Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Informativni pregled

Srpanjski paket o povredama – 1. dio: Ključne odluke

Bruxelles, 13. srpnja 2017.

Pregled po područjima politika

U svojem mjesečnom paketu odluka o povredama Europska komisija („Komisija”) pokreće sudske postupke protiv država članica koje se ne pridržavaju svojih obveza iz zakonodavstva EU-a. Tim se odlukama, kojima su obuhvaćeni razni sektori i područja politika EU-a, nastoji osigurati pravilna primjena prava EU-a u korist građana i poslovnih subjekata.

Ključne odluke koje je donijela Komisija navedene su u nastavku i razvrstane prema području politike. Komisija je zaključila i 122 predmeta u kojima su problemi s državama članicama riješeni bez potrebe za dodatnim postupanjem Komisije.

Uz to, Komisija je danas odlučila uputiti niz službenih opomena. Pojedinosti su dostupne u 2. dijelu: MEMO/17/1936.

Dodatne informacije o postupku zbog povrede prava EU-a: MEMO/12/12. Dodatne informacije o donesenim odlukama dostupne su u registru odluka o povredama.

1. Poljoprivreda i ruralni razvoj

(Dodatne informacije: Daniel Rosario – tel.: +32 229 56185, Clémence Robin – tel.: +32 229 52509)

Obrazložena mišljenja:

Komisija poziva CIPAR, ITALIJU i UJEDINJENU KRALJEVINU da prenesu u nacionalno zakonodavstvo mjere o tržišnim standardima za određene mliječne proizvode

Komisija je odlučila poslati obrazložena mišljenja Cipru, Italiji i Ujedinjenoj Kraljevini jer je nisu obavijestili o nacionalnim mjerama za prenošenje tržišnih standarda za određene mliječne proizvode, odnosno kazeine i kazeinate (Direktiva (EU) 2015/2203). Pravilima o označivanju utvrđenima tom direktivom nastoji se osigurati visoka razina zaštite zdravlja, uskladiti zakonodavstvo EU-a u području hrane s međunarodnim standardima i olakšati slobodno kretanje tih proizvoda za subjekte u poslovanju s hranom. Države članice bile su obvezne do 22. prosinca 2016. prenijeti tu direktivu u nacionalno zakonodavstvo i obavijestiti Komisiju o takvim mjerama. Kazeini, koji su prisutni u mlijeku i mogu se samostalno upotrebljavati kao vezivo u mnogim industrijama, imaju širok raspon namjena – primjerice važan su dio sira, a upotrebljavaju se i kao prehrambeni aditivi. Kazeinati imaju znatnu nutritivnu vrijednost, sadržavaju sve esencijalne aminokiseline i upotrebljavaju se posebno u proizvodnji sira, u proteinskim dodatcima i vrhnju za kavu u prahu. Zahtjevi Komisije imaju oblik obrazloženog mišljenja, a prije njihova slanja Komisija je u siječnju 2017. poslala službene opomene. Države članice imaju rok od dva mjeseca za ispunjavanje svojih obveza. U protivnom, Komisija može odlučiti uputiti predmete Sudu Europske unije.

 

2. Tržišno natjecanje

(Dodatne informacije: Ricardo Cardoso – tel.: +32 229 80100, Yizhou Ren – tel.: +32 229 94889)

Obrazložena mišljenja:

Komisija zahtijeva od BUGARSKE, CIPRA, ČEŠKE, GRČKE, LATVIJE, MALTE i PORTUGALA da provedu Direktivu o postupcima za naknadu štete za kršenje odredaba prava tržišnog natjecanja

Europska komisija zatražila je od Bugarske, Cipra, Češke, Grčke, Latvije, Malte i Portugala da u potpunosti provedu u nacionalnom zakonodavstvu Direktivu o postupcima za naknadu štete za kršenje odredaba prava tržišnog natjecanja (Direktiva 2014/104/EU). Direktivom se građanima i poduzećima pomaže da zatraže naknadu štete ako su žrtve kršenja protumonopolskih pravila EU-a, kao što su karteli ili zlouporaba vladajućeg položaja na tržištu. Među ostalim, Direktivom se žrtvama olakšava pristup dokazima koji su im potrebni za utvrđivanje pretrpljene štete te im se osigurava više vremena za podnošenje zahtjeva. Stoga je Direktiva o postupcima za naknadu štete za kršenje odredaba prava tržišnog natjecanja ključna sastavnica u provedbi prava EU-a u području tržišnog natjecanja. Države članice bile su obvezne do 27. prosinca 2016. provesti tu direktivu u nacionalnom zakonodavstvu. Komisija danas šalje obrazložena mišljenja Bugarskoj, Cipru, Češkoj, Grčkoj, Latviji, Malti i Portugalu jer je te zemlje nisu obavijestile o svojim nacionalnim mjerama za prenošenje. Navedenih sedam država članica sada ima rok od dva mjeseca da obavijeste Komisiju o mjerama koje su poduzele za provedbu te direktive. Ako ne primi zadovoljavajući odgovor, Komisija može uputiti predmete Sudu Europske unije.

 

3. Ekonomski i financijski poslovi

(Dodatne informacije: Vanessa Mock – tel.: +32 229 56194, Barbara Ochotnicka – tel.: +32 229 13754)

Upućivanje predmeta Sudu Europske unije

Komisija upućuje Sudu predmet protiv SLOVENIJE u pogledu prenošenja proračunskih pravila

Europska komisija odlučila je Sudu Europske unije uputiti predmet protiv Slovenije zbog neobavještavanja o mjerama za prenošenje povezanima s direktivom kojom se utvrđuju zahtjevi za proračune država članica. Direktivom o zahtjevima za proračunske okvire država članica (Direktiva Vijeća 2011/85/EU) propisuje se da države članice prenose odredbe Direktive u svoje nacionalne pravne sustave do 31. prosinca 2013. te da Komisiji dostavljaju tekst tih nacionalnih zakona. Slovenija je dosad dostavila tek djelomičnu obavijest o tim mjerama. Stoga je Komisija danas odlučila predmet protiv Slovenije uputiti Sudu Europske unije zbog nepotpunog obavještavanja o mjerama za prenošenje. Navedena direktiva jedna je od šest zakonodavnih mjera poznatih pod nazivom „paket od šest mjera”, koje su donesene 2011. radi jačanja gospodarskog upravljanja u EU-u. Njezin je cilj osigurati da države članice provode dobre proračunske politike i ojačaju svoje fiskalne politike. Kako bi se to postiglo, Direktivom se zahtijeva od država članica da donesu niz mjera, primjerice o pravovremenoj objavi pouzdanih i detaljnih fiskalnih podataka, uvođenju nacionalnih numeričkih fiskalnih pravila, jačanju srednjoročnog proračunskog planiranja i poboljšanju pouzdanosti i transparentnosti makroekonomskih i proračunskih prognoza. Dodatne informacije potražite u cjelovitom priopćenju za tisak.

