Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Informativni pregled

Paket o povredama propisa za prosinac: ključne odluke

Bruxelles, 8. prosinca 2016.

Pregled prema područjima politika

U svojem mjesečnom paketu odluka o povredama propisa Europska komisija pokreće sudske postupke protiv država članica koje se ne pridržavaju obveza u skladu s pravom EU-a. Tim se odlukama, kojima su obuhvaćeni različiti sektori te područja politika EU-a nastoji osigurati ispravna primjena prava EU-a na korist građana i poslovnih subjekata.

Ključne odluke koje je donijela Komisija (uključujući 7 službenih opomena, 77 obrazloženih mišljenja, 3 upućivanja Sudu Europske unije i 4 zaključenja) prikazane su u nastavku i razvrstane prema području politike. Komisija je zaključila i 67 predmeta u kojima su problemi s državama članicama riješeni bez potrebe za dodatnim postupanjem Komisije.

Dodatne informacije o postupku EU-a zbog povrede propisa: MEMO/12/12. Dodatne informacije o donesenim odlukama dostupne su u registru odluka o povredi propisa.

1. Energetika

(Dodatne informacije: Anna-Kaisa Itkonen – tel.: +32 229 56186, Nicole Bockstaller – tel.: +32 229 52589)

Obrazloženo mišljenje

Unutarnje energetsko tržište: Komisija poziva MAĐARSKU da u cijelosti poštuje treći energetski paket

Europska komisija službeno je zatražila od Mađarske da osigura ispravnu provedbu i primjenu Direktive o električnoj energiji (Direktiva 2009/72/EZ) i Direktive o plinu (Direktiva 2009/73/EZ). Te su direktive dio trećeg energetskog paketa i sadržavaju ključne pravne odredbe za ispravno funkcioniranje energetskog tržišta, uključujući pravila o razdvajanju operatera prijenosne mreže od dobavljača i proizvođača energije, jačanju neovisnosti i ovlasti nacionalnih regulatora te odredbama u korist potrošača. Komisija je utvrdila da prema trenutačnom mađarskom zakonodavstvu u području plina mađarska vlada još uvijek može određivati neke uvjete za povezivanje s nacionalnim mrežama i pristup njima, uvjete za pružanje usluga uravnoteženja te uvjete za pristup prekograničnim infrastrukturama. Prema Direktivi o plinu nacionalno regulatorno tijelo ima isključivu nadležnost o tim pitanjima. K tome, prema nacionalnim propisima neke vrste troškova isključene su pri izračunavanju cijena električne energije i plina. Službena opomena upućena je Mađarskoj u veljači 2015. S obzirom na to da još nije postignuta usklađenost s pravom EU-a, Komisija je odlučila poslati obrazloženo mišljenje. Država članica ima rok od dva mjeseca kako bi obavijestila Komisiju o mjerama koje je poduzela za rješavanje tog pitanja. Nakon toga Komisija može odlučiti uputiti predmet Sudu Europske unije. Dodatne informacije koje se odnose na zakonodavstvo EU-a o unutarnjem tržištu dostupne su na internetskim stranicama Glavne uprave za energetiku.

 

2. Okoliš

(Dodatne informacije: Enrico Brivio – tel.: +32 229 56172, Iris Petsa – tel.: +32 229 93321)

Upućivanja Sudu Europske unije

Otpad: Komisija ponovno upućuje predmet protiv ITALIJE Sudu i predlaže novčane kazne

