Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Informativni pregled

Pitanja i odgovori: Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama

Bruxelles, 24. studenoga 2017.

Što Komisija čini kako bi iskorijenila seksualno zlostavljanje?

IZJAVA/17/4848

 

Što Komisija čini kako bi iskorijenila seksualno zlostavljanje?

Komisija je 2017. godinu posvetila borbi protiv nasilja nad ženama diljem EU-a te u društvenim medijima provodi kampanju za podizanje razine osviještenosti i zauzimanje jasnog stajališta protiv nasilja nad ženama.

Komisija je dodijelila 15 milijuna eura za financiranje konkretnih projekata za rad na prevenciji, podizanju razine osviještenosti i konkretne mjere, primjerice osiguravanje da svi stručnjaci koji pomažu tim ženama budu primjereno osposobljeni. Žene bi se trebale moći pouzdati u to da će biti ozbiljno shvaćene, a tada će biti i veća vjerojatnost da će prijaviti zlostavljanje ili seksualno nasilje.

Vijeće je nakon prijedloga Komisije (vidjeti izjavu) u svibnju 2017. donijelo odluku o potpisivanju Istanbulske konvencije Vijeća Europe. Istanbulska konvencija pravno je obvezujući ugovor čiji su ciljevi borba protiv nasilja nad ženama i djevojčicama, sprečavanje nasilja, zaštita žrtava i okončanje nekažnjavanja počinitelja. Komisija je poduzela prvi važan korak kako bi Europska unija postala punopravna stranka Konvencije u skladu s međunarodnim pravom. U tijeku su pregovori o odluci o sklapanju, čime će se omogućiti da EU ratificira Konvenciju. Da bi Vijeće moglo donijeti odluku o sklapanju, Europski parlament prvo mora dati suglasnost da EU sklopi sporazum.

Financiranje je dostupno i u drugim područjima. U okviru programa Erasmus+ podupiru se projekti i partnerstva između obrazovnih ustanova čiji je cilj borba protiv diskriminacije na temelju spola te projekti za rješavanje problema rodno uvjetovanog nasilja u sportu kao što je projekt VOICE (Glasovi za istinu i dostojanstvo – borba protiv seksualnog nasilja u europskom sportu putem glasova žrtava).

Što Komisija poduzima interno kako bi zaštitila svoje osoblje?

Komisija ima politiku nulte tolerancije za bilo kakav oblik zlostavljanja. U skladu s našim internim pravilima, sve je osoblje dužno ponašati se časno te je zabranjen svaki oblik zlostavljanja.

Od 2006. na snazi su mjere za sprečavanje svih oblika zlostavljanja u Europskoj komisiji. Nedavno donesenom strategijom za raznolikost i uključivanje te su mjere pojačane te su uvedene dodatne preventivne mjere.

U slučaju neprimjerenog ponašanja imamo stroga pravila i postupke, kojima se osoblje potiče da kaže što se događa, bilo neslužbenim ili službenim kanalima.

U okviru naše službe za ljudske resurse postoji tim čija je zadaća pregledati sve pritužbe i po potrebi provoditi istrage.

Nakon nedavnih događaja u svijetu počela su se postavljati pitanja o slučajevima seksualnog zlostavljanja i u Europi, uključujući i Europske institucije. Čini li Komisija dovoljno?

Želimo dati dobar primjer drugima i zato smo predani daljnjim poboljšanjima. Preispitat ćemo interna pravila, posebno kako bi se kodificirala nova sudska praksa. Naša je ambicija da tijekom 2018. uvedemo novu, ažuriranu politiku protiv zlostavljanja.

Da budemo jasni: čak je i jedan jedini slučaj zlostavljanja previše. Komisija će stoga nastaviti s preventivnim mjerama te i dalje promicati poštovanje u radnom okruženju. Službene istrage i sankcije i dalje će se primjenjivati kad god to bude potrebno.

Na koji se način žrtvama nasilja pružaju zaštita i potpora?

Od studenoga 2015. na temelju Direktive o pravima žrtava utvrđena su obvezujuća prava žrtava kaznenih djela i jasna obveza država članica EU-a da ta prava osiguraju u praksi. Tim se pravilima priznaje da su žrtve rodno uvjetovanog nasilja i nasilja u obitelji posebno osjetljive. Žrtve imaju pravo na zaštitu i pristup službama za potporu u skladu sa svojim potrebama. (vidjeti IP/15/6095 i informativni članak).

