Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Informativni pregled

rescEU: Europska komisija predlaže jačanje EU-ova upravljanja katastrofama Pitanja i odgovori

Bruxelles, 23. studenoga 2017.

Europska komisija podnijela je skup prijedloga za jačanje civilne zaštite EU-a i sposobnosti Europe da se nosi s prirodnim katastrofama.

Prijedlogom se dopunjuju sustavi država članica za odgovor na katastrofe uspostavom namjenske pričuve operativnih kapaciteta na razini Unije – rescEU – te jačanjem mjera pripravnosti i prevencije. Konkretnije, prijedlog je usmjeren na dva ključna područja: uspostavu sustava rescEU radi povećanja općih kapaciteta EU-a za odgovor na katastrofe te povećanje ulaganja u prevenciju i pripravnost.

Zašto Komisija baš sada predlaže novu inicijativu rescEU?

Katastrofe diljem Europe postaju sve češće i složenije. Zbog učinaka klimatskih promjena i promjenjivih rizika mnoge su zemlje proteklih godina ozbiljno pogodile katastrofe. Europska unija suočava se s velikim brojem katastrofa sa smrtnim posljedicama ili drugim štetnim posljedicama za građane, poduzeća, zajednice i okoliš. Prirodne katastrofe u Europi samo su 2017. odnijele 200 života. Osim toga, uzrokuju goleme gospodarske troškove: na europskom je kontinentu 2016. zabilježeno gotovo 10 milijardi eura štete. EU mora odgovoriti na taj izazov i bolje zaštititi svoje građane od tih katastrofa.

Instrumenti koje EU trenutačno ima na raspolaganju za odgovor na katastrofe ograničeni su i često ne mogu osigurati pomoć koju države članice zatraže tijekom krize ili je ne mogu osigurati dovoljno brzo. To je zato što se trenutačni Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu temelji na volonterskom sustavu i ovisi o dodatnim kapacitetima koje države članice mogu ponuditi zemlji kojoj su potrebni.

Kako će funkcionirati pričuva rescEU?

Pričuva rescEU u biti je pričuva sredstava koja će se upotrebljavati kad se države članice ne budu mogle same nositi s katastrofama, pa će im trebati hitna dodatna pomoć EU-a. Sve troškove i kapacitete pričuve rescEU u potpunosti bi financirao EU, a Komisija bi zadržala operativnu kontrolu nad tim sredstvima i donosila odluke o njihovu raspoređivanju.

U kriznoj situaciji to bi izgledalo ovako:

1. Država članica odluči aktivirati Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu kako bi zatražila potporu kad je preopterećena zbog krize (a aktivirati ga mogu i druge zemlje i međunarodne organizacije). Da razjasnimo: Europska komisija ne može sama aktivirati Mehanizam za civilnu zaštitu.

2. Komisijin Koordinacijski centar za odgovor na hitne situacije, sa sjedištem u Bruxellesu, cjelodnevno prati i kontrolira sustav za razmjenu informacija koji sve države članice EU-a upotrebljavaju kako bi podnijele zahtjev za pomoć i objasnile kakva im je potpora potrebna. Čim se zaprimi zahtjev za pomoć, sve države sudionice u Mehanizmu primaju obavijest o zahtjevu.

3. Ako Europski udruženi kapaciteti za civilnu zaštitu nisu dovoljni za odgovor na katastrofu, Komisija može odlučiti rasporediti svoje kapacitete iz pričuve „rescEU” kako bi poduprla djelovanje država članica. Bit će četiri vrste tih kapaciteta: kanaderi, crpke visokog kapaciteta za poplave, kapaciteti za potragu i spašavanje u gradovima te terenska liječnička i hitna medicinska pomoć.

4. Nakon što se utvrdi kakva je potpora potrebna, ona će se otpremiti u pogođenu zemlju. Komisija zadržava operativnu kontrolu nad sredstvima iz pričuve rescEU. Tijekom operacije pogođena zemlja osigurala bi da se aktivnosti koje uključuju kapacitete iz pričuve rescEU provode u skladu s operativnim raspoređivanjem dogovorenim s Komisijom.

Kako će EU podupirati solidarnost među državama članicama upotrebom nacionalnih kapaciteta u Europskim udruženim kapacitetima za civilnu zaštitu?

Prijedlog uključuje niz novih odredbi kojima će se državama članicama pomoći da pojačaju postojeće kapacitete i daju veći doprinos Europskim udruženim kapacitetima za civilnu zaštitu:

