Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Informativni pregled

Pitanja i odgovori: Komisija odgovara na europsku građansku inicijativu o glifosatu i najavljuje više transparentnosti u znanstvenim procjenama

Strasbourg, 12. prosinca 2017.

Zašto Komisija nije zabranila glifosat?

Trenutačno ne postoje ni znanstveni ni pravni razlozi za zabranu glifosata. Nakon sveobuhvatnog i transparentnog znanstvenog postupka, u okviru kojeg je objavljeno više od 6000 stranica znanstvenih procjena, EU je u svojoj procjeni rizika zaključio da glifosat ne uzrokuje rak i ne predstavlja neprihvatljivi rizik za okoliš ako se primjenjuje u skladu s dobrom poljoprivrednom praksom. Nakon temeljite znanstvene procjene svih dostupnih podataka o glifosatu i pozitivnih glasova predstavnika država članica 27. prosinca 2017. [1], Komisija je danas donijela odluku o produljenju odobrenja glifosata na pet godina.

Do istog su zaključka došla i nacionalna tijela u Kanadi, Japanu, Australiji i Novom Zelandu te Organizacija za hranu i poljoprivredu UN-a i Svjetska zdravstvena organizacija na zajedničkom sastanku o ostacima pesticida. S tim se zaključkom ne slaže jedino Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) u svojoj ocjeni moguće veze između glifosata i raka kod ljudi.

Osim toga, u EU-ovoj procjeni učinaka glifosata na okoliš nisu utvrđeni nikakvi dokazi koji bi upućivali na to da glifosat može dovesti do narušavanje ekosustava kada se primjenjuje u skladu s uvjetima iz odobrenja te u skladu s dobrom poljoprivrednom praksom. Međutim, Komisija će od država članica zahtijevati da pri ocjenjivanju zahtjeva za odobrenje proizvoda koji sadržavaju glifosat posebnu pozornost obrate na rizike za biološku raznolikost te zaštitu neprofesionalnih korisnika.

Naposljetku, Europska komisija ima pravnu obvezu odgovoriti na zahtjeve za odobrenje i produljenje odobrenja, uzimajući u obzir rezultate EU-ove procjene rizika.

Kakav status glifosat trenutačno ima u EU-u?

Države članice EU-a 27. studenoga 2017. glasovale su u korist Komisijina prijedloga za petogodišnje produljenje odobrenja te Komisija danas donosi taj prijedlog. Glasovanje je uslijedilo nakon inicijative predsjednika Junckera da se o tom pitanju glasuje u više navrata u okviru kolegija, što je rezultiralo smanjenjem trajanja produljenja s 15 na 5 godina kako bi se u obzir uzela najnovija rezolucija Europskog parlamenta te kako bi se dobila potpora što većeg broja država članica. Države članice sada moraju ponovo procijeniti sve proizvode na bazi glifosata koji su dostupni na njihovu državnom području.                                                                                                      

Zašto 5, a ne 15 godina?

Komisija za produljenje odobrenja aktivne tvari obično predlaže razdoblje od 15 godina u slučaju kada su ispunjeni svi kriteriji odobrenja, no glifosat nije uobičajeni slučaj.

Osim rezultata znanstvenih procjena glifosata koje su na razini EU-a proveli Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) i Europska agencija za kemikalije (ECHA) te države članice, pri određivanju odgovarajućeg razdoblja za produljenje odobrenja u obzir su uzeti drugi legitimni čimbenici. Premda je o aktivnoj tvari glifosat već dostupna velika količina informacija, o njoj se izuzetno velikom brzinom objavljuju novi podaci, u usporedbi s drugim aktivnim tvarima

Komisija je stoga pri odlučivanju o trajanju odobrenja za glifosat uzela u obzir i mogućnost budućeg brzog razvoja u znanosti i tehnologiji, uzimajući u obzir i činjenicu da je glifosat najrašireniji herbicid u EU-u.

Osim toga, Komisija je uzela u obzir najnovije neobvezujuće rezolucije koje je donio Europski parlament. U danas donesenoj službenoj odluci u obzir je uzeta i 4. europska građanska inicijativa.

Što je s proizvodima na bazi glifosata kao što je Roundup? Hoće li i oni automatski biti ponovno odobreni?

Ne. O tome odlučuju države članice. Države članice odgovorne su za odobravanje i primjenu na njihovu državnom području sredstava za zaštitu bilja („pesticida”) koji sadržavaju aktivne tvari.