 

4. Jedinstveno digitalno tržište

(Dodatne informacije: Nathalie Vandystadt – tel.: +32 229 67083, Johannes Bahrke (+32 229 58615)

Upućivanja Sudu Europske unije

Smanjenje troškova širokopojasnog pristupa: Komisija odlučuje uputiti Sudu predmete protiv triju država članica

Europska komisija danas je donijela odluku o upućivanju Sudu Europske unije predmeta protiv Belgije, Hrvatske i Slovačke zbog kašnjenja u prenošenju Direktive o smanjenju troškova širokopojasnog pristupa (Direktiva 2014/61/EU). Države članice bile su obvezne do 1. siječnja 2016. prenijeti Direktivu u nacionalno zakonodavstvo. Komisija će pozvati Sud da tim trima državama članicama odredi plaćanje dnevne novčane kazne od datuma presude do datuma provedbe Direktive u nacionalnom zakonodavstvu. U ožujku 2016. pokrenuti su postupci zbog povrede protiv Belgije, Hrvatske i Slovačke te su u okviru tih postupaka u rujnu 2016. poslana obrazložena mišljenja. Od tada predmetne države još uvijek nisu obavijestile Komisiju o donošenju svih mjera potrebnih za prenošenje te direktive. U slučaju Hrvatske Komisija je u međuvremenu primila potvrdu da će prenošenje dovršiti u petak službenim donošenjem posljednjeg preostalog elementa. Direktivom o smanjenju troškova širokopojasnog pristupa troškovi uvođenja interneta velike brzine mogli bi se smanjiti za do 30 %. Direktiva, među ostalim, uključuje pravila o ponovnoj upotrebi postojeće fizičke infrastrukture komunalnih poduzeća za uvođenje brzog interneta. Direktiva obuhvaća i koordinaciju građevinskih radova među sektorima, među ostalim u području telekomunikacija, energije, otpadnih voda, prijevoza i drugih djelatnosti povezanih s infrastrukturom. Tim se mjerama stvaraju uvjeti za učinkovitije postavljanje nove fizičke infrastrukture kako bi se omogućilo jeftinije uvođenje mreža. Do 80 % troškova uvođenja širokopojasnih mreža odnosi se na građevinske radove, primjerice raskopavanje cesta radi uvođenja širokopojasnih mreža velike brzine. Ta su pravila donesena kako bi više ljudi u EU-u dobilo pristup brzom internetu. Provedba je važna i iz šire perspektive dovršetka jedinstvenog digitalnog tržišta EU-a te povećanja povezanosti. Dodatne informacije potražite u cjelovitom priopćenju za tisak.

 

5. Zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje

(Dodatne informacije: Christian Wigand – tel.: +32 229 62253, Sara Soumillion – tel.: +32 229 67094)

Upućivanja Sudu Europske unije

Komisija upućuje Sudu predmet protiv HRVATSKE zbog neobavještavanja o nacionalnim mjerama za prenošenje pravila EU-a o provedbi Direktive o upućivanju radnika

Europska komisija upućuje Sudu Europske unije predmet protiv Hrvatske jer gotovo godinu dana nakon isteka roka za prenošenje još uvijek nije obavijestila o mjerama donesenima radi prenošenja u nacionalno zakonodavstvo propisa EU-a o provedbi Direktive o upućivanju radnika (Direktiva 2014/67/EU). Direktivom 2014/67/EU, koja je poznata i kao „Direktiva o provedbi”, osiguravaju se ključni alati za suzbijanje zaobilaženja i zlouporabe pravila EU-a o upućivanju radnika te za poboljšanje administrativne suradnje i razmjene informacija među državama članicama u tu svrhu. Ispravno i pravovremeno prenošenje Direktive o provedbi stoga je ključno u borbi protiv prijevara i zlouporabe u području upućivanja radnika, što je u interesu svih država članica, poduzeća i radnika. Direktiva o provedbi morala se prenijeti u nacionalno zakonodavstvo do 18. srpnja 2016. Sve države članice osim Hrvatske obavijestile su Komisiju o svojim mjerama za prenošenje. Na temelju tih obavijesti Komisija ocjenjuje je li Direktiva o provedi ispravno provedena. Iako je Komisija u rujnu 2016. poslala službenu opomenu te u veljači 2017. obrazloženo mišljenje u kojima se od Hrvatske traži da obavijesti o svojim mjerama za prenošenje, hrvatska tijela još uvijek to nisu učinila. Stoga Komisija na temelju postupka utvrđenog člankom 260. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) zahtijeva od Suda da odredi Hrvatskoj plaćanje dnevne novčane kazne dok se Direktiva u potpunosti ne prenese u nacionalno zakonodavstvo. Djelovanje u pogledu država članica koje je ne obavijeste o svojim mjerama za prenošenje Komisijin je prioritet. Navedeno obavještavanje ključno je i kako bi Komisija mogla ocijeniti usklađenost mjera za prenošenje te tako osigurati ispravnu i jedinstvenu primjenu Direktive o provedbi. Dodatne informacije potražite u cjelovitom priopćenju za tisak.

