financiranje ispunjavat će širi raspon posljedica znatnog restrukturiranja. Time bi se osiguralo da EGF bude dovoljno fleksibilan za odgovor na postojeće ili buduće gospodarske izazove kao što su automatizacija i digitalizacija te da postane uključiviji.

Komisija predlaže i snižavanje praga prihvatljivosti za radnike koji su proglašeni viškom s 500 na 250 radnika. U mnogim regijama jednostavno ne postoje vrlo velika poduzeća, ali restrukturiranja koja uključuju manji broj otpuštanja imaju vrlo izražen utjecaj u tim regijama.

Naposljetku, stopa sufinanciranja iz EGF-a, koja trenutačno iznosi 60 %, uskladit će se s najvišim stopama sufinanciranja iz ESF-a plus za pojedine države članice. U određenim slučajevima to bi značilo da EU sufinancira veći udio ukupnih troškova.

Koliko je sredstava dodijeljeno Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji?

Europski fond za prilagodbu globalizaciji ostat će jedan od posebnih instrumenata kojima se Uniji omogućava da reagira na nepredviđene okolnosti. Stoga nije dio proračunskih gornjih granica višegodišnjeg financijskog okvira. Najviši iznos koji bi EGF mogao iskoristiti u razdoblju 2021. – 2027. iznosi oko 1,6 milijardi eura (u tekućim cijenama), što u prosjeku iznosi 225 milijuna eura godišnje, a trenutačno iznosi 170 milijuna godišnje.

 

[1] Prema podacima Eurostata od 2015. do 2017. u Europskoj uniji (prvi) zahtjev za azil podnio je 3,1 milijun državljana trećih zemalja, od čega je za 1,4 milijuna (45 %) dodijeljena međunarodna zaštita. To ne uključuje maloljetnike bez pratnje. Izvor: http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Asylum_statistics

 

 

MEMO/18/3922

Osobe za kontakt s medijima:

Upiti građana: Europe Direct telefonom na 00 800 67 89 10 11 ili e-poštom


Side Bar