Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Informativni pregled

Regionalni razvoj i kohezijska politika nakon 2020.: Pitanja i odgovori

Strasbourg, 29. svibnja 2018.

Regionalni razvoj i kohezijska politika nakon 2020.: Pitanja i odgovori

Vidjeti IP/18/3885

  1. Modernizirana kohezijska politika za sve regije

Komisija predlaže modernizaciju kohezijske politike. Cilj je potaknuti gospodarsku i socijalnu konvergenciju pomažući regijama da u potpunosti iskoriste globalizaciju te pružajući im prave alate za snažan i trajan rast. Sve regije i dalje ispunjavaju uvjete za financiranje u okviru kohezijske politike u Europi na temelju tri kategorije: manje razvijene, tranzicijske i razvijenije regije.

Koji su novi investicijski prioriteti u okviru kohezijske politike?

Nakon 11 „tematskih ciljeva“ u razdoblju od 2014. do 2020., novom kohezijskom politikom sada će se resursi usmjeriti na pet ciljeva politike u kojima EU može najučinkovitije ostvarivati rezultate:

1. pametniju Europu putem inovacija, digitalizacije, gospodarske preobrazbe i potpore malim i srednjim poduzećima;

2. zeleniju Europu bez ugljika u kojoj se provodi Pariški sporazum i ulaže u energetsku tranziciju, obnovljive izvore energije i borbu protiv klimatskih promjena;

3. povezaniju Europu sa strateškim prometnim i digitalnim mrežama;

4. Europu s istaknutijom socijalnom komponentom koja ostvaruje ciljeve europskog stupa socijalnih prava i podržava kvalitetno zapošljavanje, obrazovanje, vještine, socijalnu uključenost i jednak pristup zdravstvenoj skrbi;

5. Europu bližu građanima podupiranjem lokalnih strategija razvoja i održivog urbanog razvoja diljem EU-a.

Većina ulaganja iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda usmjerit će se na prva dva cilja: pametniju Europu i zeleniju Europu. Države članice uložit će 65 % do 85 % svojih sredstava u okviru ta dva fonda u te prioritete ovisno o njihovu relativnom bogatstvu.

„Tematska koncentracija“, odnosno raspodjela resursa prema ciljevima politike, više se neće provoditi na regionalnoj razini već na nacionalnoj razini. To će omogućiti veću fleksibilnost u osmišljavanju pojedinačnih programa za fondove EU-a radi njihove bolje prilagodbe posebnim regionalnim potrebama.

U skladu s obvezama Komisije iz njezina prijedloga sljedećeg dugoročnog proračuna EU-a, ulaganjima iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda trebalo bi se pridonijeti ostvarivanju općeg proračunskog cilja da se najmanje 25 % rashoda EU-a usmjeri na klimatske aktivnosti. Pratit će se uspješnost programa kohezijske politike u ostvarenju tog cilja.

Kako će se dodjeljivati sredstva?

Nova metoda dodjele sredstava temelji se na „berlinskoj formuli“ koju je Europsko vijeće prihvatilo 1999. i koja uključuje različite metode izračuna za tri različite kategorije regija (manje razvijene, tranzicijske i razvijenije regije).

Ta metodologija uzima u obzir razliku između BDP-a po stanovniku regije i prosjeka EU-a koja odražava razvijenost regije. Uključuje i društvene, gospodarske i teritorijalne izazove, kao što su nezaposlenost, slaba gustoća naseljenosti i, za razvijenije regije, obrazovne razine. Metoda je već mijenjana u uzastopnim programskim razdobljima kako bi se uzeo u obzir razvoj gospodarske i socijalne kohezije u Europi.

Komisija danas predlaže izmjenu te metode kako bi se odrazile nejednakosti iz proteklih godina, sredstva nastavila usmjeravati prema regijama koje i dalje najviše kaskaju za ostatkom EU-a te osiguralo pravedno postupanje prema svima.