Europska komisija ponovno će uputiti predmet protiv Italije Sudu EU-a zbog nepotpuna provođenja presude Suda iz 2012. Od 109 aglomeracija širom zemlje obuhvaćenih prvom presudom, u njih 80 talijanska tijela još nisu osigurala odgovarajuće prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda kako bi se uklonili ozbiljni rizici za ljudsko zdravlje i okoliš. Sud EU-a presudio je 19. srpnja 2012. (predmet C-565/10) da talijanska tijela krše pravo EU-a (Direktiva Vijeća 91/271/EEZ) neodgovarajućim prikupljanjem i pročišćavanjem komunalnih otpadnih voda iz 109 aglomeracija (gradova i naselja). Četiri godine kasnije, taj problem nije riješen u 80 aglomeracija s ukupno više od šest milijuna stanovnika. To su područja u sedam talijanskih regija: Abruzzo (jedna aglomeracija), Kalabrija (13 aglomeracija), Kampanija (sedam aglomeracija), Furlanija-Julijska krajina (dvije aglomeracije), Ligurija (tri aglomeracije), Apulija (tri aglomeracije) i Sicilija (51 aglomeracija). Neodgovarajući sustavi prikupljanja i pročišćavanja otpadnih voda u tih 80 aglomeracija ozbiljan su rizik za ljudsko zdravlje, kopnene vode i morski okoliš. Komisija poziva Sud EU-a da naredi plaćanje paušalne kazne u iznosu od 62 699 421,40 €. Komisija predlaže i određivanje dnevne kazne u iznosu od 346 922,40 € ako Italija ne ispuni sve obveze do datuma na koji Sud donese presudu. Konačnu odluku o kaznama donosi Sud EU-a. Dodatne informacije dostupne su u priopćenju za tisak.

Direktiva o pticama: Komisija Sudu upućuje predmet protiv FRANCUSKE zbog propusta u zaštiti divljih ptica

Europska komisija uputit će predmet protiv Francuske Sudu EU-a zbog toga što nije spriječila kontinuirano kršenje zakonodavstva EU-a o očuvanju divljih ptica (Direktiva 2009/147/EZ). Države članice dužne su osigurati poštovanje svih odredaba Direktive o pticama, uključujući one o namjernom ubijanju ili hvatanju. Direktiva o pticama zabranjuje aktivnosti koje izravno ugrožavaju ptice, uključujući namjerno ubijanje ili hvatanje, uništavanje gnijezda, uklanjanje jaja i povezane aktivnosti, npr. prodaju živih ili mrtvih ptica, a posebno je istaknuta zaštita staništa selica i ugroženih vrsta. Ovaj korak Komisije poduzima se nakon obrazloženog mišljenja poslanog Francuskoj u lipnju 2016. Vrtna strnadica je ptica selica čiji broj u Europi opada te je spomenuta praksa strogo zabranjena prema zakonodavstvu EU-a o očuvanju divljih ptica. Usprkos obećanjima francuskih nadležnih tijela nastavlja se nezakonita praksa namjernog ubijanja ili hvatanja vrtne strnadice. Takvo postupanje u Francuskoj ugrožava nastojanja u pogledu očuvanja koja se provode u ostalim državama članicama. Stoga Komisija upućuje taj predmet Sudu EU-a kako bi se Francusku potaklo na pravilno provođenje Direktive o pticama u praksi. Dodatne informacije dostupne su u priopćenju za tisak.

 

Obrazložena mišljenja

Otpad: Komisija poziva CIPAR da donese mjere za gospodarenje otpadom i sprječavanje stvaranja otpada

Komisija poziva Cipar da donese i ažurira planove za sprječavanje stvaranja otpada i gospodarenje otpadom te ih uskladi s ciljevima zakonodavstva EU-a o otpadu (Direktiva 2008/98/EZ) i načelima kružne ekonomije. Svrha je tih planova i programa smanjiti utjecaj otpada na okoliš i ljudsko zdravlje te poboljšati učinkovitost iskorištavanja resursa u cijeloj Uniji. Države članice trebale bi svoje planove gospodarenja otpadom preispitati barem svakih šest godina i prema potrebi ih revidirati. Cipar nije revidirao, proširio ni zamijenio postojeći nacionalni plan gospodarenja otpadom za naredno razdoblje, a zaostaje i u sprječavanju stvaranja otpada. Komisija je u listopadu 2015. poslala službenu opomenu u kojoj se ciparska nadležna tijela pozivaju da donesu potrebne dokumente u pogledu otpada. Iako je Cipar poduzeo određene mjere u području komunalnog otpada, i dalje ne postoje potrebni planovi za ostale tokove otpada. Zbog toga Komisija šalje obrazloženo mišljenje.  Ako Cipar ne postupi u skladu s tim u roku od dva mjeseca, predmet se može uputiti Sudu Europske unije.