 

6. Energetika

(Dodatne informacije: Anna-Kaisa Itkonen -–tel.: +32 229 56186, Nicole Bockstaller – tel.: +32 229 52589)

Obrazložena mišljenja:

Nuklearna energija: Komisija zahtijeva od AUSTRIJE, HRVATSKE, ČEŠKE, ITALIJE i PORTUGALA da u potpunosti usklade svoje propise s Direktivom o radioaktivnom otpadu

Komisija zahtijeva daAustrija, Hrvatska, Češka, Italija i Portugal osiguraju potpunu usklađenost s Direktivom o radioaktivnom otpadu (Direktiva Vijeća 2011/70/Euratom) te, posebno, da Komisiju obavijeste o svojim nacionalnim programima za gospodarenje istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom. Direktivom se uspostavlja okvir za osiguravanje odgovornog i sigurnog gospodarenja radioaktivnim otpadom i istrošenim gorivom kako bi se izbjeglo nametanje nepotrebnog tereta budućim generacijama. Direktivom se zahtijeva od država članica da donesu odgovarajuće nacionalne mjere za postizanje visoke razine sigurnosti u gospodarenju istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom. Cilj je zaštititi radnike i stanovništvo od opasnosti od ionizirajućeg zračenja. Radioaktivni otpad nastaje proizvodnjom električne energije u nuklearnim elektranama ili upotrebom radioaktivnih materijala u medicinske, istraživačke, industrijske i poljoprivredne svrhe koja nije povezana s energijom. To znači da sve države članice EU-a stvaraju radioaktivni otpad. Države članice bile su obvezne do 23. kolovoza 2015. obavijestiti o svojim nacionalnim programima. Predmetne države članice imaju rok od dva mjeseca za ispunjavanje svojih obveza. U protivnom, Komisija može odlučiti predmete uputiti Sudu Europske unije.

 

7. Okoliš

(Dodatne informacije: Enrico Brivio – tel.: +32 229 56172, Iris Petsa – tel.: +32 229 93321)

Upućivanje predmeta Sudu Europske unije

Komisija poziva na neposrednu obustavu sječe drva u šumi Białowieża u POLJSKOJ

Komisija je odlučila Sudu Europske unije uputiti predmet protiv Poljske zbog povećane sječe u šumi Białowieża, zaštićenom području mreže Natura 2000. S obzirom na znatan razmjer započetih aktivnosti sječe Komisija traži od Suda i da odredi privremene mjere kojima će se Poljsku obvezati da te aktivnosti odmah obustavi. Poljska su tijela 25. ožujka 2016. donijela odluku kojom se dopušta trostruko povećanje intenziteta sječe drva u okrugu šume Białowieża te sječa u područjima koja su dotad bila izuzeta od ljudskog djelovanja. Te mjere, koje uključuju uklanjanje stoljetnih stabala, ozbiljna su prijetnja cjelovitosti tog područja mreže Natura 2000. Navedenim područjem mreže Natura 2000. štite se vrste i staništa koji ovise o prašumama, među ostalim o dostupnosti mrtvog drva. Za neke od tih vrsta šuma Białowieża najvažnije je ili posljednje preostalo stanište u Poljskoj. Raspoloživi dokazi pokazuju da navedene mjere nisu spojive s ciljevima očuvanja tog područja te nadilaze ono što je potrebno za osiguravanje održive uporabe te šume. Osim toga, predmetnoj je odluci prethodila neodgovarajuća procjena učinaka mjera na navedeno područje mreže Natura 2000. U travnju 2017. Komisija je uputila obrazloženo mišljenje u kojemu se od Poljske zahtijeva da se suzdrži od masovne sječe, za što joj je dan rok od mjesec dana. Usprkos tomu Poljska je započela provedbu svojeg plana. Dodatne informacije potražite u cjelovitom priopćenju za tisak.

 

Obrazložena mišljenja:

Plastične vrećice: Komisija poziva ŠPANJOLSKU da prenese pravila EU-a o laganim plastičnim vrećicama

Komisija zahtijeva od Španjolske da dovrši postupak prenošenja zakonodavstva EU-a o otpadu u svoje nacionalno zakonodavstvo. U svrhu suzbijanja rasipanja resursa i onečišćivanja okoliša smećem vlade država članica EU-a morale su do 27. studenoga 2016. donijeti mjere za smanjenje potrošnje laganih plastičnih vrećica, kako je propisano Direktivom o plastičnim vrećicama (Direktiva (EU) 2015/720). Kako bi ostvarile zajednički dogovorene ciljeve, nacionalne vlade mogu odabrati neku od mjera s popisa. Te mjere uključuju ekonomske instrumente, primjerice naplaćivanje laganih plastičnih vrećica. Druga su opcija nacionalni ciljevi smanjenja uporabe: države članice moraju osigurati da se do kraja 2019. godišnja potrošnja smanji na najviše 90 takvih vrećica po osobi. Do kraja 2025. taj bi se broj trebao smanjiti na ne više od 40 vrećica po osobi. Obje se opcije mogu ostvariti obveznim mjerama ili sporazumima s gospodarskim sektorima. Moguće je vrećice i zabraniti ako takve zabrane ne prelaze ograničenja utvrđena Direktivom kako bi se očuvalo slobodno kretanje robe na europskom jedinstvenom tržištu. Komisija u prvom redu utvrđuje jesu li države članice ispunile obvezu prenošenja te direktive. Po primitku obrazloženog mišljenja Španjolska ima dva mjeseca za usklađivanje sa svojim obvezama, a nakon toga Komisija može odlučiti predmet uputiti Sudu EU-a.

Otpad: Komisija šalje posljednju opomenu ŠPANJOLSKOJ zbog neispunjenja obveze izrade i preispitivanja planova gospodarenja otpadom za nekoliko regija

Komisija zahtijeva od Španjolske da izradi planove gospodarenja otpadom za čitavo svoje državno područje u skladu s ciljevima zakonodavstva EU-a o otpadu (Direktiva 2008/98/EZ) i s načelima kružnog gospodarstva. Planovi gospodarenja otpadom ključan su instrument za smanjivanje štetnih učinaka stvaranja otpada i gospodarenja otpadom na ljudsko zdravlje i okoliš te za povećanje učinkovitosti resursa. Države članice trebaju svoje planove gospodarenja otpadom preispitati barem svakih šest godina te ih prema potrebi revidirati. S obzirom na važnost tih planova Komisija je pokrenula postupke zbog povrede protiv sedam država članica, uključujući Španjolsku. Španjolski nacionalni plan gospodarenja otpadom revidiran je 2015. kako bi se prilagodio novim zahtjevima Okvirne direktive o otpadu. Međutim, budući da je gospodarenje otpadom u primarnoj nadležnosti regija – autonomnih zajednica i gradova, u skladu sa španjolskim zakonodavstvom te su regije obvezne donijeti vlastite planove gospodarenja otpadom. Budući da nisu sve regije donijele valjan plan gospodarenja otpadom, Komisija je u studenome 2016. poslala službenu opomenu u kojoj se Španjolska poziva da donese potrebne dokumente o gospodarenju otpadom. Do danas još uvijek nisu dostavljeni planovi gospodarenja otpadom autonomnih zajednica Balearskih otoka, Kanarskih otoka, Madrida te autonomnog grada Ceute. Nadalje, autonomne zajednice Aragon i Katalonija trebale bi revidirati svoje planove gospodarenja otpadom s obzirom na to da su doneseni prije više od šest godina. Stoga Komisija šalje obrazloženo mišljenje. Ako Španjolska u roku od dva mjeseca ne poduzme odgovarajuće mjere, predmet se može uputiti Sudu Europske unije.