Sustav dodjele sredstava u okviru kohezijske politike stoga je neznatno izmijenjen kako bi se usmjerilo više sredstava prema slabije razvijenim državama članicama i osigurala veća financijska potpora regijama koje se suočavaju s industrijskom tranzicijom. I dalje se uglavnom temelji na BDP-u po stanovniku, ali uključuje i nove kriterije za sve kategorije regija – nezaposlenost mladih, nisku razinu obrazovanja, klimatske promjene te prihvat i integraciju migranata – koji će bolje odražavati socioekonomsku situaciju na terenu. Naposljetku, Komisija predlaže zaštitni mehanizam kako bi se izbjegle prebrze promjene u pogledu dodjele sredstava državama članicama.

Što se tiče Kohezijskog fonda, metoda je ostala ista: države članice s BND-om po stanovniku manjim od 90 posto prosjeka EU-a imat će na raspolaganju sredstva iz Kohezijskog fonda.

  1. Jednostavniji i fleksibilniji okvir kohezijske politike

Komisija se u pripremi novih pravila kohezijske politike za razdoblje od 2021. do 2027. prvenstveno vodila načelom pojednostavnjivanja. Već 2015., na početku svojeg mandata, Junckerova je Komisija zadužila skupinu na visokoj razini sastavljenu od neovisnih stručnjaka da izrade konkretne prijedloge za pojednostavnjenje pristupa sredstavima EU-a i njihovog korištenja koji su trebali pomoći i u pripremama okvira za razdoblje nakon 2020.

U dokumentu za razmatranje o budućnosti financija EU-a iz lipnja 2017. Komisija je dodatno naglasila potrebu za malobrojnijim, kraćim i jasnijim pravilima, što su podržali i građani tijekom javnog savjetovanja koje je provedeno u siječnju 2018. – 80 % ispitanika zatražilo je jednostavnija pravila i smanjenje birokratskih opterećenja za korisnike sredstava EU-a.

Kada je riječ o fleksibilnosti, nakon migracijske i izbjegličke krize iz 2015., ali i sve učestalijih prirodnih katastrofa jasno je da bi se pravilima kohezijske politike trebali omogućiti brži i učinkovitiji odgovori na nepredviđene događaje.

Koja je svrha jedinstvenog pravilnika za sedam različitih fondova?

Rascjepkanost pravila kojima se uređuje funkcioniranje različitih fondova EU-a kojima se upravlja u partnerstvu s državama članicama („podijeljeno upravljanje“) zakompliciralo je djelovanje tijela koja upravljaju programima te je odvratilo poduzeća i poduzetnike od podnošenja prijava za dodjelu sredstava EU-a iz različitih izvora.

Komisija sada predlaže jedinstveni pravilnik za sedam fondova EU-a s podijeljenim upravljanjem: Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond, Europski socijalni fond+, Europski fond za pomorstvo i ribarstvo, Fond za azil i migracije, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za upravljanje granicama i vize.

Posebnim uredbama dodavat će se određene odredbe koje su potrebne zbog posebnosti pojedinih fondova, kako bi se u obzir uzele njihove različite logike, ciljne skupine i provedbene metode.

Jedinstvenim pravilnikom olakšat će se rad i voditeljima programa i korisnicima. Olakšat će se i sinergije, na primjer između Europskog fonda za regionalni razvoj i Europskog socijalnog fonda+ u okviru integriranih planova za razvoj gradova radi obnove zapostavljenih urbanih područja.

Iz Fonda za azil i migracije te iz fondova kohezijske politike mogu se financirati lokalne strategije za integraciju migranata i tražitelja azila; dok bi Fond za azil i migracije bio usmjeren na kratkoročne potrebe nakon dolaska (prihvat i zdravstvena skrb), fondovi kohezijske politike mogu podržati dugoročnu društvenu i profesionalnu integraciju.

Osim toga, novim odredbama omogućit će se i jednostavnije sinergije s drugim instrumentima iz proračuna EU-a, kao što su zajednička poljoprivredna politika, inovacijski program Obzor Europa, instrument EU-a za obrazovnu mobilnost Erasmus+ te LIFE, program za aktivnosti u području okoliša i klime.

Kako će se pojednostavniti korištenje sredstvima EU-a za mala poduzeća?