Direktiva o pticama: Komisija zahtijeva od FINSKE da zaštiti divlje ptice u pokrajini Åland

Europska komisija poziva Finsku da zaustavi praksu nezakonitog proljetnog lova na mužjake gavke u pokrajini Åland, koji je od 2011. dopušten svake godine od 1. do 20. svibnja. U skladu s Direktivom o pticama (Direktiva 2009/147/EZ) zabranjeno je ubijanje divljih ptica, no neke vrste, kao što su gavke (Somateria mollissima), smiju se loviti, osim tijekom razdoblja parenja ili proljetne migracije, ili pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti za izuzeće od zabrane lova. Noviji znanstveni podaci jasno pokazuju da je ova vrsta vodarica u velikom opadanju u Finskoj (40 %), u području Baltičkog mora (50 %), kao i na europskoj i globalnoj razini. Stoga njihovo stanje očuvanosti sve više zabrinjava. S obzirom na navedeno, lov na mužjake gavke u pokrajini Åland tijekom razdoblja parenja strogo je zabranjen u skladu sa zakonodavstvom EU-a. Nisu ispunjeni uvjeti za izuzeće od ovog pravila s obzirom na nepovoljno stanje očuvanosti tih ptica te na to da odobrena lovna kvota ne predstavlja mali broj njihove populacije. Komisija je u veljači 2015. poslala dodatnu službenu opomenu. S obzirom na to da je Finska nastavila s praksom dopuštanja proljetnog lova na mužjake gavke i tako nije poduzela mjere za usklađivanje sa zahtjevima iz te Direktive, Komisija upućuje obrazloženo mišljenje. Ako Finska ne postupi u skladu s tim u roku od dva mjeseca, predmet se može uputiti Sudu Europske unije.

 

3. Financijska stabilnost, financijske usluge i unija tržišta kapitala

(Dodatne informacije: Vanessa Mock – tel.: +32 229 56194, Letizia Lupini – tel.: +32 229 51958)

Obrazložena mišljenja

Komisija zahtijeva od HRVATSKE da izmijeni zakon o privatizaciji poduzeća za opskrbu energijom

Komisija je službeno zatražila od Hrvatske da izmijeni zakon iz 2002. o privatizaciji INA – Industrije nafte d.d. (zakon o INI) jer se njime krši sloboda kretanja kapitala i sloboda poslovnog nastana. INA-Industrija nafte d.d. najveće je hrvatsko poduzeće za opskrbu energijom, djelomično u vlasništvu hrvatske vlade. Prema Zakonu o INI državi su dodijeljene posebne ovlasti u tom društvu, uključujući pravo na veto u slučaju odluka društva koje se odnose na prodaju dionica/imovine u vrijednosti koja prelazi određeni prag. Posljedica toga je situacija da dioničari ne mogu utjecati na važne odluke društva razmjerno svojim udjelima, što može odvratiti potencijalne ulagače od ulaganja u INU. Komisija smatra da takve posebne ovlasti predstavljaju ograničenje slobodnog kretanja kapitala i slobode poslovnog nastana koje se na temelju UFEU-a ne može opravdati. Iako je zaštita sigurnosti opskrbe energijom cilj kojim bi se mogla opravdati ograničenja sloboda navedenih u UFEU-u, čini se da bezuvjetno pravo veta koje je država dobila prema zakonu o INI nadilazi ono što je nužno i proporcionalno za postizanje tog cilja. Hrvatska nadležna tijela obvezala su se da će zakon o INI uskladiti s pravom EU-a prije pristupanja EU-u, ali ga još uvijek nisu izmijenila. Današnji je zahtjev u obliku obrazloženog mišljenja. Ako Hrvatska u roku od dva mjeseca zakon o INI ne uskladi s pravom EU-a, Komisija može odlučiti uputiti predmet Sudu EU-a.

