Navigation path

Left navigation

Additional tools

Other available languages: EN FR DE ES IT PT EL

Europska komisija - Informativni pregled

EU: svjetski predvodnik u pomaganju zemljama i osobama pogođenima krizom

Bruxelles, 18. kolovoza 2017.

Kad su zemlje suočene s prirodnim katastrofama kao što su šumski požari, poplave i potresi ili im je zbog kakve druge krize potrebna hitna pomoć, EU može pomoći nizom instrumenata za financiranje i odgovor na hitne situacije.

U Koordinacijskom centru za odgovor na hitne situacije

Unutar Europske unije: pomaganje građanima i državama članicama

Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu

U fazi odgovora na hitne situacije, ako za odgovor na prirodne katastrofe nisu dostatni nacionalni kapaciteti, europske se zemlje često solidariziraju te šalju pomoć u obliku opreme, stručnjaka i sredstava kao što su avioni ili vozila.

To se čini s pomoću Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu, koji je ovog ljeta mobiliziran rekordnih osam puta za pomoć zemljama pogođenima šumskim požarima, na primjer, Italiji, Francuskoj, Portugalu, Albaniji i Crnoj Gori.

  • Koordinacijski centar za odgovor na hitne situacije (ERCC) središnji je ured Europske komisije za odgovor na hitne situacije. On radi svakim danom cijele godine, 24 sata dnevno. Iz tog se centra u okviru Mehanizma za civilnu zaštitu koordinira paneuropska pomoć i sve se države sudionice hitno obavješćuju o potrebama krizom pogođenih zemalja. Odluku o pokretanju Mehanizma za civilnu zaštitu ne donosi Komisija, nego je moraju donijeti nacionalna tijela pogođene zemlje.
  • Mehanizmom EU-a za civilnu zaštitu olakšava se i sufinancira prijevoz pomoći do pogođenih područja.
  • Mehanizmom EU-a za civilnu zaštitu olakšava se suradnja 34 europske države (28 država članica EU-a, bivša jugoslavenska republika Makedonija, Island, Crna Gora, Norveška, Srbija i Turska) u odgovoru na katastrofe. Te države sudionice udružuju sredstva koja zatim mogu staviti na raspolaganje zemljama pogođenima katastrofama diljem svijeta.
  • Od pokretanja Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu 2001. praćeno je više od 400 katastrofa te je zaprimljeno gotovo 300 zahtjeva za pomoć. Intervenirano je u nekima od najrazornijih katastrofa s kojima se svijet dosad suočio, uključujući poplave u Srbiji te Bosni i Hercegovini (2014.), epidemiju ebole u zapadnoj Africi (2014.), sukob u Ukrajini (2014.), potres u Nepalu (2015.), sukob u Iraku (2016.) i uragan „Matthew” na Haitiju (2016.).

Financiranje EU-a za obnovu nakon prirodnih katastrofa

Svojim građanima i državama članicama pogođenima prirodnim katastrofama EU pomaže i financijski.

  • Fond solidarnosti EU-a uspostavljen je radi solidariziranja EU-a s katastrofama pogođenim regijama u državama članicama i zemljama koje s Unijom vode pregovore o pristupanju. Fond je osnovan nakon velikih poplava u središnjoj Europi u ljeto 2002. Otad je iskorišten za 76 katastrofa, uključujući poplave, šumske požare, potrese, oluje i suše. Dosad su potporu primile 24 zemlje, u ukupnom iznosu od više od 5 milijardi EUR.
  • Iz Fonda se dopunjuju javni izdaci država članica za financiranje ključnih operacija u krizama kao što su: ponovna uspostava osnovne infrastrukture (energija, voda, prijevoz, telekomunikacije, zdravstvo, obrazovanje); privremeni smještaj i troškovi hitnih usluga kako bi se ispunile neposredne potrebe stanovništva; osiguranje infrastrukture za prevenciju katastrofa, kao što su brane i nasipi; mjere za zaštitu kulturnog naslijeđa; operacije čišćenja.
  • Najveći iznos iz Fonda solidarnosti EU-a, 1,2 milijarde EUR, nedavno je predložen za Italiju nakon potresa 2016. i 2017.
  • Usto, države članice sada (od srpnja 2017.) mogu aktivirati posebnu potporu EU-a s većom stopom sufinanciranja EU-a od 95 % za financiranje radova obnove nakon prirodnih katastrofa iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF). Ta posebna potpora EU-a može se aktivirati od prvog dana katastrofe i za katastrofe koje su se dogodile od početka tekućeg programskog razdoblja, 1. siječnja 2014. Stoga se njome može dopuniti potpora iz Fonda solidarnosti EU-a te osigurati brza i učinkovita pomoć EU-a pogođenim regijama.