Većom dostupnošću pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova. To znači da korisnici više neće morati predati svaki račun ili potvrdu o plaći već se mogu koristiti procjenama kao što su paušalne stope ili fiksne cijene za određene kategorije troškova ili za osoblje i druge poslovne troškove, kao što su troškovi osiguranja ili najma. Mogu dobiti i povrat troškova na temelju postignutih rezultata.

Kako se pojednostavnjuju postupci revizije i kontrole?

1. Na početku programskog razdoblja neće biti potrebno ponoviti dugotrajni postupak imenovanja tijela zaduženih za provedbu programa kohezijske politike iz razdoblja 2014. – 2020. Države članice mogu proširiti postojeći sustav provedbe.

2. Za programe sa sustavom upravljanja i kontrole koji dobro funkcionira i bilježi dobre rezultate (npr. niska stopa pogreške) Komisija predlaže veće oslanjanje na postojeće nacionalne kontrolne postupke.

3. Prošireno je načelo jedinstvene revizije. To znači da bi korisnici fondova kao što su mala poduzeća i poduzetnici trebali podlijegati samo jednoj provjeri umjesto brojnim i često nedovoljno usklađenim revizijama.

Kako će se s manje provjera osigurati pravilnost rashoda?

U prijedlogu Komisije za pravila buduće kohezijske politike nastoji se postići odgovarajuća ravnoteža između odgovornosti, pojednostavnjenja i učinkovitosti. Komisija će i uz jednostavnije postupke i dalje imati vrlo stroga pravila za dobro upravljanje fondovima EU-a.

Nacionalna tijela trebat će utvrditi vlastite revizijske strategije. Osim toga, i dalje će postojati minimalni revizijski dogovor između Komisije i država članica za potrebe jamstva.

Koje značajke čine novi okvir fleksibilnijim?

1. Preispitivanje u sredini programskog razdoblja

Nakon što se donesu programi za razdoblje 2021. – 2027., među prioritete će se uvrstiti samo sredstva za razdoblje 2021. – 2024. Sredstva za preostale dvije godine – 2026. i 2027. – dodijelit će se nakon 2024. kada će se provesti temeljito preispitivanje u sredini programskog razdoblja koje će dovesti do odgovarajućeg reprogramiranja 2025. Države članice preispitat će programe uzimajući u obzir četiri elementa:

  • izazove utvrđene u odgovarajućim preporukama za pojedine zemlje donesenima u okviru Europskog semestra 2023. i 2024.,
  • socioekonomsku situaciju u predmetnoj državi članici ili regiji;
  • napredak postignut u pogledu ključnih etapa okvira uspješnosti programa;
  • rezultate tehničke prilagodbe koja će se provoditi 2024. i dovesti do preispitivanja nacionalnih omotnica kohezijske politike na temelju najnovijih statističkih podataka.

2. Mogućnost prenošenja novca iz jednog prioriteta u drugi unutar programa za fondove EU-a, bez potrebe za službenim odobrenjem Komisije. Prag za takav prijenos iznosi 5 % proračuna za prioritet.

3. Posebna odredba u slučaju prirodne katastrofe, pri čemu će biti moguće mobilizirati sredstva od prvog dana nepredviđenog događaja.

  1. Naglašenija teritorijalna dimenzija za bolji odgovor na posebne regionalne potrebe

Kako će se kohezijskom politikom bolje ispunjavati konkretne regionalne potrebe?

Brojni veliki izazovi sljedećeg desetljeća – borba protiv isključivanja, klimatske promjene ili integracija migranata – morat će se rješavati u europskim gradovima i metropolskim područjima. Zbog toga Komisija predlaže dodatno jačanje urbane dimenzije kohezijske politike.

Šest posto omotnice Europskog fonda za regionalni razvoj namijenjeno je za ulaganja u održiv urbani razvoj na nacionalnoj razini. Okvirom za razdoblje 2021. – 2027. uspostavljena je Europska urbana inicijativa, novi instrument za suradnju između gradova, inovacije i izgradnju kapaciteta u svim tematskim prioritetima plana EU-a za gradove (među ostalim, integracija migranata, stanovanje, kvaliteta zraka, siromaštvo u gradovima ili energetska tranzicija).