Komisija zahtijeva od POLJSKE da primijeni propise EU-a o hipotekarnim kreditima

Europska komisija zahtijeva od Poljske da potpuno uskladi zakonodavstvo o hipotekarnim kreditima s pravom EU-a. Cilj je Direktive o hipotekarnim kreditima (Direktiva 2014/17/EU) stvaranje tržišta hipotekarnih kredita s visokom razinom zaštite potrošača na razini čitave Unije. Glavne odredbe uključuju pravila postupanja za davatelje kredita, primjerice obvezu procjene kreditne sposobnosti potrošača i obvezu objavljivanja informacija, znanja i kompetencije osoblja, odredbe o određenim aspektima hipotekarnih kredita kao što su prijevremena otplata, zajmovi u stranoj valuti, praksa vezanja usluga, financijsko obrazovanje, procjena nekretnina, dospjele neplaćene obveze i ovršni postupak te putovnice EU-a za kreditne posrednike koji ispunjavaju uvjete za uvrštenje u vlastitoj državi članici. Države članice morale su prenijeti ta pravila u nacionalno zakonodavstvo do 21. ožujka 2016. Budući da Poljska to nije učinila u predviđenom roku, u svibnju 2016. upućena joj je službena opomena. U lipnju 2016. Poljska je dostavila obavijest o djelomičnoj provedbi Direktive. Međutim, s obzirom na to da najveći dio Direktive nije proveden, današnji je zahtjev u obliku obrazloženog mišljenja. Ako poljska tijela u roku od dva mjeseca ne postupe u skladu s tim, Komisija može odlučiti predmet uputiti Sudu EU-a.

 

4. Zdravlje i sigurnost hrane

(Dodatne informacije: Enrico Brivio – tel.: +32 229 56172, Aikaterini Apostola – tel.: +32 229 87624)

Obrazložena mišljenja

Duhan: Komisija poziva CIPAR, HRVATSKU, LUKSEMBURG, SLOVENIJU, ŠPANJOLSKU i ŠVEDSKU da dostave obavijesti o prenošenju Direktive o duhanskim proizvodima koji se prodaju u EU-u

Europska komisija danas je Cipru, Hrvatskoj, Luksemburgu, Sloveniji, Španjolskoj i Švedskoj poslala obrazloženo mišljenje kojim ih poziva da dostave obavijesti o potpunom prenošenju Direktive o duhanskim proizvodima (Direktiva 2014/40/EU). Tom se Direktivom nastoji poboljšati funkcioniranje zajedničkog tržišta duhana i povezanih proizvoda uz osiguravanje visoke razine zaštite zdravlja za europske građane. Direktivom je propisano da je rok za prenošenje njezinih odredbi u nacionalno zakonodavstvo do 20. svibnja 2016. Zasad je Švedska obavijestila Komisiju o djelomičnom prenošenju Direktive, a od Cipra, Hrvatske, Luksemburga, Slovenije i Španjolske nije primljena obavijest o prenošenju. Države članice imaju rok od dva mjeseca da obavijeste Komisiju o mjerama koje su poduzele za rješavanje tog pitanja. U protivnom, Komisija može odlučiti uputiti te predmete Sudu Europske unije.

 

5. Unutarnje tržište, industrija, poduzetništvo te mala i srednja poduzeća

(Dodatne informacije: Lucia Caudet – tel.: +32 229 56182, Mirna Talko – tel.: +32 229 87278)

Obrazložena mišljenja

Unutarnje tržište: Komisija zahtijeva od šest država članica da prenesu nova pravila o mjernim instrumentima