Zahvaljujući pravilima EU-a o priznavanju naloga za zaštitu žrtve obiteljskog nasilja imaju posebnu zaštitu i tijekom putovanja u zemljama EU-a. Ta se pravila sastoje se od Direktive i Uredbe.

Postoje i pravila o naknadi žrtvama kaznenih djela. U skladu s Direktivom o naknadi osobe koje su žrtve namjernih i nasilnih kaznenih djela u drugoj državi članici EU-a mogu dobiti pravednu naknadu od zemlje u kojoj je počinjeno kazneno djelo.

Što se poduzima na razini EU-a za iskorjenjivanje trgovanja ljudima?

Velika većina registriranih žrtava trgovanja ljudima u EU-u žene su i djevojčice (80 %). EU uviđa da je trgovanje ženama oblik nasilja nad ženama te je donio sveobuhvatan pravni i politički okvir kako bi ga iskorijenio. U Direktivi o suzbijanju trgovanja ljudima navode se odredbe čiji su ciljevi zaštita žrtava i sprečavanje da više ljudi postane žrtvama. Strategijom EU-a za iskorjenjivanje trgovanja ljudima za razdoblje 2012. – 2016. zakonodavstvo se dopunjuje nizom mjera, uključujući mjere usmjerene na rodnu dimenziju trgovanja ljudima. Kao dio te strategije Komisija je u ožujku 2016. objavila Studiju o rodnoj dimenziji trgovanja ljudima. Komisija je 2016. objavila i prvo Izvješće o napretku u suzbijanju krijumčarenja ljudima, u koje su uključeni nalazi o ženama i djevojčicama.

Komisija će uskoro objaviti prioritetne mjere za suzbijanje trgovanja ljudima. Mjere će se temeljiti na radu koji je u tijeku i analizi postignuća strategije EU-a za razdoblje 2012. – 2016. te će jamčiti daljnja nastojanja, uključujući uzimanje rodne dimenzije u obzir, koordinaciju s dionicima te proširivanje baze znanja.

Koji se podaci prikupljaju radi boljeg razumijevanja tog fenomena?

Za djelotvorno oblikovanje politike potrebni su točni i usporedivi podaci o rodno uvjetovanom nasilju.

Rezultati prvog istraživanja na razini EU-a o iskustvima žena s obzirom na različite oblike nasilja, koje je provela Agencija Europske unije za temeljna prava, pokazuju da je nasilje nad ženama u Europi i dalje rašireno. Istraživanje je pokazalo da je trećina žena u nekom trenutku bila žrtvom fizičkog i/ili seksualnog nasilja, a 55 % žena doživjelo je seksualno zlostavljanje.

Komisija je na temelju rezultata ankete Agencije za temeljna prava započela izradu novog istraživanja o raširenosti rodno uvjetovanog nasilja u EU-u, koje koordinira Eurostat i u kojem sudjeluju nacionalni instituti za statistiku. Nakon pilot-faze 2018. anketa će se provoditi u razdoblju 2019. – 2020. Eurostat prikuplja i statističke podatke o broju prijavljenih slučajeva ubojstava s namjerom, silovanja i seksualnih napada, za muškarce i za žene. Podaci pokazuju da je u mnogim državama članicama u više od pola ubojstava u kojima su žrtve žene počinitelj bio partner, srodnik ili član obitelji.

Europski institut za ravnopravnost spolova razvio je metode i skup pokazatelja za procjenu opasnosti od genitalnog sakaćenja žena. Ta je agencija u okviru svojeg Indeksa rodne ravnopravnosti razvila i način mjerenja fenomena rodno uvjetovanog nasilja.

Europska komisija objavila je i studiju o rodno uvjetovanom nasilju u sportu. U toj se studiji prikazuje i daje pregled pravnih i političkih okvira u državama članicama. Navodi se nekoliko primjera najbolje prakse za borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja u sportu te se daju preporuke Komisiji, državama članicama i sportskim organizacijama za buduće djelovanje, uključujući preporuku da bi se sportskim djelatnicima koji su počinili kaznena djela trebalo onemogućiti preuzimanje bilo kakve uloge u području sporta u Europskoj uniji.

Kako EU suzbija rodno uvjetovano nasilje u okviru politike azila?