Osim toga, u skladu s petim ciljem kohezijske politike (Europa bliža građanima), Komisija će i dalje podržavati lokalne strategije razvoja koje se osmišljavaju na razini najbližoj građanima.

Te bi lokalne strategije, u obliku postojećih integriranih teritorijalnih ulaganja i alata za lokalni razvoj pod vodstvom zajednice, trebala razvijati i podupirati nadležna lokalna ili teritorijalna tijela koja bi trebala biti uključenija u odabir projekata koji se financiraju sredstvima EU-a ili zadužena za njega. Lokalni razvoj pod vodstvom zajednice trebao bi podupirati strukturne promjene te povećanje lokalnih inovacijskih kapaciteta.

Kako će se kohezijskom politikom podupirati prekogranična suradnja?

U razdoblju 2021. – 2027. međuregionalnu i prekograničnu suradnju prvenstveno će olakšavati nova mogućnost za svih pet ciljeva politike da regija upotrebljava dio svojih dodijeljenih sredstava za financiranje projekata bilo gdje u Europi zajedno s drugim regijama. To je, na neki način, uvođenje dodane vrijednosti programa Interrega u sve programe kohezijske politike.

U međuvremenu, iz Europskog fonda za regionalni razvoj i dalje će se financirati posebni programi Interrega. Glavne su novosti za razdoblje 2021. – 2027.:

1. Veći naglasak na institucijskoj suradnji i zajedničkim javnim uslugama

Iz Europskog fonda za regionalni razvoj u razdoblju 2021. – 2027. izdvojit će se 9,5 milijardi EUR za programe Interreg. Sredstva će biti usmjerenija na kopnene granice između država članica na kojima se odvija veliki dio prekogranične interakcije. Ulaganjima iz programa Interreg podupirat će se institucionalna suradnja te razvoj zajedničkih usluga od javnog interesa.

Kako bi se poboljšala kvaliteta života 150 milijuna građana koji žive u pograničnim područjima, Komisija predlaže da se državama članicama pomogne da uklone preostale prekogranične prepreke omogućujući, na dobrovoljnoj osnovi te uz pristanak nadležnih tijela, da se pravila jedne države članice primjenjuju u susjednoj državi članici za potrebe vremenski ograničenog konkretnog projekta ili mjere. Time bi se, primjerice, moglo osigurati više prekogranične prometne infrastrukture ili zdravstvenih objekata.

2. Uspostavljanje novih paneuropskih inovacijskih klastera

Uz novu mogućnost za regije da u okviru vlastitih programa razvijaju zajedničke projekte, novim pravilima kohezijske politike za razdoblje 2021. – 2027. uspostavljena su međuregionalna inovacijska ulaganja, alat po uzoru na uspješnu inicijativu Vanguard i pilot-mjere za međuregionalna inovacijska partnerstva u razdoblju 2014. – 2020.

Regije s odgovarajućim prednostima u pogledu pametne specijalizacije dobit će veću financijsku potporu za suradnju i uključivanje još većeg broja oblikovatelja politika, istraživača, poduzeća i drugih inovacijskih subjekata. Cilj je proširiti „unovčive“ međuregionalne projekte koji mogu stvarati europske lance vrijednosti u prioritetnim sektorima kao što su velike količine podataka, biogospodarstvo, učinkovitost resursa, povezana mobilnost ili napredna proizvodnja.

Hoće li Komisija nastaviti program PEACE?

Više od 20 godina Europski fond za regionalni razvoj osigurava i posebna sredstva za prekogranične programe u svrhu potpore miru i pomirenju u Sjevernoj Irskoj i pograničnom području Irske. Komisija namjerava predložiti nastavak tih programa na temelju njihovih postojećih upravljačkih struktura. Novim programom PEACE+, koji uključuje program Interreg za Sjevernu Irsku i pogranične regije Irske, pridonijet će se društvenoj i gospodarskoj stabilnosti u tim regijama.

Hoće li najudaljenije regije i dalje dobivati posebnu potporu?