Danas je Komisija Cipru, Finskoj, Irskoj, Mađarskoj, Portugalu i Ujedinjenoj Kraljevini poslala obrazložena mišljenja u kojima traži da u nacionalno zakonodavstvo prenesu četiri direktive o mjernim instrumentima (direktive 2014/31/EU, 2014/32/EU, 2011/17/EU i Delegirana direktiva Komisije (EU) 2015/13/EU). Tim se direktivama određuju pravila koja omogućuju da se mjerni instrumenti – od vaga ili brojila za vodu, plin, struju i toplinsku energiju do taksimetara – kalibriraju na jednak način diljem EU-a. Direktive 2014/31/EU, 2014/32/EU i 2015/13/EU trebale su biti potpuno prenesene u nacionalno zakonodavstvo država članica do 19. travnja 2016., dok je rok za prenošenje Direktive 2011/17/EU bio 30. studenoga 2015. Navedenih šest država članica još nije obavijestilo Komisiju o potpunom prenošenju tih direktiva u nacionalno zakonodavstvo. Te države članice sada imaju rok od dva mjeseca kako bi obavijestile Komisiju o potpunom prenošenju direktiva. U protivnom, Europska komisija može odlučiti uputiti predmete Sudu EU-a.

Unutarnje tržište: Komisija zahtijeva od LATVIJE i RUMUNJSKE da prenesu pravila EU-a o priznavanju stručnih kvalifikacija

Europska komisija danas je Latviji i Rumunjskoj poslala obrazloženo mišljenje kojim traži da u svoje nacionalno zakonodavstvo prenesu Direktivu 2013/55/EU o priznavanju stručnih kvalifikacija. Direktivom se osigurava moderan sustav EU-a za priznavanje stručnih kvalifikacija, čime se pojednostavnjuju i ubrzavaju postupci priznavanja stručnih kvalifikacija iz neke druge države te osigurava poštovanje zahtjeva zemlje domaćina. Direktivu je trebalo prenijeti u nacionalno zakonodavstvo do 18. siječnja 2016. Međutim, Latvija i Rumunjska još nisu obavijestile Komisiju o potpunom prenošenju Direktive. Te države članice sada imaju rok od dva mjeseca kako bi obavijestile Komisiju o potpunom prenošenju Direktive. U protivnom, Europska komisija može odlučiti uputiti predmete Sudu EU-a.

Javna nabava: Komisije traži od 15 država članica da prenesu nova pravila EU-a o javnoj nabavi i koncesijama

Europska komisija danas je u 15 država članica uputila obrazložena mišljenja kojima traži potpuno prenošenje u nacionalno zakonodavstvo triju novih direktiva o javnoj nabavi i koncesijama, jedne ili više njih (direktive 2014/23/EC, 2014/24/EC i 2014/25/EC). Predmetne zemlje su:  Austrija (3 direktive), Belgija (3), Bugarska (1), Cipar (2), Estonija (3), Finska (3), Hrvatska (3), Irska (1), Latvija (3), Litva (3), Luksemburg (3), Portugal (3), Slovenija (1), Španjolska (3) i Švedska (3). Zahvaljujući novim pravilima javna nabava u Europi postaje učinkovitija i transparentnija, uz pametnija pravila i više elektroničkih postupaka. Nadalje, MSP-ovima je lakše i jeftinije nadmetati se za ugovore o javnoj nabavi, poboljšana je transparentnost i tržišno natjecanje te se doprinosi širim ciljevima politike kao što su ekološki i društveni ciljevi te inovacije. Sve su države članice bile dužne dostaviti obavijest o prenošenju novih pravila o javnoj nabavi do 18. travnja 2016. Navedenih 15 država članica imaju rok od dva mjeseca kako bi Komisiju obavijestile o mjerama koje su poduzele za usklađivanje svojeg nacionalnog zakonodavstva s pravom EU-a.