 

8. Financijska stabilnost, financijske usluge i unija tržišta kapitala

(Dodatne informacije: Vanessa Mock – tel.: +32 229 56194, Letizia Lupini - tel.: +32 229 51958)

Upućivanja Sudu Europske unije

Komisija upućuje Sudu predmet protiv HRVATSKE jer nije izmijenila Zakon o privatizaciji društva za opskrbu energijom INA – Industrija nafte d.d. (INA).

Europska komisija odlučila je Sudu Europske unije uputiti predmet protiv HRVATSKE jer nije uskladila Zakon o privatizaciji INA – Industrije Nafte d.d. („Zakon o INA-i”) iz 2002. s pravilima EU-a o slobodnom kretanju kapitala i slobodi poslovnog nastana. INA – Industrija Nafte, d.d. (INA d.d.) glavno je hrvatsko poduzeće za opskrbu energijom, djelomično u vlasništvu hrvatske vlade. Prema Zakonu o INA-i državi su dodijeljene posebne ovlasti u tom poduzeću, uključujući pravo ulaganja veta na odluke poduzeća u pogledu prodaje dionica ili imovine iznad određene vrijednosti. Isto tako, država se može protiviti važnim odlukama uprave INA-e, kao što su promjena djelatnosti poduzeća, dodjela koncesija ili ovlaštenja i promjena adrese njegova sjedišta. Činjenica da hrvatska država može odbiti odobriti važne odluke u interesu poduzeća mogla bi se negativno odraziti na dionice poduzeća i smanjiti privlačnost INA-e ulagačima. Komisija smatra da se posebnim ovlastima države iz Zakona o INA-i neprimjereno ograničavaju slobodno kretanje kapitala i sloboda poslovnog nastana. Komisija uviđa da je zaštita sigurnosti opskrbe energijom legitiman cilj u javnom interesu koji dijeli i EU te da bi se njime mogla opravdati ograničenja sloboda navedenih u UFEU-u. Takva ograničenja međutim moraju biti proporcionalna. U ovom se slučaju Zakonom o INA-i hrvatskoj državi omogućava osporavanje važnih odluka poduzeća, pri čemu ulaganje veta nije potrebno obrazložiti mogućom ugroženosti sigurnosti opskrbe ili druge javne politike, ili javnim interesom. Komisija smatra da takvo bezuvjetno pravo veta nadilazi ono što je nužno za zaštitu sigurnosti opskrbe energijom i da je stoga neproporcionalno. Neovisno o današnjoj odluci Komisija ostaje otvorena za nastojanja hrvatskih tijela da riješe to pitanje. Dodatne informacije potražite u cjelovitom priopćenju za tisak.

Komisija upućuje predmet protiv ŠPANJOLSKE Sudu Europske unije zbog neprovođenja pravila EU-a o zviždačima

Komisija je danas donijela odluku o upućivanju predmeta protiv Španjolske Sudu EU-a zbog neobavještavanja o mjerama za potpunu provedbu pravila EU-a o zviždačima. Komisija je 2015. donijela Provedbenu direktivu (Provedbena direktiva Komisije (EU) 2015/2392, takozvanu „Direktivu o zviždačima”) u pogledu prijavljivanja nadležnim tijelima stvarnih ili potencijalnih povreda Uredbe o zlouporabi tržišta. Ta je Direktiva dio pravilnika o zlouporabi tržišta i njome se od država članica zahtijeva da uspostave djelotvorne mehanizme radi izvještavanja o povredama Uredbe o zlouporabi tržišta. Direktiva sadržava odredbe kojima se štite osobe koje prijavljuju te povrede i u njoj se detaljnije navode postupci za zaštitu zviždača i prijavljenih osoba, uključujući daljnja postupanja na temelju prijava koje su podnijeli zviždači i mjere zaštite osobnih podataka. Države članice bile su obvezne prenijeti ta pravila u nacionalno zakonodavstvo do 3. srpnja 2016. Budući da to nisu učinile u predviđenom roku, od nekoliko država članica, uključujući Španjolsku, zatraženo je da poduzmu mjere za osiguravanje potpune usklađenosti s novim pravilima o zviždačima u rujnu 2016. Komisija otada nije obaviještena o potpunom prenošenju pravilâ u nacionalno zakonodavstvo. Komisija stoga upućuje predmet protiv Španjolske Sudu Europske unije. Dodatne informacije potražite u cjelovitom priopćenju za tisak.

 

Službene opomene i obrazložena mišljenja:

Financijske usluge: Komisija traži od HRVATSKE, ČEŠKE, IRSKE i NIZOZEMSKE provedbu pravila EU-a o osiguranju

Komisija je odlučila poslati obrazložena mišljenja Češkoj, Irskoj i Nizozemskoj tražeći punu provedbu Direktive Solventnost II (Direktiva 2009/138/EZ) i Direktive Omnibus II (Direktiva 2014/51/EU). Tim se Direktivama, koje zamjenjuju 14 direktiva o osiguranju i reosiguranju koje su bile poznate pod nazivom „Solventnost I”, nastoji osigurati financijska stabilnost osiguravajućih društava tijekom financijski zahtjevnih razdoblja. Direktive se u potpunosti primjenjuju od 1. siječnja 2016., a rok za njihovu provedbu u nacionalnom zakonodavstvu bio je 31. ožujka 2015. Međutim Češka, Irska i Nizozemska nisu obavijestile Komisiju o svim mjerama nužnima za potpunu provedbu tih pravila u svojem nacionalnom zakonodavstvu. Zahtjevi Komisije imaju oblik obrazloženog mišljenja, a prije njihova slanja Komisija je u svibnju 2015. poslala službene opomene. Nakon što je razmotrila njihove odgovore, Komisija i dalje smatra da te direktive još nisu u potpunosti prenesene u nacionalna zakonodavstva tih država članica. Ako Češka, Irska i Nizozemska ne budu djelovale po tom pitanju u sljedeća dva mjeseca, Komisija može uputiti predmete protiv njih Sudu Europske unije. U istom pitanju Komisija je odlučila poslati i službenu opomenu Hrvatskoj tražeći od njezinih tijela da u potpunosti provedu Direktivu Solventnost II (Direktiva 2009/138/EZ) i Direktivu Omnibus II (Direktiva 2014/51/EU)u nacionalnom zakonodavstvu. Ako Hrvatska ne djeluje u roku od dva mjeseca, Komisija joj može poslati obrazložena mišljenja u tom predmetu.