EU će i dalje pružati posebnu potporu za svojih devet najudaljenijih regija (Azori, Kanarski otoci, Guadeloupe, Francuska Gvajana, Madeira, Martinique, Mayotte, Reunion i Sveti Martin) kako bi im se pomoglo u rješavanju posebnih teritorijalnih, gospodarskih i društvenih izazova.

U skladu s novom strategijom za najudaljenije regije, koja je predstavljena u listopadu 2017., tim će se regijama osigurati sredstva za razvoj njihovih aduta, kao što su plavi rast, znanost o svemiru i obnovljivi izvori energije, kako bi se mogli koristiti prednostima globalizacije.

1. Nastavit će primati dodatna financijska sredstva EU-a[1]. *

2. Dopustit će im se veća fleksibilnost u raspodjeli sredstava po ciljevima politike („tematska koncentracija“).

3. Najudaljenije regije dobit će novu, posebnu potporu u okviru programa Interrega za razdoblje 2021. – 2027. kako bi se još više integrirale u svojim regijskim prostorima te intenzivirale međusobnu suradnju ili suradnju sa susjednim i partnerskim zemljama.

  1. Snažnija povezanost s europskim semestrom i gospodarskim upravljanjem u Uniji

Stabilan makroekonomski okvir te povoljno poslovno okruženje nužni su za učinkovitost ulaganja EU-a te za postizanje rezultata sa svakim utrošenim eurom. U proračunskom razdoblju 2014. – 2020. kohezijska politika već podupire strukturne reforme i zdrave gospodarske politike. Prvo putem ex-ante uvjeta kao preduvjeta koje su države člancie morale ispuniti kako bi počele primati sredstva te nakon toga putem makroekonomske uvjetovanosti koja povezuje politiku s ključnim mehanizmima gospodarskog upravljanja EU-a.

U prijedlogu Komisije za buduću kohezijsku politiku ta je poveznica dodatno ojačana. Time će se pridonijeti stvaranju okruženja povoljnog za rast u Europi kako bi ulaganja EU-a, kao i nacionalna, regionalna i lokalna ulaganja mogla ostvariti svoj puni potencijal. Također će osigurati potpunu komplementarnost i koordinaciju s novim poboljšanim Programom potpore strukturnim reformama.

Što su to novi uvjeti koji omogućuju provedbu?

„Uvjetima koji omogućuju provedbu“ nastavlja se pristup ex-ante uvjeta koji su uvedeni za razdoblje financiranja 2014. – 2020. Predlaže se dvadesetak uvjeta koji odgovaraju otprilike polovini uvjeta u prethodnom razdoblju. Obuhvaćaju slična tematska područja kao u razdoblju 2014. - 2020. te i dalje uključuju strategije pametne specijalizacije za usmjeravanje ulaganja u istraživanje i inovacije.

U području javne nabave, državnih potpora te u odnosu na primjenu Povelje Europske unije o temeljnim pravima i Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom predlažu se i četiri horizontalna uvjeta koja omogućuju provedbu.

Postupci povezani s uvjetima koji omogućuju provedbu slični su, no pojednostavnjeni; primjerice nije obvezno podnijeti akcijski plan u slučaju neispunjenja. Međutim, države članice neće moći Komisiji slati zahtjeve za plaćanje za projekte koje financira EU povezanima s neispunjenim preduvjetima. Oni moraju biti ispunjeni tijekom cijelog razdoblja.

Kako se jača poveznica s europskim semestrom i gospodarskim upravljanjem Unije?

Preporuke za pojedine zemlje u okviru europskog semestra uzet će se u obzir dvaput tijekom razdoblja 2021. – 2027.: prvo, na početku razdoblja 2021. – 2027. kao plan za programiranje fondova i osmišljavanje programa kohezijske politike,

a nakon toga, preispitivanje programa u sredini razdoblja 2024. vodit će se najnovijim preporukama za pojedine zemlje radi prilagodbe novim ili ukorijenjenim izazovima. Tijekom tog razdoblja države članice trebale bi Komisiju redovito izvješćivati o svojem napretku u provedbi programa radi ispunjenja preporuka za pojedine zemlje.