Jednostavne tlačne posude: Komisija poziva MAĐARSKU da prenese nova pravila

Komisija je danas Mađarskoj poslala obrazloženo mišljenje kojim traži prenošenje Direktive o jednostavnim tlačnim posudama (Direktiva 2014/29/EU) koja se odnosi na spremnike komprimiranog zraka poput onih koji se koriste u kočnim uređajima za motorna vozila i vlakove. Novom se Direktivom, koja zamjenjuje Direktivu 2009/105/EZ, unaprjeđuju kvaliteta i sigurnost jednostavnih tlačnih posuda, osobito tako što se omogućava otkrivanje neispravnih proizvoda. Nadalje, razjašnjavaju se obveze proizvođača, uvoznika i distributera te poboljšava nadzor takvih proizvoda koji vrše tijela za ocjenjivanje sukladnosti prije njihova ulaska na tržište EU-a. Direktivu je trebalo prenijeti u nacionalno zakonodavstvo do 19. travnja 2016. Mađarska još nije obavijestila Komisiju o prenošenju Direktive u svoje nacionalno zakonodavstvo. Mađarska sada ima rok od dva mjeseca kako bi obavijestila Komisiju o potpunom prenošenju Direktive. U protivnom, Europska komisija može odlučiti uputiti predmete Sudu EU-a.

 

Službene opomene

Automobilske emisije: Komisija pokreće postupak zbog povrede propisa protiv sedam država članica zbog kršenja pravila EU-a

Komisija pokreće postupak protiv sedam država članica jer nisu uspostavile sustav sankcija kojim bi proizvođače automobila odvratile od kršenja zakonodavstva o automobilskim emisijama, odnosno jer nisu primijenile te sankcije u slučaju kršenja zakona. Europska komisija danas je odlučila pokrenuti postupak protiv Češke, Grčke, Litve, Luksemburga, Njemačke, Španjolske i Ujedinjene Kraljevine jer su zanemarile pravila EU-a o homologaciji. U skladu s člankom 46. Direktive 2007/46 i posebno člankom 13. Uredbe 715/2007, koja je izravno primjenjiva, države članice moraju uspostaviti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće sustave sankcija čija je svrha odvratiti proizvođače automobila od kršenja zakona. Te se sankcije moraju primjenjivati u slučaju takvog kršenja zakona, primjerice ako proizvođač upotrebljava poremećajne uređaje kako bi smanjio učinkovitost sustava za kontrolu emisija. Komisija danas upućuje službene opomene Češkoj, Litvi i Grčkoj jer u svoje nacionalno zakonodavstvo nisu unijele takve sustave sankcija. Komisija pokreće postupak i protiv Njemačke, Luksemburga, Španjolske i Ujedinjene Kraljevine – država članica koje su izdale homologaciju tipa društvu Volkswagen Group AG u EU-u – jer nisu primijenile svoje nacionalne odredbe o kaznama usprkos tome što se to društvo koristilo nezakonitim sofverom za poremećajne uređaje. Nadalje, Komisija smatra da su Njemačka i Ujedinjena Kraljevina prekršile zakon jer su odbile zahtjev Komisije da dostave sve tehničke informacije prikupljene tijekom nacionalnih istraga na svojem državnom području o potencijalnim nepravilnostima u pogledu emisija dušikova oksida (NOx) u automobilima proizvođača Volkswagen Group AG i ostalih proizvođača automobila. Države članice imaju rok od dva mjeseca za odgovor na argumente koje je iznijela Komisija. Ako ne odgovore, Komisija može uputiti obrazloženo mišljenje. Dodatne informacije dostupne su u priopćenju za tisak.

 

6. Migracije, unutarnji poslovi i građanstvo

(Dodatne informacije: Tove Ernst – tel.: +32 229 86764, Markus Lammert – tel.: +32 229 80423)

Obrazložena mišljenja i zaključenja

Sigurnosna unija – direktiva o kibernetičkom kriminalu u EU-u: Komisija zahtijeva od tri države članice da osiguraju potpunu provedbu i zaključuje dva predmeta