U kontekstu tekuće reforme zajedničkog europskog sustava azila Europska komisija predložila je jačanje odredaba za ranjive podnositelje zahtjeva. To uključuje ambicioznije odredbe za procjenu ranjivosti te obvezu država članica da uzmu u obzir posebne potrebe podnositeljica zahtjeva koje su pretrpjele rodno uvjetovano nasilje. Cilj je pojačanih odredaba i osigurati da podnositelji zahtjeva dobiju pristup medicinskoj skrbi, pravnoj potpori, odgovarajućem savjetovanju u slučaju trauma te psihosocijalnoj skrbi. U prijedlogu nove Uredbe o postupcima azila zagovara se rodno osjetljiva međunarodna zaštita. Ženama bi se, primjerice, trebala pružiti prilika za pojedinačni razgovor, bez prisutnosti supruga ili drugih članova obitelji. Kad je to moguće, trebale bi dobiti pomoć usmenih prevoditeljica te ženskog medicinskog osoblja, posebno ako su bile žrtve rodno uvjetovanog nasilja.

Nadalje, Europski potporni ured za azil (EASO) razvio je nekoliko instrumenata kako bi se osigurala učinkovita provedba pravnih odredaba o rodnim pitanjima.

Što EU čini kako bi se potaknulo promicanje rodne ravnopravnosti izvan Europske unije?

Ljudska prava i rodna ravnopravnost žena u središtu su svih vanjskih politika Europske unije. EU daje sve od sebe kako bi ojačao položaj žena i djevojčica, kako bi se njihov glas čuo te kako bi se potvrdila njihova politička, socijalna i ekonomska prava diljem svijeta.

Akcijski plan EU-a za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2016. – 2020., Strateško djelovanje za rodnu ravnopravnost (2016. – 2019.) i globalna strategija EU-a čine okvir za usmjeravanje djelovanja EU-a i suradnju s partnerskim zemljama, međunarodnim organizacijama i organizacijama civilnog društva te privatnim sektorom. U Akcijskom planu EU-a za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2016. – 2020. postavljen je ambiciozan cilj redovnog uključivanja mjera povezanih s rodnim pitanjima u 85 % svih novih inicijativa EU-a do 2020. Napredak je neupitan: 92 % svih novih inicijativa pokrenutih u području vanjske politike EU-a i približno 60 % svih novih inicijativa pokrenutih u okviru EU-ove međunarodne suradnje i razvoja označeno je kao inicijative koje su uglavnom ili velikim dijelom usmjerene na promicanje rodne ravnopravnosti i/ili jačanje položaja žena. Europska komisija dodijelila je 419 milijuna eura tijekom 2016. za određene mjere u području rodne ravnopravnosti i jačanja položaja žena.

Budući da je aspekt rodne ravnopravnosti prisutan u cijelom Programu održivog razvoja do 2030. i ključan za postizanje svih ciljeva održivog razvoja, EU će tom ključnom pokretaču razvoja pridonijeti i usmjeravanjem na konkretne mjere za suzbijanje i sprečavanje svih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama, promjenom institucijske kulture EU-a i njegovih država članica radi ispunjenja obveza te podržavanjem partnerskih zemalja kako bi se stvorilo poticajnije okruženje za ostvarivanje svih prava djevojčica i žena. Nedavno donesen Europski konsenzus o razvoju dio je odgovora na Program održivog razvoja do 2030.; njime se potvrđuje predanost EU-a promicanju rodne ravnopravnosti, prava žena i djevojčica te jačanju njihova položaja kao prioriteta u svim područjima djelovanja, a osigurava se i rodna perspektiva u svim našim politikama i programima.

Posebno ćemo ulagati u žene i djevojčice čija se prava krše diljem svijeta tako što ih se isključuje iz obrazovanja, tržišta rada i političkog života te su suočene s nejednakim pravilima i zakonima u pogledu nasljedstva, državljanstva i vlasništva nad zemljištem. U 2017. pružit ćemo posebnu potporu žrtvama nasilja u najudaljenijim i najosjetljivijim područjima. EU je u tu svrhu zajedno s UN-om pokrenuo 500 milijuna eura vrijednu inicijativu „Spotlight” za suzbijanje svih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama.

EU je i predvodnik u borbi za rodnu ravnopravnost i jačanje položaja žena tijekom sukoba u okviru provedbe programa za žene, mir i sigurnost. Poduzimamo mjere za provedbu Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1325 o ženama, miru i sigurnosti te sedam rezolucija koje se na nju nadovezuju.