 

9. Unutarnje tržište, industrija, poduzetništvo te mala i srednja poduzeća

(Dodatne informacije: Lucia Caudet – tel.: +32 229 56182, Mirna Talko – tel.: +32 229 87278)

Upućivanje predmeta Sudu Europske unije

Usluge: Komisija upućuje predmet protiv BELGIJE Sudu Europske unije zbog ograničenja za računovođe.

Europska komisija odlučila je uputiti predmet protiv Belgije Sudu Europske unije jer njezina ograničenja za računovođe koji nude usluge u povezanim disciplinama nisu u skladu s Direktivom o uslugama (Direktiva 2006/123/EZ). Prema belgijskim zakonima računovođa ne smije pružati usluge kao agent za prodaju nekretnina ili posrednik u osiguranju niti obavljati financijske djelatnosti. Komisija smatra da ta zabrana nije u skladu s Direktivom o uslugama (članak 25. o multidisciplinarnim djelatnostima) i vjeruje da postoje manje restriktivna sredstva za osiguravanje neovisnosti, nepristranosti i profesionalne etike. Komisija je svoju zabrinutost prethodno izrazila u obrazloženom mišljenju u studenome 2016., u kojem je pozvala Belgiju da otkloni povredu prava Unije. Budući da su belgijska tijela ostala pri svojem stajalištu, Komisija je odlučila uputiti postupak protiv Belgije Sudu Europske unije. Dodatne informacije potražite u cjelovitom priopćenju za tisak.

 

Službene opomene:

Emisije ispušnih plinova iz automobila: Komisija zahtijeva dodatno pravno pojašnjenje od pet država članica

Komisija je danas odlučila poslati daljnje službene opomene Njemačkoj, Grčkoj, Luksemburgu, Španjolskoj i Ujedinjenoj Kraljevini tražeći dodatne informacije o njihovoj primjeni pravila EU-a o homologaciji (Direktiva 2007/46/EZ). Nakon pažljivog razmatranja odgovorâ Njemačke, Luksemburga, Španjolske i Ujedinjene Kraljevine na službene opomene poslane u prosincu 2016. Komisija traži dodatna pojašnjenja o tome zašto te države članice nisu primijenile kazne na proizvođače automobila koji su upotrebljavali poremećajne uređaje zabranjene u skladu s pravom EU-a. Komisija također zahtijeva dodatne informacije od Grčke o nacionalnom sustavu kazni utvrđenom u skladu s pravom EU-a o homologaciji. Komisija je danas također zatvorila predmet protiv Litve smatrajući da je njezin sustav kazni u skladu s pravom EU-a.

 

Obrazložena mišljenja:

MAĐARSKA: Komisija poduzima drugi korak u postupku zbog povrede prava zbog mađarskog zakona o visokom obrazovanju.

Europska komisija danas je odlučila poslati Mađarskoj obrazloženo mišljenje u pogledu usklađenosti njezina zakona o visokom obrazovanju kako je izmijenjen 4. travnja 2017. s pravom EU-a. Komisija je odlučila poslati Mađarskoj obrazloženo mišljenje jer tako izmijenjen zakon nije u skladu sa slobodom visokoškolskih institucija da pružaju usluge i uspostave poslovni nastan bilo gdje u EU-u. Osim toga Komisija i dalje smatra da je taj novi zakon u suprotnosti s pravom akademske slobode, pravom na obrazovanje i slobodom poduzetništva, predviđenima Poveljom Europske unije o temeljnim pravima te pravnim obvezama Unije koje proizlaze iz međunarodnog trgovinskog prava. Nakon temeljite analize odgovora Mađarske na službenu opomenu Komisije od 27. travnja Komisija ostaje pri zaključcima detaljne pravne ocjene i rasprava Kolegija održanih 12. i 26. travnja 2017. koje su dovele do pokretanja postupka zbog povrede prava. Mađarska sada ima rok od mjesec dana za obavještavanje Komisije o mjerama koje je poduzela za rješavanje tog pitanja. U protivnom, Komisija može odlučiti uputiti predmet Sudu Europske unije. Dodatne informacije potražite u cjelovitom priopćenju za tisak.

Maloprodaja: Komisija traži od Mađarske da ukine ograničenja za trgovce na malo.

Komisija je danas odlučila poslati Mađarskoj obrazloženo mišljenje sa zahtjevom za ukidanje ograničenja za poduzeća u sektoru maloprodaje koja posluju s gubitkom. Mađarsko zakonodavstvo zabranjuje trgovcima na malo koji prodaju robu s kratkim vremenom obrta, kao što su živežne namirnice, nastavak poslovanja u Mađarskoj ako dvije godine za redom posluju s gubitkom. Komisija smatra da je takva mjera u suprotnosti sa slobodom poslovnog nastana i načelom nediskriminacije (članak 49. UFEU-a) te slobodom kretanja kapitala (članak 63. UFEU-a) i da se ne može opravdati prevladavajućim razlozima od općeg interesa. Mađarska sada ima rok od dva mjeseca za dostavljanje informacija Komisiji o mjerama koje je poduzela za rješavanje tog pitanja. U protivnom, Komisija može odlučiti uputiti predmet Sudu Europske unije.

Slobodno kretanje robe: Komisija poziva ŠPANJOLSKU da osigura slobodno kretanje dodataka prehrani

Komisija je danas odlučila poslati obrazloženo mišljenje Španjolskoj tražeći ukidanje diskriminatornih praksi koje se odnose na stavljanje na tržište dodataka prehrani. Prema španjolskom zakonodavstvu, kada se dodatak prehrani prvi put stavlja na španjolsko tržište, poduzeća s poslovnim nastanom u Španjolskoj o tome moraju obavijestiti lokalna tijela vlasti, dok se poduzeća iz drugih država članica EU-a moraju obratiti Španjolskoj agenciji za sigurnost hrane i prehranu (AECOSAN), što uzrokuje veće troškove. Komisija stoga smatra da se tim španjolskim propisima ograničava slobodno kretanje robe (članak 34. UFEU-a) jer se njima diskriminiraju poslovni subjekti sa sjedištem u drugim državama članicama EU-a. Španjolska sada ima rok od dva mjeseca za obavještavanje Komisije o mjerama koje je poduzela za rješavanje tog pitanja. U protivnom, Komisija može odlučiti uputiti predmet Sudu Europske unije.

