Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Informativni pregled

Pokretanje Platforme EU-a za dobrobit životinja: Pitanja i odgovori na temu politike o dobrobiti životinja

Bruxelles, 6. lipnja 2017.

Pokretanje Platforme EU-a za dobrobit životinja: Pitanja i odgovori na temu politike o dobrobiti životinja

Europski povjerenik Vytenis Andriukaitis danas je službeno započeo prvi sastanak Platforme EU-a za dobrobit životinja (dalje u tekstu „platforma”). Platformu će činiti 75 predstavnika dionika, nevladinih udruga, znanstvenika, država članica, zemalja EGP-a (Europskoga gospodarskog prostora), međunarodnih organizacija i EFSA-e (Europska agencija za sigurnost hrane). Po prvi put će se svi ključni dionici u EU-u okupiti kako bi razmijenili iskustva i doprinijeli poboljšanju dobrobiti životinja.

 

Zašto Komisija pokreće platformu?

Prema istraživanju Eurobarometra iz ožujka 2016. apsolutna većina Europljana smatra da je zaštita dobrobiti životinja vrlo važna i željela bi da se poboljša dobrobit životinja koje su zaštićene.

Poboljšanje dobrobiti životinja nije samo pitanje zakonodavstva, a platforma nije forum za osmišljavanje novog zakonodavstva. Moto Strategije EU-a za dobrobit životinja dogovoren 2012. glasi: „Svatko je odgovoran”. Kako bi se postigli konkretni rezultati, neophodan su prvi korak međusobno razumijevanje i povjerenje među svim sudionicima te konkretna angažiranost svakog sudionika, a to su ujedno ključni ciljevi platforme.

Platformom se nastoji promicati dijalog između nadležnih tijela, poduzeća, civilnog društva i znanstvenika o pitanjima povezanima s dobrobiti životinja koja su bitna za građane EU-a.

Platforma će pomagati Komisiji u razvoju i razmjeni koordiniranih mjera za dobrobit životinja, s naglaskom na sljedećem:

  1. bolja primjena propisa EU-a o dobrobiti životinja zahvaljujući razmjeni informacija, uspostavi najbolje prakse te izravnoj uključenosti dionika
  2. razvoj i primjena dobrovoljnih obveza od strane poduzeća
  3. promicanje normi EU-a za dobrobit životinja na svjetskoj razini.

 

Tko su članovi platforme?

Platforma ima 75 članova.

Četrdeset je (40) članova imenovao glavni direktor Glavne uprave za zdravlje i sigurnost hrane nakon objave natječaja za zastupanje poslovnih i profesionalnih organizacija, organizacija civilnog društva i neovisnih stručnjaka iz istraživačkih instituta. Organizacije i stručnjaci morali su dokazati relevantnost svojih aktivnosti i stručnog znanja za zadaće platforme. Naime, njihov rad mora biti relevantan za dobrobit životinja u kontekstu EU-a i obuhvaćati nekoliko država članica.

 

Kako se biraju članovi platforme?

Članovi su odabrani tako da se osigura pravedna zastupljenost među različitim sektorima i djelatnostima te geografska ravnoteža i uravnotežena zastupljenost spolova.

Trideset i pet (35) članova predstavnici su javnih institucija kao što su nadležna tijela (28 država članica i 3 države EGP-a: Island, Lihtenštajn i Norveška), međunarodnih organizacija koje se zalažu za dobrobit životinja (Svjetska organizacija za zdravlje životinja, Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda i Svjetska banka) i Europske agencije za sigurnost hrane.

Platforma može imenovati i do pet promatrača. Švicarska je dobila status promatrača u platformi.

 

Kako će platforma djelovati u praksi?

Platforma će se sastajati dvaput godišnje. Na prvom sastanku Komisija namjerava utvrditi prioritetna područja djelovanja za svoje članove, ali i resurse koje su članovi spremni dijeliti. Na temelju rezultata prvog sastanka Komisija će predložiti specifična područja rada i prema potrebi utvrditi podskupine.

Platforma će redovito pozivati druge forume ili dionike da predstave svoje inicijative i aktivnosti. Time će se doprinijeti raspravama, ali i olakšati širenje znanja, inicijativa i iskustva koji bi mogli koristiti članovima. Olakšat će se i koordinacija i komplementarnost inicijativa poduzetih na različitim forumima.