Konačno, Komisija je spremna izmijeniti programe regionalne politike, na zahtjev nacionalnih tijela i u okviru fleksibilnosti postojećih pravila, kako bi odgovorila na nove prioritete na terenu. Na primjer, program za portugalsku regiju Centro izmijenjen je i financiranje je preusmjereno za ponovno uspostavljanje ključne infrastrukture i pokretanje gospodarske aktivnosti u toj regiji nakon šumskih požara u lipnju 2017.

Potpora u hitnim situacijama unutar EU-a za izbjegličku krizu

Od 2016. Europska komisija može financirati humanitarnu pomoć osobama kojima je ona potrebna na području EU-a s pomoću Instrumenta za hitnu potporu. Do 2018. bit će dostupno do 700 milijuna EUR sredstava EU-a preko partnerskih organizacija kao što su agencije UN-a, Crveni križ i nevladine organizacije. Dosad je EU pružio hitnu potporu tisućama izbjeglica u Grčkoj, osiguravajući smještaj, hranu, vodu i zaštitu djece.

Humanitarnom potporom Komisije nadopunjuju se drugi instrumenti financiranja EU-a, kao što su Fond za azil, migracije i integraciju (FAMI), Fond za unutarnju sigurnost (ISF), Fond europske pomoći za najpotrebitije (FEAD) te Zdravstveni program EU-a, u okviru kojih se već osiguravaju znatna financijska sredstva za pomoć u Grčkoj. Tom se potporom nadopunjuju i dobrovoljne ponude materijalne pomoći iz država koje sudjeluju u Mehanizmu EU-a za civilnu zaštitu.

Solidarnost EU-a na djelu: Europske snage solidarnosti

U Europi novoosnovane Europske snage solidarnosti nude mladim Europljanima u dobi od 18 do 30 godina priliku da pomažu ljudima kojima je pomoć najpotrebnija kao volonoteri ili u okviru pripravništva ili posla. U samo 11 mjeseci otkad je predsjednik Juncker najavio novu inicijativu u svojem govoru o stanju Unije 2016. više od 34 000 mladih pridružilo se Europskim snagama solidarnosti. Povezivanje s organizacijama počelo je u ožujku 2017.; otad je kontaktirano oko 15 000 volontera, a angažirano ih je 700, od kojih je većina već započela s radom. Ovog je tjedna prva skupina volontera Europskih snaga solidarnosti stigla u Norciju u Italiji. Ondje će sudjelovati u popravljanju štete i ponovnom uspostavljanju socijalnih usluga kako bi pomogli lokalnoj zajednici koja je prije godinu dana stradala u teškim potresima. Ukupno 230 članova Europskih snaga solidarnosti sljedećih će nekoliko godina pomagati talijanskim zajednicama pogođenima potresima. Cilj je da do kraja 2020. u Europskim snagama solidarnosti sudjeluje 100 000 mladih.

 

Izvan EU-a: globalni predvodnik u humanitarnoj i razvojnoj pomoći

Hitna humanitarna pomoć

Europska unija je najveći svjetski donator humanitarne pomoći, u što su uključena i sredstva država članica. Pomoć se pruža najpotrebitijim osobama u, primjerice, Siriji i susjednim zemljama koje su prihvatile velik broj izbjeglica te prisilno raseljenim osobama u Africi i drugim područjima svijeta. Sva je humanitarna pomoć nepristrana i neovisna te se predaje nevladinim i međunarodnim organizacijama, Ujedinjenim narodima i društvima Crvenog križa.