Radiooprema: Komisija zahtijeva od triju država članica da u svoje zakonodavstvo prenesu pravila o radioopremi

Komisija je danas odlučila poslati obrazložena mišljenja Cipru, Grčkoj i Ujedinjenoj Kraljevini pozivajući ih da u svoja zakonodavstva prenesu Direktivu o radioopremi (RED, Direktiva 2014/53/EU). Direktivom RED utvrđeni su bitni zahtjevi u pogledu zaštite zdravlja i sigurnosti, elektromagnetske kompatibilnosti i učinkovitog korištenja radiofrekvencijskog spektra i ta je Direktiva temelj za daljnje reguliranje u pogledu poziva u hitnim slučajevima, interoperabilnosti te mjera za zaštitu privatnosti i osobnih podataka. Njome su također utvrđeni postupci koji se primjenjuju i obveze koje se moraju zadovoljiti da bi se radiooprema stavila na unutarnje tržište EU-a te se poboljšava nadzor nad tržištem. Države članice bile su obvezne u potpunosti prenijeti Direktivu u nacionalno zakonodavstvo do 12. lipnja 2016. Grčka i Ujedinjena Kraljevina još nisu obavijestile Komisiju da su tu Direktivu prenijele u svoje nacionalno zakonodavstvo, dok je Cipar obavijestio o samo djelomičnom prenošenju. Te tri države članice sada imaju rok od dva mjeseca za obavještavanje Komisije o potpunom prenošenju te Direktive. U protivnom, Europska komisija može odlučiti uputiti predmete protiv njih Sudu EU-a.

 

10. Pravosuđe, zaštita potrošača i ravnopravnost spolova

(Dodatne informacije: Christian Wigand – tel.: +32 229 62253, Melanie Voin – tel.: +32 229 58659)

Službena opomena:

MAĐARSKA: Europska komisija pokreće postupak zbog povrede zbog mađarskog zakona o nevladinim organizacijama koje primaju financijska sredstva iz inozemstva

Europska komisija danas je odlučila uputiti službenu opomenu Mađarskoj zbog njezina novog zakona o nevladinim organizacijama koje primaju financijska sredstva iz inozemstva donesenog 13. lipnja. Tim mađarskim zakonom uvode se nove obveze za određene kategorije nevladinih organizacija koje primaju financijska sredstva iz inozemstva u iznosu većem od 7,2 milijuna HUF (otprilike 24 000 EUR) godišnje, i to sljedeće: da se registriraju, da se u svim svojim publikacijama, na web-mjestima i u materijalima za medije nazivaju „organizacija koja prima financijska sredstva iz inozemstva” te da mađarskim tijelima dostavljaju specifične informacije o financijskim sredstvima koja primaju iz inozemstva. Ako ne ispune te nove obveze izvještavanja i transparentnosti, tim organizacijama prijete sankcije. Europska komisija zaključila je da taj zakon nije u skladu s pravom EU-a iz sljedećih razloga: 1. Taj zakon neopravdano utječe na temeljna prava utvrđena Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, a posebno na pravo na slobodu udruživanja. Novi zakon mogao bi onemogućiti nevladine organizacije u prikupljanju financijskih sredstava i ograničio bi njihovu sposobnost rada. 2. Tim se zakonom također uvode neopravdana i neproporcionalna ograničenja za slobodno kretanje kapitala utvrđeno u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije. Nove obveze registracije, dostavljanja informacija i objave podataka u javnosti predviđene tim zakonom diskriminirajuće su i stvaraju administrativno opterećenje za te organizacije i opterećenje za njihov ugled. Te mjere mogu imati odvraćajući učinak na dodjelu financijskih sredstava iz inozemstva i otežati tim organizacijama primanje takvih sredstava. 3. Taj zakon izaziva zabrinutost i u pogledu poštovanja prava na zaštitu privatnog života i osobnih podataka. Njime se ne postiže pravedna ravnoteža između interesa transparentnosti i prava donatora i korisnika sredstava da zaštite svoje osobne podatke. To se posebno odnosi na zahtjev za dostavljanje mađarskim tijelima informacija o točnim iznosima transakcija te detaljnih informacija o donatorima, koje nadležna tijela potom objavljuju. Komisija je stoga zaključila da Mađarska ne ispunjava svoje obveze iz Ugovora o EU-u i Povelje Europske unije o temeljnim pravima. Komisija je stoga danas odlučila uputiti Mađarskoj službenu opomenu te je dala mađarskim tijelima rok za odgovor od mjesec dana. Komisija je spremna pružiti potporu i pomoć mađarskim tijelima u rješavanju tog pitanja. Dodatne informacije potražite u cjelovitom priopćenju za tisak.

 

11. Pomorstvo i ribarstvo

(Dodatne informacije: Enrico Brivio – tel.: +32 229 56172, Iris Petsa – tel.: +32 229 93321)

Obrazložena mišljenja:

Prostorno planiranje morskog područja: Komisija poziva pet država članica da obavijeste o nacionalnim mjerama za prenošenje Direktive o prostornom planiranju morskog područja u nacionalno zakonodavstvo.

Komisija je danas odlučila poslati obrazložena mišljenja Bugarskoj, Hrvatskoj, Cipru, Finskoj i Grčkoj jer nisu obavijestile o potpunom prenošenju pravila EU-a o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja u svoja nacionalna zakonodavstva (MSP; Direktiva 2014/89/EU). Države članice bile su obvezne do 18. rujna 2016. prenijeti tu Direktivu u svoje nacionalno zakonodavstvo i obavijestiti Komisiju o takvim mjerama. Zbog natjecanja za pomorski prostor (za uređaje za proizvodnju obnovljive energije, ribarstvo i akvakulturu, turizam, vađenje sirovina, pomorske prometne rute i druge uporabe) pokazala se naglašena potreba za dosljednijim upravljanjem europskim vodama. Prostornim planiranjem morskog područja nadilaze se granice među državama i sektorima kako bi se osiguralo da se ljudske aktivnosti na moru odvijaju na efikasan, siguran i održiv način te da bi se osiguralo postizanje raznih ekoloških, gospodarskih i socijalnih ciljeva. Direktivom je utvrđen zajednički pristup država EU-a i minimalni zahtjevi u pogledu prostornog planiranja morskih područja. Dotične države članice imaju rok od dva mjeseca za ispunjavanje svojih obveza, a nakon toga Komisija može odlučiti uputiti predmete protiv njih Sudu Europske unije.