Europska komisija uputila je obrazložena mišljenja Belgiji, Bugarskoj i Irskoj u vezi s neobavješćivanjem o nacionalnim mjerama prenošenja Direktive o napadima na informacijske sustave u nacionalno zakonodavstvo (Direktiva o kibernetičkom kriminalu u EU-u, Direktiva 2013/40/EU). Direktiva je donesena 12. kolovoza 2013. i trebala je biti prenesena u zakonodavstva država članica do 4. rujna 2015. Prema Direktivi o napadima na informacijske sustave, upotreba alata kao što je zlonamjerni softver za kibernetičke napade postaje kazneno djelo, jača se okvir za razmjenu informacija kada dođe do napada te se stvara zajednički okvir europskog kaznenog prava u tom području. Komisija smatra da se prijavljenim mjerama Belgije, Bugarske i Irske još u potpunosti ne prenose sve odredbe Direktive u nacionalno zakonodavstvo. Belgija, Bugarska i Irska sada imaju rok od dva mjeseca da obavijeste Komisiju o mjerama koje su poduzele za potpunu provedbu Direktive. U protivnom, Komisija može uputiti te predmete Sudu Europske unije. Nadalje, nakon ispitivanja mjera koje su prijavila grčka i slovenska nadležna tijela Komisija je odlučila zaključiti postupke zbog povrede propisa protiv Grčke i Slovenije.

 

Zaključenja

Migracije: Zaključenje postupka zbog povrede u pogledu provedbe preinačene Uredbe o Eurodacu u GRČKOJ i u ITALIJI

Komisija je odlučila zaključiti postupak protiv Grčke i Italije zbog povrede propisa s obzirom na to da su pravilno provele Uredbu o Eurodacu (Uredba (EU) No 603/2013). Baza podataka Eurodac utemeljena je 2003., a riječ je o bazi podataka EU-a s otiscima prstiju tražitelja azila. Podaci o otiscima prstiju olakšavaju provedbu Dublinske uredbe, kojom se utvrđuje država članica odgovorna za razmatranje zahtjeva za azil podnesenog u EU-u. Komisija je u prosincu 2015. Grčkoj i Italiji poslala pismo opomene u kojem je upozorila da te države članice ne ispunjavaju svoje obveze prema Uredbi o Eurodacu jer ne uzimaju otiske prstiju svih državljana trećih zemalja koji su na njihovim vanjskim granicama nezakonito ušli u EU i ne šalju ih u bazu podataka Eurodac. Komisija je tim dvjema zemljama poslala službene dopise u listopadu 2015. Otada pomaže grčkim i talijanskim tijelima u unapređivanju upravljanja granicama i migracijama te povećavanju stope uzimanja otisaka prstiju na vanjskim granicama, osobito provedbom pristupa žarišnih točaka (hotspots). Komisija je višekratno izvijestila o napretku u te dvije zemlje u okviru redovitih izvješća o premještanju i preseljenju. S obzirom na značajna poboljšanja u aktivnostima povezanima s uzimanjem otisaka prstiju, Komisija se uvjerila da Grčka i Italija provode uzimanje otisaka prstiju državljana trećih zemalja u skladu s Uredbom o Eurodacu te je odlučila zaključiti postupak zbog povrede propisa.

 

7. Mobilnost i promet

(Dodatne informacije: Anna-Kaisa Itkonen – tel.: +32 229 56186, Alexis Perier – tel.: +32 229 69143)

Obrazložena mišljenja

Pomorska sigurnost: Komisija zahtijeva od FINSKE prenošenje izmjena zakonodavstva EU-a o organizacijama koje obavljaju pregled i nadzor brodova

Komisija je zatražila od Finske da dovrši prenošenje Provedbene direktive Komisije 2014/111/EU o izmjeni zajedničkih europskih pravila i normi za organizacije koje obavljaju pregled i nadzor brodova te za odgovarajuće aktivnosti pomorskih uprava (Direktiva 2009/15/EC). Komisija i Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA) žele nastaviti provoditi sveobuhvatni program nadzora klasifikacijskih društava priznatih na razini EU-a za obavezne preglede i nadzore brodova koji plove pod zastavom EU-a. Države članice trebale su dovršiti prenošenje do 31. prosinca 2015. Međutim, Finska to do danas nije učinila. Finska nadležna tijela sada imaju dva mjeseca da poduzmu potrebne mjere za rješavanje tog pitanja. U protivnom, Komisija može odlučiti uputiti predmet Sudu EU-a.