 

Koja će se pitanja prvo rješavati?

Komisija će na uvodnom sastanku platforme u tri sjednice promicati rasprave o sljedećim prioritetnim područjima:

– Kako platforma može doprinijeti boljoj primjeni i razumijevanju zakonodavstva EU-a o dobrobiti životinja?

– Kako platforma može pridonijeti promicanju normi EU-a za dobrobit životinja na svjetskoj razini?

– Kako platforma može olakšati primjenu dobrovoljnih obveza i promicati tržišnu vrijednost proizvoda prihvatljivih za dobrobit životinja?

Na temelju rasprava i obveza članova Komisija će odrediti konkretna i ostvariva relevantna područja rada od zajedničkog interesa za EU.

 

Koji se ishod može očekivati od rada platforme?

Platforma je dobra prilika za sve dionike da suradnjom i umrežavanjem pridonesu poboljšanju dobrobiti životinja. Stoga će rezultat platforme uvelike ovisiti o aktivnom i konstruktivnom sudjelovanju svakog člana.

Platforma je prije svega forum za razmjenu informacija i iskustava. No, ona je i prilika za poboljšanje razumijevanja, uspostavu povjerenja i suradnje među članovima.

Platforma će biti i idealno mjesto za sve specijalizirane forume/skupine povezane s dobrobiti životinja na kojem će moći predstaviti svoje aktivnosti i projekte te postići dogovore o posebnim dobrovoljnim obvezama. Postoji uistinu širok spektar područja u kojima se danas raspravlja o dobrobiti životinja na međunarodnoj razini, primjerice Europska agencija za sigurnost hrane, EuroFAWC ili Svjetska organizacija za zdravlje životinja. Stoga bi platforma mogla imati ulogu središta za povezivanje tih različitih foruma/skupina i pridonijeti poboljšanju ukupnih rezultata.

Komisija smatra da bi platforma trebala raditi na konkretnim i ostvarivim ciljevima kako bi dugoročno utjecala na način rješavanja pitanja dobrobiti životinja.

Platforma bi mogla raditi na konkretnim projektima kako bi pomogla Komisiji u ostvarivanju ciljeva koji uključuju bolju provedbu zakonodavstva EU-a o dobrobiti životinja ili promicanje normi EU-a na globalnoj razini. Iako su ta pitanja i dalje primarno u nadležnosti država članica i institucija EU-a, dionici mogu primjenjivati svoje iskustvo i stručnost kako bi poduprli i nadopunili te aktivnosti s pomoću različitih pristupa i sredstava (primijenjeno istraživanje, obrazovanje, strukovno osposobljavanje, konferencije itd.).

Platforma bi mogla razviti aktivnosti za koje ne postoji posebno zakonodavstvo EU-a ili aktivnosti za promicanje dobre prakse u području dobrobiti životinja. To bi se moglo postići izradom smjernica o specifičnim pitanjima (primjerice postupno ukidanje kastracije prasadi) ili o općenitijim temama (npr. dobrobit životinja).

 

Kako se na razini EU-a rješava pitanje dobrobiti životinja? Kakvo je postojeće zakonodavstvo?

Prvo zakonodavstvo EU-a o dobrobiti životinja doneseno je 1974. [1], a odnosi se na zaštitu životinja u klaonicama. Od tada je EU donio pravne tekstove u cilju zaštite laboratorijskih i poljoprivrednih životinja. Postoje i odredbe EU-a o držanju životinja u zoološkim vrtovima s upućivanjima na dobrobit životinja. U EU-u je zabranjena uporaba stupica za hvatanje divljih životinja.

Životinje na poljoprivrednom gospodarstvu zaštićene su općim propisima na razini EU-a o poljoprivredi i posebnim odredbama o prijevozu i klanju/usmrćivanju. Nadalje, postoje posebni dodatni propisi koji se odnose na držanje kokoši nesilica, pilića za proizvodnju mesa, svinja i teladi.

Zahtjevi za dobrobit životinja obuhvaćaju i propise EU-a za poljoprivredne subvencije (programi višestruke sukladnosti i ruralnog razvoja) te ekološku poljoprivredu.