 

12. Migracije, unutarnji poslovi i građanstvo

(Dodatne informacije: Natasha Bertaud – tel.: +32 229 67456; Tove Ernst – tel.: +32 229 86764; Markus Lammert – tel.: +32 229 58602)

 

Upućivanje predmeta Sudu Europske unije

Zakonite migracije: Komisija upućuje predmet protiv BELGIJE Sudu Europske unije jer nije uvela zajednička pravila za radnike iz trećih zemalja.

Europska komisija danas je odlučila uputiti predmet protiv Belgije Sudu Europske unije jer nije u potpunosti provela Direktivu o jedinstvenoj dozvoli za boravak i rad (Direktiva 2011/98/EU). Tom se Direktivom, osmišljenom kako bi se olakšale zakonite migracije, uvode pojednostavnjeni postupci i zajednički skup prava za radnike iz trećih zemalja. Belgija nije ispoštovala prvotni rok za prenošenje u nacionalno zakonodavstvo, koji je bio 25. prosinca 2013., i još uvijek nije u potpunosti provela tu Direktivu. Stoga je Komisija danas odlučila uputiti predmet protiv Belgije Sudu Europske unije. Države članice bile su obvezne u potpunosti prenijeti tu Direktivu u nacionalno zakonodavstvo do 25. prosinca 2013. Do tog datuma Belgija je nova pravila prenijela samo djelomično. Komisija je zato u ožujku 2014. poslala Belgiji službenu opomenu, a potom i obrazloženo mišljenje u travnju 2015. U studenome 2015. Komisija je uputila predmet protiv Belgije Sudu Europske unije. To je upućivanje stavljeno na čekanje u travnju 2016. nakon što su belgijska tijela dostavila dodatne informacije. Međutim, do danas Belgija još uvijek nije izvijestila Komisiju o potpunom prenošenju te Direktive u svoje nacionalno zakonodavstvo. Komisija je zato odlučila opet uputiti taj predmet Sudu Europske unije. Upućujući Belgiju Sudu Europske unije Komisija predlaže novčanu kaznu u iznosu od 70 828,80 EUR dnevno. Iznos kazne izračunat je uzimajući u obzir ozbiljnost i trajanje povrede te odvraćajući učinak koji odražava mogućnost plaćanja te države članice. Dodatne informacije potražite u cjelovitom priopćenju za tisak.

 

Obrazložena mišljenja i zaključenja:

Zakonite migracije: Komisija zahtijeva od BELGIJE, HRVATSKE, FINSKE i ŠVEDSKE da osiguraju potpunu provedbu Direktive o sezonskim radnicima i zaključuje predmete protiv ESTONIJE, LUKSEMBURGA i RUMUNJSKE

Komisija je danas razmatrala nedostatke u prenošenju Direktive o sezonskim radnicima (Direktiva 2014/36/EU). Direktivom o sezonskim radnicima, koja je donesena 26. veljače 2014., utvrđeni su uvjeti za ulazak i boravak sezonskih radnika iz trećih zemalja i prava tih sezonskih radnika. Države članice bile su obvezne prenijeti tu Direktivu u nacionalno zakonodavstvo do 30. rujna 2016. Europska komisija danas je uputila obrazložena mišljenja Hrvatskoj i Finskoj zbog neobavještavanja o nacionalnim mjerama za prenošenje Direktive o uvjetima za ulazak i boravak državljana trećih zemalja u svrhu zapošljavanja u statusu sezonskih radnika. Komisija je uputila obrazložena mišljenja i Belgiji i Švedskoj zbog djelomičnog obavještavanja o nacionalnim mjerama za prenošenje te Direktive. Komisija je 24. studenoga 2016. poslala službene opomene Belgiji, Hrvatskoj, Estoniji, Finskoj, Luksemburgu, Rumunjskoj i Švedskoj zbog toga što nisu u potpunosti prenijele Direktivu o sezonskim radnicima u svoja nacionalna zakonodavstva. Hrvatska i Finska još uvijek nisu obavijestile o bilo kojoj mjeri za prenošenje te Direktive, a Komisija smatra da se mjerama o kojima su obavijestile Belgija i Švedska ne prenose u potpunosti sve odredbe te Direktive u njihova nacionalna zakonodavstva. Belgija, Hrvatska, Finska i Švedska sada imaju rok od dva mjeseca za obavještavanje Komisije o poduzetim mjerama za osiguravanje potpune provedbe Direktive, nakon čega Komisija može odlučiti uputiti te predmete Sudu Europske unije. Nakon što je razmotrila mjere o kojima su obavijestile Estonija, Luksemburg i Rumunjska, Komisija je odlučila zaključiti postupke protiv tih država članica.

 

13. Mobilnost i promet

(Dodatne informacije: Enrico Brivio – tel.: +32 229 56172, Alexis Perier – tel.: +32 229 69143)

Službena obavijest i obrazložena mišljenja:

Održivi promet: Komisija poziva sedam država članica da u svoja nacionalna zakonodavstva u potpunosti prenesu pravila o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva*

Komisija je danas poslala obrazloženo mišljenje Grčkoj, Irskoj, Malti, Rumunjskoj, Sloveniji i Ujedinjenoj Kraljevini tražeći od njih da obavijeste o svojem nacionalnom političkom okviru skladu s pravilima EU-a o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva (Direktiva 2014/94/EU). Nacionalni politički okvir glavni je instrument predviđen tom Direktivom u cilju izbjegavanja fragmentacije unutarnjeg tržišta i osiguravanja razvoja dovoljne infrastrukture za alternativna goriva, uključujući mjesta za punjenje električnih vozila i mjesta za opskrbu prirodnim plinom i vodikom. Ubrzavanje razvoja infrastrukture za alternativna goriva doista je bitno za ostvarivanje cilja čiste i konkurentne mobilnosti svih Europljana, kako je Komisija zacrtala u paketu „Europa u pokretu”, donesenom u svibnju 2017. Tih sedam država članica sada imaju rok od dva mjeseca za ispunjavanje svojih obveza iz te Direktive. U protivnom, Komisija može odlučiti uputiti predmet Sudu Europske unije. Osim toga, Komisija je također odlučila poslati službenu opomenu Švedskoj jer je obavijestila o nacionalnom političkom okviru koji ne sadržava minimalne elemente propisane Direktivom.