Na razini EU-a odlučuje se samo o odobrenju aktivne tvari. Ova podjela nadležnosti temelji se na načelu supsidijarnosti i odraz je razlika u klimatskim, agronomskim i okolišnim uvjetima u državama članicama.

Nakon produljenja odobrenja za glifosat države članice moraju provesti ponovnu ocjenu svih odobrenih sredstava koja sadržavaju tu aktivnu tvar, kao što je Roundup. Ako nositelji odobrenja podnesu zahtjev nacionalnim tijelima za zadržavanje prijašnjih odobrenja, države članice mogu odlučiti da se za neka ili sve takve proizvode uvedu ograničenja ili zabrane ako je to opravdano na temelju dokaza povezanih s posebnim okolnostima koje su prisutne na njihovu državnom području.

Kako se pesticidi odobravaju u EU-u:

http://ec.europa.eu/assets/sante/food/plants/pesticides/lop/index.html

Što će Komisija učiniti kako bi javnost dobila veći pristup znanstvenim studijama koje dostavlja industrija?

Komisija se u potpunosti slaže da je transparentnost u znanstvenim procjenama i odlučivanju ključna kako bi se osiguralo povjerenje u regulatorni sustav o sigurnosti hrane. Komisija će stoga do proljeća 2018. predstaviti zakonodavni prijedlog kojim će se dodatno povećati transparentnost i kvaliteta studija na temelju kojih se provodi znanstvena procjena tvari. Prijedlog će osim tih obuhvaćati i druge relevantne aspekte kao što su upravljanje Europskom agencijom za sigurnost hrane (EFSA).

Komisija će osobito ispitati mogućnosti povećanja transparentnosti studija koje naručuje industrija te jačanja upravljanja za provedbu tih studija, a prethodno će biti provedeno javno savjetovanje.

Znatan dio studija i drugih informacija koje dostavlja industrija za potrebe procjene aktivnih tvari već je dostupan javnosti. Te informacije uključuju sažetke dokumentacije, izvješća o ocjeni države članice izvjestiteljice o kojima EFSA provodi javno savjetovanje, sve primjedbe stručnjaka i građana država članica i odgovore na njih, izvješća sa sastanaka o stručnom pregledu te zaključke EFSA-e. U slučaju glifosata već je objavljeno više od 6000 stranica znanstvenih procjena.

Postoji li mogućnost javnog financiranja znanstvenih studija o proizvodima kao što je glifosat?

Trošak pojedinačnih studija kreće se od nekoliko tisuća do nekoliko milijuna eura. Komisija i dalje ustraje na načelu da javni novac ne bi trebalo trošiti na naručivanje studija koje bi industriji pomogle pri stavljanju proizvoda na tržište. Međutim, Komisija će u narednim mjesecima ispitati mogu li se predvidjeti inovativni odgovori, primjerice financiranje ad hoc studija iz sredstava europskih agencija u slučaju ozbiljnih sumnji u vezi s tvarima koje su u širokoj uporabi. U takvim bi se slučajevima moglo predvidjeti i sudjelovanje javnih nacionalnih tijela i pojačana revizija studija.

Je li sadašnja primjena pesticida u EU-u održiva?

Politike EU-a već su usmjerene na smanjenje ovisnosti o pesticidima i ostvarenje budućnosti bez pesticida, kako se zahtijeva u europskoj građanskoj inicijativi „Zabrana glifosata i zaštita ljudi i okoliša od toksičnih pesticida”. Organizatori europske građanske inicijative traže „obvezujuće ciljeve smanjenja uporabe pesticida na razini EU-a s ciljem ostvarenja budućnosti bez pesticida”.

Države članice nadležne su i odgovorne za (održivu) uporabu pesticida na svojem državnom području. Istodobno, provedba Direktive o održivoj uporabi[2] i dalje nije ujednačena. Kao što je vidljivo iz Izvješća objavljenog u listopadu 2017., iako su sve države članice donijele nacionalne akcijske planove o pesticidima, u mnogim slučajevima sa znatnim kašnjenjima i velikim razlikama u potpunosti i obuhvatu planova, samo je pet država članica[3] odredilo visoke mjerljive ciljeve, od kojih se četiri odnose na smanjenje rizika, a jedan na smanjenje uporabe.

Komisija i dalje poziva države članice da ulože dodatne napore, uključujući certificiranje i osposobljavanje profesionalnih korisnika, distributera i savjetnika, ograničenja prodaje pesticida za profesionalnu uporabu na osobe koje posjeduju certifikat, stroge uvjete za rukovanje i skladištenje pesticida, inspekcijske preglede opreme za prskanje, opću zabranu prskanja iz zraka, ograničenje uporabe pesticida u određenim područjima kao što su javni parkovi, zaštita vodni okoliša i pružanje informacija javnosti.