Budući da su životinje čuvstvena bića, člankom 13. Ugovora o funkcioniranju Europske unije zahtijeva se da Unija i države članice tijekom pripreme ili provedbe određenih politika Unije u potpunosti obrate pozornost na zahtjeve za dobrobit životinja.

Međutim ta obveza nije pravna osnova na temelju koje bi Unija donijela propise o bilo kojim pitanjima u pogledu dobrobiti životinja. Neka su pitanja i dalje u isključivoj nadležnosti država članica (vidi pitanje o divljim životinjama).

U tom području Komisijine aktivnosti za dobrobit životinja nisu ograničene zakonodavstvom. Bez obzira na to što je provedba propisa EU-a uglavnom u nadležnosti država članica, Komisija provodi i redovite revizije kako bi provjerila provode li nadležna tijela službeni nadzor na odgovarajući način.

Osim toga, Komisija je aktivno uključena u promicanje normi EU-a za dobrobit životinja na međunarodnoj razini s pomoću međunarodnih normi Svjetske organizacije za zdravlje životinja i na temelju bilateralnih sporazuma/suradnje sa zemljama izvan EU-a.

Naposljetku, Komisija organizira redovitu izobrazbu u području dobrobiti životinja za službenike iz država članica EU-a i zemalja koje nisu članice EU-a. U bliskoj budućnosti Komisija će imenovati i referentne centre za dobrobit životinja (vidi u nastavku).

 

Tko je nadležan za primjenu tih propisa?

Države članice imaju važnu ulogu u svim slučajevima jer su nadležne za provedbu propisa EU-a. Tu zadaću provode na različite načine, među ostalim, službenim kontrolama, ali i razvojem i provedbom uputa, smjernica i informativnih kampanja za dužnosnike i dionike. Također i financiranjem istraživačkih programa na nacionalnoj razini.

Naime, mnogi dijelovi zakonodavstva EU-a za dobrobit životinja obvezuju države članice da omoguće i potvrde izobrazbu za osobe koje rade sa životinjama. Države članice stoga moraju izdvojiti odgovarajuća sredstva kako bi osigurale da gospodarski subjekti budu osposobljeni za držanje životinja i brigu o njima.

 

Što je s divljim životinjama i životinjama koje nisu obuhvaćene zakonodavstvom EU-a?

Kad je riječ o ugovorima EU-a, dobrobit životinja pitanje je koje se mora razmatrati u okviru određenih politika EU-a, primjerice poljoprivreda i unutarnje tržište. EU nema ovlasti za rješavanje svih pitanja povezanih s dobrobiti životinja (vidi gore).

Primjerice dobrobit pasa/mačaka lutalica ili životinja namijenjenih za izložbe i natjecanja (korida, rodeo, cirkus, psi ili konji za utrke itd.). Iako se od Komisije često traži da djeluje u pogledu tih pitanja, ona nema ovlasti intervenirati.

Unija ima i vrlo ograničenu nadležnost za dobrobit divljih životinja.

Kad je riječ o dobrobiti divljih životinja koje se drže u zatočeništvu, direktiva o zoološkim vrtovima i akvarijima sadržava upućivanja na zahtjeve za dobrobit životinja. Druge divlje životinje koje se drže u zatočeništvu nisu obuhvaćene propisima EU-a o dobrobiti životinja (primjerice cirkusi ili trgovine za kućne ljubimce).

Osim zabrane uporabe stupica, u Uniji ne postoji zakonodavstvo za zaštitu životinja koje žive u divljini.

Hoće li se u bliskoj budućnosti donijeti u novi propisi?

U ovom trenutku Komisijin je prioritet osigurati potpuno provođenje propisa EU-a. Uistinu nije potrebno donositi nove zahtjeve ako se primjena postojećih još mora poboljšati.

To ne znači da Komisija ne djeluje u pogledu pitanja o dobrobiti životinja koja su u nadležnosti Unije.

Dobrobit životinja može se znatno poboljšati raznim nezakonodavnim aktivnostima na kojima Komisija trenutačno radi (vidi sljedeće pitanje).