Makroekonomska uvjetovanost zadržana je kako bi se osiguralo da se ulaganja EU-a provode u stabilnom fiskalnom okruženju. Ako država članica ne poduzme djelotvornu ili korektivnu mjeru u kontekstu ključnih mehanizama gospodarskog upravljanja EU-a (postupak u slučaju prekomjernog deficita te postupak u slučaju prekomjerne neravnoteže) ili ne provede mjere koje se zahtijevaju na temelju programa potpore stabilnosti, Komisija će predložiti Vijeću da suspendira sve ili dio obveza ili plaćanja za jedan ili više programa te države članice. Međutim, Komisija može na temelju iznimnih gospodarskih okolnosti ili nakon obrazloženog zahtjeva predmetne države članice preporučiti Vijeću da povuče suspenziju.

  1. Učinkovito financijsko upravljanje i postrožena pravila za uspješnija ulaganja EU-a

Iskustvo iz prošlosti pokazalo je važnost pravovremenog pokretanja ulaganja na terenu te zadržavanja brzog tempa provedbe. To je potrebno kako bi se zahvaljujući projektima koje financira EU što prije ostvarili rezultati na korist građana.

Osim toga, u razdoblju 2014. – 2020. pokretanje Otvorene podatkovne platforme za kohezijsku politiku povećalo je transparentnost i odgovornost u upravljanju fondovima EU-a. Građani su mogli pratiti postupak odabira projekta te iznose plaćanja, kao i napredak ulaganja EU-a u odnosu na unaprijed zadane ciljeve. U razdoblju 2021. – 2027. novi zahtjevi u pogledu izvješćivanja za države članice omogućit će građanima da prate napredak gotovo u stvarnom vremenu.

Kako će Komisija pratiti rad i napredak ulaganja?

U prethodno opisanom preispitivanju u sredini razdoblja uzet će se u obzir napredak u ostvarivanju ciljeva zadanih na početku razdoblja za svaki program te ono može prema potrebi dovesti do reprogramiranja.

Osim toga, godišnja izvješća o provedbi zamijenjena su godišnjim pregledom, u obliku političkog dijaloga između programskih tijela i Komisije o ključnim pitanjima provedbe i uspješnosti. Države članice slat će podatke o provedbi Komisiji svaka dva mjeseca, a oni će se potom učitati na Otvorenu podatkovnu platformu za kohezijsku politiku i tako postati dostupni građanima.

Koja su nova pravila u pogledu opoziva sredstava?

Opoziv odobrenih sredstava znači da ako iznos odobren za određeni program nije zatražila država članica nakon određenog vremenskog razdoblja, tj. da Komisija nije primila račune za pokrivanje tog iznosa, taj novac prestaje biti dostupan programu i vraća se u proračun EU-a. Taj je mehanizam osmišljen za osiguravanje učinkovite i brze provedbe programa.

Novi okvir uključuje povratak na pravilo n + 2 (godina) umjesto pravila n + 3 koje se primjenjivalo u razdoblju 2014. – 2020. To će se odvijati postupno kako bi se osiguralo dovoljno vremena za prilagodbu što će dovesti do strožeg financijskog upravljanja.

Dogovor o obnavljanju i nastavljanju, uz mogućnost provedbe projekata iz razdoblja 2014. – 2020. u fazama u novom razdoblju, omogućit će brzi početak programskog razdoblja, što će omogućiti uspješnije upravljanje programima s obzirom na pravilo o opozivu odobrenih sredstava.

U istu su svrhu smanjeni i iznosi pretfinanciranja koji će činiti 0,5 % programskih sredstava koja će se isplaćivati svake godine, s izuzetkom 2027., posljednje godine novog razdoblja financiranja.

Dodatne informacije:

Zakonodavni tekstovi i informativni članci:

 

 

[1] Iz Europskog fonda za regionalni razvoj više od 1,6 milijardi EUR u tekućim cijenama dodijelit će se najudaljenijim regijama i sjevernim slabo naseljenim regijama. * [ažurirano 6.6.2018. u 11.00]

 

MEMO/18/3866

Osobe za kontakt s medijima:

Upiti građana: Europe Direct telefonom na 00 800 67 89 10 11 ili e-poštom


Side Bar