* Ažurirano 14. srpnja 2017. (uklonjeno netočno upućivanje na Poljsku).

 

Obrazloženo mišljenje:

Prava putnika: Komisija poziva GRČKU da u potpunosti primijeni pravila za putnike koji putuju morem ili unutarnjim plovnim putovima

Komisija je danas zatražila od Grčke da u potpunosti primijeni pravila EU-a o pravima putnika koji putuju morem ili unutarnjim plovnim putovima u EU-u (Uredba 1177/2010). Trenutačno grčko nacionalno zakonodavstvo onemogućuje putnicima da u potpunosti uživaju prava koja su im dodijeljena tom Uredbom za slučajeve kad se usluga pomorskog putničkog prometa otkaže ili odgodi. Grčka sada ima rok od dva mjeseca za obavještavanje Komisije o mjerama koje je poduzela radi ispravne primjene Uredbe. U protivnom, Komisija predmet može uputiti Sudu Europske unije.

 

14. Zdravlje i sigurnost hrane

(Dodatne informacije: Anca Paduraru – tel.: +32 229 91269, Aikaterini Apostola – tel.: +32 229 87624)

Obrazloženo mišljenje:

Komisija poziva Italiju da provede mjere potrebne za suzbijanje širenja organizma Xylella fastidiosa

Europska komisija danas upućuje Italiji obrazloženo mišljenje jer njezina tijela ne uspijevaju zaustaviti širenje štetnog organizma Xylella fastidiosa. Nakon izbijanja epidemije izazvane organizmom Xylella fastidiosa u regiji Apulija talijanska tijela bila su obvezna u potpunosti provesti pravila EU-a o organizmima štetnima za bilje ili biljne proizvode i protiv njihova širenja unutar EU-a (Provedbena odluka Komisije (EU) 2015/789i Direktiva Vijeća 2000/29/EZ). To podrazumijeva uklanjanje zaraženih biljaka na svojem državnom području odmah nakon prve potvrde prisutnosti organizma Xylella fastidiosa. U Italiji su međutim zabilježena nova izbijanja i vremenskim rasporedom koji je Italija dostavila nije se učinkovito osiguralo da se zaražena stabla uklone bez odlaganja u skladu sa zahtjevima zakonodavstva EU-a. Organizam Xiyella fastidiosa jedna je od najopasnijih fitopatogenih bakterija na svijetu, a uzrokuje niz bolesti s ogromnim posljedicama za poljoprivredu. Države članice moraju poduzeti sve potrebne mjere za iskorjenjivanje tog organizma i sprečavanje njegova širenja unutar EU-a. Komisija upućuje zahtjev u obliku obrazloženog mišljenja nakon što je u prosincu 2015. poslala službenu opomenu. Komisija je potom uputila dodatnu službenu opomenu talijanskim tijelima u srpnju 2016. Italija ima rok od dva mjeseca za ispunjenje svojih obveza. U protivnom, Komisija može odlučiti uputiti predmet protiv Italije Sudu Europske unije.

 

15. Oporezivanje i carinska unija

(Dodatne informacije: Vanessa Mock – tel.: +32 229 56194, Patrick Mc Cullough – tel.: +32 229 87183)

Obrazloženo mišljenje:

Oporezivanje: Komisija poziva FRANCUSKU da ukine nepovoljno postupanje prema poreznim obveznicima koji primaju strani dohodak.

Komisija je od Francuske zatražila da izmijeni određene propise o načinu izračuna poreza na dohodak. Prema postojećim pravilima u Francuskoj porezni obveznici s boravištem u Francuskoj koji dio svog dohotka zarađuju u drugoj državi članici Europskog gospodarskog prostora (EGP) ne mogu koristiti iste osobne i obiteljske porezne olakšice koje se primjenjuju na dohodak zarađen u Francuskoj. Prema francuskim pravilima porezni obveznik za strani dohodak nema pravo ni na odbitak poreza ili na odgodu porezne obveze kada je u deficitu. Zadržavanjem tih odredbi Francuska ne poštuje svoje obveze iz Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i Sporazuma o EGP-u o slobodnom kretanju radnika te krši pravo poslovnog nastana i načelo slobodnog kretanja kapitala. Ako francuska tijela ne budu djelovala po tom pitanju u roku od dva mjeseca, predmet se može uputiti Sudu Europske unije.

 

Obrazložena mišljenja i zaključenja:

Oporezivanje: Komisija poziva BUGARSKU, CIPAR i PORTUGAL da u svoje nacionalno zakonodavstvo prenesu nova pravila o transparentnosti za razmjenu informacija o poreznim mišljenjima

Komisija je odlučila poslati obrazložena mišljenja Bugarskoj, Cipru i Portugalu jer te države članice nisu obavijestile o prenošenju u svoje nacionalno zakonodavstvo novih mjera o automatskoj razmjeni informacija o poreznim mišljenjima među poreznim tijelima u EU-u (Direktiva Vijeća (EU) 2015/2376). Države članice bile su obvezne prenijeti te mjere u svoja nacionalna zakonodavstva do 31. prosinca 2016. Nova pravila osmišljena su radi suzbijanja prekograničnog izbjegavanja poreza, agresivnog poreznog planiranja i štetne konkurencije u oporezivanju, a prva razmjena informacija među svim poreznim tijelima u EU-u trebala bi se provesti u rujnu ove godine. Komisija je tim trima zemljama za odgovor dala rok od dva mjeseca. Ako ne dobije zadovoljavajući odgovor, Komisija može odlučiti uputiti predmet Sudu Europske unije. U međuvremenu je Komisija također pozdravila prenošenje dotičnih mjera u nacionalna zakonodavstva Češke, Grčke, Mađarske i Poljske te je danas odlučila zaključiti postupke zbog povrede protiv tih država članica. U drugom koraku Komisija će ocijeniti je li zakonodavstvo svih država članica u skladu sa svim zahtjevima novih pravila.

 

MEMO/17/1935

Osobe za kontakt s medijima:

Upiti građana: Europe Direct telefonom na 00 800 67 89 10 11 ili e-poštom


Side Bar