 

Hoće li Komisija donijeti novu strategiju za dobrobit životinja? Ako neće, što će poduzeti u pogledu dobrobiti životinja?

Komisija je 2012. donijela Strategiju EU-a za dobrobit životinja i u njoj navela niz mjera koje je potrebno provesti.

Najprije želi dovršiti neprovedene mjere koje se sastoje od šest studija i izvješća. Neke su od njih tehničke, dok su druge više strateške, no sve su važne za naša buduća razmišljanja o dobrobiti životinja. Neke će od njih pridonijeti i poboljšanju provedbe izradom dokumenata sa smjernicama (najbolje prakse u pogledu prijevoza životinja, najbolje prakse u pogledu klanja/usmrćivanja životinja).

Stoga je za Komisiju prioritet osigurati da se do kraja 2017. sve te mjere dovrše kako bi raspolagala svi informacijama potrebnima za budućnost.

Iz tog razloga Komisija za sada ne radi ni na jednoj drugoj strategiji.

Osim dovršavanja strategije iz 2012. Komisija radi na sljedeća četiri prioritetna područja:

  1. bolja primjena propisa EU-a o dobrobiti životinja
  2. razvijanje dijaloga dionika
  3. promicanje normi EU-a na svjetskoj razini
  4. imenovanje referentnih centara EU-a za dobrobit životinja.

Kad je riječ o boljoj primjeni propisa EU-a, Komisija je na temelju rezultata prethodnih revizija usmjerila svoje djelovanje na određene projekte. Prednost je posebno dala dobrobiti svinja jer se i dalje uvelike ne poštuje zabrana prakse skraćivanja repova i uporaba materijala za manipulaciju svinja. Komisija također aktivno podupire države članice u poboljšanju provedbe zakonodavstva o prijevozu, s posebnim naglaskom na izvoz živih životinja u zemlje izvan EU-a.

Dijalog dionika razvijat će se kroz aktivnosti platforme. Komisija je odluku o stvaranju platforme donijela u siječnju 2017., a predviđeno je da će se održavati najmanje dva sastanaka godišnje.

Promicanje normi EU-a na svjetskoj razini postiže se različitim dugoročnim aktivnostima poput pregovora o međunarodnim normama Svjetske organizacije za zdravlje životinja (danas postoji 13 međunarodnih normi za dobrobit životinja zahvaljujući poticaju EU-a) i uključivanjem pitanja dobrobiti životinja u bilateralne sporazume o slobodnoj trgovini.

Imenovanje referentnih centara EU-a utvrdit će se u roku od jedne godine nakon stupanja na snagu nove Uredbe o službenim kontrolama (vidi u nastavku).

 

Kako će se pitanje dobrobiti životinja rješavati u okviru nove Uredbe o službenim kontrolama?

Uredbom se zahtjeva od Unije da odredi referentne centre EU-a za dobrobit životinja. Oni će državama članicama EU-a pomagati u službenim kontrolama provođenjem znanstvenih i tehničkih studija, održavanjem tečajeva za osposobljavanje te širenjem rezultata istraživanja i informacija o tehničkim inovacijama. Referentni centri EU-a osiguravat će i znanstveno i tehničko stručno znanje o metodama za procjenu i poboljšanje dobrobiti životinja.

Uredba se primjenjuje i na službene kontrole propisa o dobrobiti životinja, primjerice u pogledu prijevoza, klanja i uzgoja te se njome omogućuje donošenje zakonodavstva Komisije kako bi se zahtjevi za službeni nadzor prilagodili posebnim potrebama u pogledu dobrobiti životinja, primjerice uvođenje pokazatelja dobrobiti životinja.

Uredba (EU) br. 2017/265 stupila je na snagu 27. travnja 2017., a određivanje referentnih centara EU-a morat će se dovršiti u roku od jedne godine nakon tog datuma.

 

Dodatne informacije:

https://ec.europa.eu/food/animals/welfare_en

 

[1]     Direktiva Vijeća 74/577/EEZ od 18. studenoga 1974. o omamljivanju životinja prije klanja SL L 316, 26.11.1974., str. 10.

MEMO/17/1426

Osobe za kontakt s medijima:

Upiti građana: Europe Direct telefonom na 00 800 67 89 10 11 ili e-poštom


Side Bar