Usko surađujemo s UN-om i svim relevantnim dionicima diljem svijeta u pitanjima potrebe da se žene na primjeren način uključe u sprečavanje sukoba i situacija nakon sukoba, uključujući njihovo sudjelovanje u mirovnim procesima te u nastojanjima za suzbijanje svih oblika nasilja nad ženama, među ostalim rodno uvjetovano nasilje i seksualno nasilje tijekom sukoba.

EU aktivno surađuje s partnerskim zemljama u multilateralnim forumima kako bi dosljedno pridonosio unapređenju rodnog programa, posebice na godišnjim sjednicama Komisije UN-a o statusu žena i tromjesečnim sjednicama Vijeća UN-a za ljudska prava kao ključnim forumima UN-a na kojima se donose politike.

Sustavno ističemo rodna pitanja u političkim dijalozima, dijalozima/pododborima o ljudskim pravima, neformalnim radnim skupinama i raspravama o ljudskim pravima s partnerskim zemljama. Nove strategije o ljudskim pravima i demokraciji za pojedine zemlje za razdoblje 2016. – 2020. uključivale su rodnu ravnopravnost kao jedan od glavnih prioriteta. Osim toga, EU provodi političke demarševe, zauzima politička stajališta i financira mjere kojima se rješavaju pitanja neravnopravnosti i diskriminacije žena i djevojčica. Rodna su pitanja u velikoj mjeri uključena u naše politike i programe za promatranje izbora, tranzicijsko pravosuđe, branitelje ljudskih prava i Međunarodni kazneni sud.

Što EU poduzima za zaštitu žena u humanitarnim krizama?

Sukobi i elementarne nepogode različito utječu na žene, djevojčice, dječake i muškarce. Glavni su primjer projekti humanitarne pomoći EU-a diljem svijeta, koji su prilagođeni različitim potrebama dječaka, muškaraca, žena i djevojčica. U svim se projektima rod uzima u obzir kako bi se osigurao maksimalan utjecaj te kako bi pomoć stigla do onih kojima je najpotrebnija. Kako bi se osigurala prilagođenost humanitarne pomoći posebnim potrebama žena i djevojčica, promiče se uzimanje u obzir njihove perspektive u svim projektima humanitarne pomoći koje financira EU.

Pristup Europske komisije rodu i rodno uvjetovanom nasilju prilikom dodjele humanitarne pomoći opisan je u dokumentu „Rod u humanitarnoj pomoći – različite potrebe, prilagođena pomoć”. Taj se pristup dalje razvija u dokumentu „Humanitarna zaštita: poboljšanje rezultata zaštite radi smanjenja rizika za ljude u humanitarnim krizama”. EU je uveo i mjerilo rodne i dobne ravnopravnosti kako bi se ocijenilo koliko se u okviru humanitarnih akcija koje financira EU uzimaju u obzir dob i rod.

U slučajevima rodno uvjetovanog nasilja u humanitarnim krizama EU reagira usmjerenim djelovanjem i izgradnjom kapaciteta. EU je 2016. podržao 62 humanitarna projekta povezana s rodno uvjetovanim nasiljem. Za te su projekte dodijeljena financijska sredstva u iznosu od gotovo 24,5 milijuna eura te će njima biti obuhvaćeno 3,4 milijuna žena, djevojčica, dječaka i muškaraca diljem svijeta. EU od 2014. dodjeljuje više od milijun eura godišnje za projekte koji pridonose izgradnji kapaciteta humanitarnog sustava za rad na pitanjima roda i rodno uvjetovanog nasilja. EU je aktivan član globalne inicijative „Poziv na djelovanje za zaštitu od rodno uvjetovanog nasilja”.

EU podržava i provedbu Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena te Pekinške deklaracije i platforme za djelovanje, kao i Programa djelovanja Međunarodne konferencije o stanovništvu i razvoju.

Neophodno je da EU u svoj rad uključi i nevladine dionike. Usko surađujemo s dionicima iz civilnog društva, posebno organizacijama žena, privatnim zakladama, privatnim sektorom i zagovornicima njihovih ciljeva. To će pridonijeti uklanjanju temeljnih uzroka rodne neravnopravnosti: nedostatka pristupa financijskim i materijalnim resursima, nejednakih odnosa moći, diskriminacije, stigme, rodnih stereotipa i nasilja.

 

 

 

MEMO/17/4849

Osobe za kontakt s medijima:

Upiti građana: Europe Direct telefonom na 00 800 67 89 10 11 ili e-poštom


Side Bar