  • Ukupno se humanitarnom pomoći iz proračuna EU-a 2016. pomoglo više od 120 milijuna ljudi pogođenih prirodnim katastrofama ili sukobima u više od 80 zemalja diljem svijeta.
  • Europska komisija je 2016. zbog rekordnih potreba za pomoći diljem svijeta donijela svoj dosad najveći proračun za humanitarnu pomoć od 2,1 milijarde EUR.
  • Velik dio humanitarne pomoći EU-a izdvaja se za izbjeglice i raseljene osobe, a Europska komisija osigurala je više od 1,9 milijardi EUR iz svojega godišnjeg proračuna za humanitarnu pomoć 2016. za projekte pomoći izbjeglicama i interno raseljenim osobama u 56 zemalja. Riječ je o projektima kojima se prisilno raseljenim osobama pomaže u pronalaženju smještaja, hrane i drugih osnovnih usluga kao što su zdravstvo, zdrava prehrana, voda, sanitarne usluge i obrazovanje. S obzirom na nezapamćene krize 2016. Europska komisija uputila je humanitarnu pomoć onima kojima je ona najpotrebnija i koji su najranjiviji te ojačala svoj politički odgovor. Na prvom povijesnom svjetskom humanitarnom sastanku na vrhu u svibnju 2016. EU je izrazio zadovoljstvo zbog pokretanja „velikog dogovora”, kojim se najmanje milijarda dolara tijekom sljedećih pet godina preusmjerava u najizloženija područja humanitarnog djelovanja koja su u prijekoj potrebi.

Građani EU-a zdušno podupiru europsku solidarnost: prema najnovijem istraživanju Eurobarometra gotovo 90 % Europljana smatra da je humanitarna pomoć koju financira EU važna.

Solidarnost EU-a na djelu: Volonteri za humanitarnu pomoć EU-a

Volonteri za humanitarnu pomoć EU-a okupljaju volontere i organizacije iz različitih zemalja, pružajući praktičnu potporu projektima humanitarne pomoći te pridonoseći jačanju lokalnih kapaciteta i otpornosti zajednica pogođenih katastrofama diljem svijeta. Taj program europskim građanima nudi priliku da postanu volonteri za humanitarnu pomoć EU-a u humanitarnim projektima diljem svijeta, iskazujući solidarnost s ljudima kojima je pomoć najpotrebnija. U okviru programa se zajednicama pogođenima katastrofama pruža profesionalna potpora dobro pripremljenih i obučenih volontera, lokalnom osoblju i volonterima u zemljama pogođenima katastrofama izgradnja kapaciteta, a organizacijama sa sjedištem u Europi tehnička pomoć kako bi ojačale svoj kapacitet za sudjelovanje u inicijativi Volonteri za humanitarnu pomoć EU-a. Volonterski projekti mogu trajati od 1 mjeseca do 18 mjeseci. Za vrijeme šestogodišnje inicijative ukupno će 4000 volontera za humanitarnu pomoć EU-a biti poslano na teren.

Dugoročna razvojna pomoć

EU je i najveći svjetski donator pomoći. U 2016. su EU i njegove države članice osigurale 75,5 milijardi EUR službene razvojne pomoći, 11 % više nego 2015.

EU šalje pomoć u najsiromašnije regije svijeta i surađuje s partnerskim zemljama na uklanjanju krajnjeg siromaštva i povećanju otpornosti. Provode se programi za osnaživanje žena i mladih, povećanje sigurnosti opskrbe hranom i prehrane, proširenje zdravstvene skrbi, stvaranje radnih mjesta i veće korištenje obnovljivim izvorima energije. Zahvaljujući tome sada se školuje više djece nego ikada prije, a manje djece i majki umire od zdravstvenih problema koji se mogu spriječiti.

Europska unija odigrala je ključnu ulogu u stvaranju vrlo ambicioznih koalicija u nekoliko važnih međunarodnih sporazuma koji će odrediti globalni okvir za vanjsko djelovanje do 2030. To su, među ostalim, Akcijski plan iz Addis Abebe koji predstavlja inovativni pristup financiranju održivog razvoja, sveobuhvatni i univerzalno primjenjivi UN-ov Program održivog razvoja do 2030., anticipativni Okvir iz Sendaija za jačanje kapaciteta za smanjenje rizika od katastrofa, te globalno obvezivanje na rješavanje problema klimatskih promjena prvi put u pravno obvezujućem obliku.

 

MEMO/17/2661

Osobe za kontakt s medijima:

Upiti građana: Europe Direct telefonom na 00 800 67 89 10 11 ili e-poštom


Side Bar