  1. Države članice primit će sufinanciranje EU-a u visini od čak 75 % za unapređenje svojih nacionalnih kapaciteta. Ti će se kapaciteti zatim uključiti u Europske udružene kapacitete za civilnu zaštitu i staviti na raspolaganje za odgovor na katastrofe.
  2. Budu li u drugoj državi članici potrebni kapaciteti za odgovor na katastrofu, EU će sufinancirati troškove nastale raspoređivanjem sredstava koja su dio Europskih udruženih kapaciteta za civilnu zaštitu. Razina sufinanciranja EU-a za sredstva koja države članice uključe u Europske udružene kapacitete za civilnu zaštitu iznosit će 75 % operativnih troškova kad se upotrebljavaju unutar EU-a ili država sudionica. Iz proračuna EU-a trenutačno se financira samo dio troškova prijevoza, ali ne i operativni troškovi. Međutim, u većini operacija nije skup prijevoz od točke A do točke B: od troškova prijevoza mnogo su skuplji operativni troškovi. Naprimjer, troškovi prijevoza velike poljske bolnice tek su malen dio njezinih operativnih troškova, koji iznose oko 6 milijuna eura mjesečno. Prijevoz zrakoplovom iz Francuske u Portugal također je jeftin u usporedbi s troškom rada tog zrakoplova u Portugalu tijekom nekoliko dana.
  3. Za potporu svim dionicima civilne zaštite diljem Europe uspostavit će se Mreža znanja EU-a za civilnu zaštitu. Tako će im se omogućiti da budu u toku s najnovijim informacijama i da budu tehnički usklađeni.
  4. Komisija će surađivati s državama članicama kako bi osigurala da ulaganja iz strukturnih fondova budu „otporna na katastrofe.” To znači da će se za ta ulaganja morati uzeti u obzir procjene rizika koje dostave države članice. Uz to, Komisija će moći zatražiti dodatne nacionalne planove za upravljanje rizicima i pripravnost, pratiti njihovu provedbu te davati preporuke za nacionalna ulaganja u prevenciju i pripravnost. To je dugoročno najdjelotvorniji način pomoći državama članicama da smanje gubitke i povećaju svoje kapacitete za sprječavanje katastrofa te pripravnost i odgovor na katastrofe.

Europski udruženi kapaciteti za civilnu zaštitu: koliko sredstava iz kojih zemalja?

Europski udruženi kapaciteti za civilnu zaštitu temelje se na postojećem Europskom kapacitetu za odgovor na hitne situacije, koji je uspostavljen u listopadu 2014. i bio je poznat kao „dobrovoljni fond”. U udružene kapacitete trenutačno je uključeno više od 90 kapaciteta za odgovor iz 20 država sudionica. Pregled je dostupan ovdje. Ti kapaciteti uključuju sredstva kao što su vatrogasne postrojbe i kanaderi, oprema za zaustavljanje poplava, oprema za pročišćavanje vode te kapaciteti za otkrivanje kemijske, biološke, radiološke i nuklearne opasnosti i uzorkovanje. Međutim, iskustvo pokazuje da ti kapaciteti nisu dovoljni jer se katastrofe javljaju istodobno, a sve su češće i složenije.

Komisija će ojačati Europske udružene kapacitete za civilnu zaštitu povećanjem Unijina financiranja za troškove prilagodbe, popravka i operativne troškove koji nastanu za države članice u vezi s bilo kojim sredstvima uključenima u udružene kapacitete. Time će dodatno potaknuti države članice na uključivanje kapaciteta u udružene kapacitete.

Hoće li ta struktura funkcionirati i za civilnu zaštitu izvan EU-a?

Prijedlog je uglavnom usmjeren na jačanje zajedničke sposobnosti EU-a i država članica za odgovor na katastrofe na svojem području.

Za aktivacije izvan EU-a i njegovih država sudionica Mehanizmom EU-a za civilnu zaštitu nastavit će se osiguravati dosljednost Unijina odgovora u skladu s postojećim zakonodavstvom te uz financiranje 75 % troškova prijevoza Europskih udruženih kapaciteta za civilnu zaštitu.

Države sudionice Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu (Island, Norveška, Srbija, bivša jugoslavenska republika Makedonija, Crna Gora i Turska) također će ostvariti korist od novih mogućnosti u okviru pričuve rescEU.

Kako se prijedlogom poboljšavaju pripravnost i prevencija?

Prevencija i pripravnost temelji su djelotvornog odgovora na prirodne katastrofe. Jasne su koristi od ulaganja u sprečavanje katastrofa – spašavanje života, očuvanje dobrobiti te smanjenje gospodarske i fizičke štete. Prijedlog u središte planiranja stavlja sprečavanje katastrofa i smanjenje rizika, a procjenu i smanjenje rizika integrira u upotrebu sredstava EU-a.

EU predlaže da se to učini na sljedeće načine:

  • uključivanjem država članica u bolju procjenu rizika i planiranje za djelotvornu pripravnost i prevenciju. Naprimjer, ako nam je poznato da je neko područje u većoj opasnosti od poplava, moramo ondje na odgovarajući način zaštititi kuće, poduzeća i okoliš. Ako znamo da na određenim zabačenim ruralnim područjima koja su u opasnosti od šumskih požara žive starije osobe, potrebno je uspostaviti planove pripravnosti za njihovu evakuaciju.

  • osiguravanjem zajedničke izobrazbe najboljih dostupnih europskih stručnjaka. Sredstva i timovi trebali bi moći neometano djelovati istodobno i preko granica te se nalaziti u blizini lokacija koje su u opasnosti od katastrofa. To se odnosi i na razmjenu znanja i iskustava iz prethodnih katastrofa. Svi će se ti aspekti promicati u okviru Mreže znanja EU-a za civilnu zaštitu.

Države članice trebat će pripremiti planove za prevenciju i pripravnost, koje će Komisija zatim pregledati i pomoći državama članicama kojima je potrebna dodatna potpora.

Koliko je puta u zadnje dvije godine aktiviran Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu?

Tijekom zadnje dvije godine (2016. i 2017.) Mehanizam je unutar i izvan EU-a aktiviran ukupno 56 puta.

Ako ga odobre Europski parlament i Vijeće, koliko će iznositi troškovi prijedloga Komisije?

Procijenjeni utjecaj prijedloga na proračun iznosi dodatnih 280 milijuna eura za preostalo razdoblje višegodišnjeg financijskog okvira (2018. – 2020.).

 

MEMO/17/4732

Osobe za kontakt s medijima:

Upiti građana: Europe Direct telefonom na 00 800 67 89 10 11 ili e-poštom


Side Bar