Cestovni promet: Komisija zahtijeva od DANSKE i NJEMAČKE da provedu zajednička pravila EU-a o vozačkim dozvolama

Komisija je zatražila od Danske i Njemačke da provedu Direktivu Komisije 2014/85/EU o zdravstvenoj sposobnosti vozača i vozačkim ispitima. Direktivom se ažuriraju zajednička europska pravila o vozačkim dozvolama (Direktiva 2006/126/EZ) kako bi se u obzir uzela najnovija saznanja o „opstruktivnom apnejičkom sindromu” i kako bi se zajamčilo da su europski vozači osposobljeni za sigurnu vožnju u tunelima. Ujednačena primjena pravila o vozačkim dozvolama potrebna je kako bi se zajamčila sigurnost na cestama u Europi. Danska i Njemačka dosad nisu prenijele Direktivu 2014/85/EU. Te države članice sada imaju rok od dva mjeseca kako bi obavijestile Komisiju o provedbenim mjerama. U protivnom, Komisija može uputiti predmete Sudu Europske unije.

 

8. Oporezivanje i carinska unija

(Dodatne informacije: Vanessa Mock – tel.: +32 229 56194, Patrick Mc Cullough – tel.: +32 229 87183)

Upućivanje Sudu Europske unije

Oporezivanje: Komisija Sudu Europske unije upućuje predmet protiv FRANCUSKE zbog diskriminacije u oporezivanju dividendi

Europska komisija odlučila je Sudu Europske unije uputiti predmet protiv Francuske zbog neizvršenja presude Suda od 15. rujna 2011. Predmetno pitanje odnosi se na povrat poreza koji su u Francuskoj platila društva s podružnicama u drugim zemljama EU-a. Državno vijeće odlučilo se za restriktivno tumačenje presude Suda EU-a primijenivši je na dva pojedinačna slučaja u prosincu 2012. Komisija smatra da te presude nisu u skladu s pravom EU-a. Dodatne informacije dostupne su u priopćenju za tisak.

 

Obrazloženo mišljenje

Oporezivanje: Komisija zahtijeva od HRVATSKE da izmijeni sniženu stopu trošarine za male proizvođače etilnog alkohola

Komisija je zatražila da Hrvatska promijeni pravila o trošarinama na alkoholna pića koja proizvode mali proizvođači za vlastite potrebe. Pravila o trošarinama na alkohol usklađena su na razini EU-a (Direktiva Vijeća 92/83/EEZ). Prema tim pravilima države članice smiju odobriti najviše 50 % smanjenja u odnosu na uobičajenu stopu trošarine za alkohol koji proizvode mali proizvođači na godišnjoj razini, pod uvjetom da se ne proizvede više od 10 hektolitara čistog alkohola. Trenutačno hrvatska nadležna tijela dopuštaju da se snižena stopa trošarine primjenjuje na male proizvođače koji proizvode do 20 litara čistog alkohola po kućanstvu za vlastitu potrošnju. Primjenjuje se paušalna stopa trošarine ovisno o kapacitetu kotla koji se upotrebljava za proizvodnju (tj. 100 HRK za kotlove kapaciteta do 100 litara i 200 HRK za kotlove kapaciteta iznad 100 litara). S obzirom na to da je smanjena stopa koju Hrvatska primjenjuje povezana s kapacitetom kotla i plaća se na paušalnoj osnovi, neovisno o stvarno proizvedenim količinama, to nije u skladu s pravilima EU-a. Hrvatska ima rok od dva mjeseca da obavijesti Komisiju o mjerama koje je poduzela za rješavanje tog pitanja. U protivnom, Komisija može odlučiti uputiti predmet Sudu EU-a.

MEMO/16/4211

Osobe za kontakt s medijima:

Upiti građana: Europe Direct telefonom na 00 800 67 89 10 11 ili e-poštom


Side Bar