U nedavno donesenoj Komisijinoj Komunikaciji o budućnosti hrane i poljoprivrede[4] potvrđena je potreba za podupiranjem ciljeva Direktive o održivoj uporabi.

Koju ulogu ima integrirana zaštita bilja?

U skladu s Direktivom o održivoj uporabi države članice dužne su promicati zaštitu bilja smanjenom uporabom pesticida te kadgod je to moguće prednosti davati nekemijskim metodama. Integrirana zaštita bilja temelj je Direktive, no države članice ne provjeravaju sustavno usklađenost s načelima integrirane zaštite bilja na razini pojedinačnih uzgajivača. Iako države članice primjenjuju niz mjera za poticanje primjene integrirane zaštite bilja, time se ne podrazumijeva da korisnici u stvarnosti primjenjuju relevantne tehnike. U Izvješću se zaključuje da države članice u nedovoljnoj mjeri provode integriranu zaštitu bilja.

Nadalje, države članice još nisu utvrdile jasne kriterije kako bi osigurale da svi profesionalni korisnici provode opća načela integrirane zaštite bilja. Ti su kriteriji potrebni kako bi se provjerilo ostvaruje li se planirani ishod integrirane zaštite bilja, odnosno smanjenje ovisnosti o pesticidima. Ako to nije slučaj, države članice trebaju poduzeti pojačane mjere.

Kako će Komisija pomoći državama članicama da smanje učinak pesticida?

Komisija će poduprijeti države članice u razvoju metodologija za ocjenjivanje usklađenosti s načelima integrirane zaštite bilja, uzimajući u obzir raznolikost poljoprivrede u EU-u i načelo supsidijarnosti. Zaštita bilja sa smanjenom uporabom pesticida uključuje organski uzgoj na koji danas otpada 6,2 % poljoprivrednih površina.

Komisija također ulaže maksimalne napore kako bi se povećala dostupnost tvari niskog rizika. Konkretni rezultat tih napora je da se od 2009. broj pesticida niskog rizika i/ili nekemijskih pesticida udvostručio. Kako bi se dodatno povećala dostupnost tvari niskog rizika, Komisija je u postojećem programu pregleda prioritet dala procjeni potencijalnih aktivnih tvari niskog rizika. U nedavno donesenom zakonodavnom aktu Komisija je pojasnila postojeće kriterije za utvrđivanje i odobravanje tvari niskog rizika.

Naposljetku, Komisija će nastaviti surađivati s državama članicama na širenju primjera dobre prakse u provedbi putem radnih skupina i osposobljavanja. U okviru programa „Bolja izobrazba za sigurniju hranu” prioritet je dan jačanju kapaciteta država članica u pogledu razumijevanja i provedbe načela održive uporabe.

Nakon donošenja revidiranih nacionalnih akcijskih planova i na temelju ažuriranih informacija dobivenih iz revizija i drugih izvora Komisija će 2019. izraditi novo izvješće o uporabi pesticida.

Na koji će se način mjeriti napredak u provedbi Direktive o održivoj uporabi?

Radi praćenja trendova smanjenja rizika od uporabe pesticida na razini EU-a, Komisija će uz postojeće nacionalne pokazatelje rizika utvrditi usklađene pokazatelje rizika. Ti će joj pokazatelji omogućiti da utvrdi učinkovitost mjera pri procjeni budućih opcija politike.

Dodatne informacije:

Europska građanska inicijativa: „Zabrana glifosata i zaštita ljudi i okoliša od toksičnih pesticida

Priopćenje za tisak: Glifosat: Komisija odgovara na europsku građansku inicijativu o glifosatu i najavljuje više transparentnosti u znanstvenim procjenama

[1] Na žalbenom odboru 27. studenoga 2017. države članice dale su pozitivno mišljenje: 18 država članica (65,71 % stanovnika EU-a) glasalo je u korist produljena, a devet država članica (32,26 %) protiv, dok je jedna bila suzdržana (2,02 %).

[2] https://ec.europa.eu/food/plant/pesticides/sustainable_use_pesticides_en

[3] Četiri su države članice utvrdile ciljeve smanjenja rizika (Belgija,Danska, Grčka i Njemačka), a jedna (Francuska) cilj smanjenja uporabe.

[4] COM (207) 713

MEMO/17/5192

Osobe za kontakt s medijima:

Upiti građana: Europe Direct telefonom na 00 800 67 89 10 11 ili e-poštom


Side Bar