Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Informativni pregled

Kombiniranje Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI) i Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) – najčešća pitanja

Bruxelles, 22 veljača 2016

Što su Europski strukturni i investicijski fondovi?

Europski strukturni i investicijski fondovi (fondovi ESI) važan su doprinos EU-ovim ciljevima pametnog, održivog i uključivog rasta. U razdoblju 2014. – 2020. u 500 programa uložit će se 454 milijarde eura usmjerene na strateška područja koja potiču rast, a prvenstveno u istraživanja, razvoj i inovacije, potporu MSP-ovima, gospodarstvo s niskim emisijama ugljika te informacijske i komunikacijske tehnologije.

Sredstva iz fondova ESI dodjeljuju se u okviru višegodišnjih programa koji se sufinanciraju na nacionalnoj razini, dodjelu odobrava Komisija, a provode je države članice i njihove regije pod zajedničkim upravljanjem. Lokalna tijela nadležna su za odabir, provedbu i praćenje projekata koji ostvaruju potporu iz fondova ESI.

Reforma okvira fondova ESI za razdoblje 2014. – 2020. uključivala je proširenje područja primjene financijskih instrumenata umjesto isključive primjene bespovratnih sredstava.

Što je Europski fond za strateška ulaganja (EFSU)? 

Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) u središtu je Plana ulaganja za Europu. Europska komisija i Grupa Europske investicijske banke (EIB) pokrenule su EFSU kako bi pomogle nadoknaditi nedostatak ulaganja u EU-u mobilizacijom privatnih sredstava za strateška ulaganja.

Uz potporu iz EFSU-a Grupa EIB-a osigurava financiranje gospodarski održivih projekata, uključujući projekte s većim rizikom od uobičajenih aktivnosti EIB-a. Financiranje je posebno usmjereno na sljedeće ključne sektore: i. promet, energetiku i digitalno gospodarstvo, ii. okoliš i učinkovitost resursa, iii. ljudski kapital, kulturu i zdravstvo, iv. istraživanje, razvoj i inovacije, v. potporu MSP-ovima i srednje kapitaliziranim poduzećima.

Uredbom o EFSU-u nudi se mogućnost financiranja platformi za ulaganja, usmjeravanja financijskih doprinosa u niz investicijskih projekata s naglaskom na određene teme ili regije te operacije financiranja i ulaganja u suradnji s nacionalnim razvojnim bankama (NRB-ovima).

Koje su glavne razlike između Europskih strukturnih i investicijskih fondova i Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU)?       

Razlike su u profilu rizika i kriterijima. Iz strukturnih fondova projekti se mogu financirati bespovratnim sredstvima ili u okviru financijskih instrumenata; a fondove decentralizirano provode upravljačka tijela u državama članicama. EFSU osigurava instrumente za financiranje rizika s pomoću Europske investicijske banke.

Koja je prednost kombinacije EFSU-a i fondova ESI?

Strateškim kombiniranjem fondova ESI i EFSU-a može se pridonijeti zajedničkim koordiniranim nastojanjima za rješavanje pada ulaganja diljem Europe ili u pojedinim regijama.

S pomoću fondova ESI i EFSU-a mogu se mobilizirati dodatna ulaganja time što se međusobno nadopunjuju i povećavaju dodanu vrijednost ulaganja. Ti fondovi nisu osmišljeni za istu svrhu, ali se nadopunjuju u smislu načela, ideje i zakonodavnog okvira. Međusobno se jačaju.

Moguće ih je kombinirati na niz načina, ovisno o vrsti ulaganja. Kombinacija fondova ESI i EFSU-a može biti posebno privlačna opcija u određenim zemljama ili sektorima gdje strukturni fondovi omogućuju niz prilika, a gdje se EFSU još ne upotrebljava maksimalno učinkovito.

Za financiranje u okviru kombinacije EFSU-a i fondova ESI prihvatljiv je svaki projekt koji je gospodarski održiv, može pridonijeti rastu i otvaranju radnih mjesta u EU-u te je u skladu s investicijskim prioritetima EU-a. Promotori projekata trebali bi se služiti Europskim savjetodavnim centrom za ulaganje i obratiti se EIB-u kako bi doznali mogu li kombinirati fondove i na koji način.

Na koje se sve načine fondovi ESI mogu kombinirati s EFSU-om?

Fondovi ESI mogu se kombinirati s EFSU-om na različite načine. Detaljno objašnjenje dosad utvrđenih kombinacija dostupno je u brošuri. Ukratko, one uključuju:

1. kombiniranje fondova ESI s EFSU-om na razini projekta:

1

2. kombiniranje fondova ESI s EFSU-om na razini projekta u okviru financijskog instrumenta:

2

3

4

3. kombiniranje fondova ESI s ESFU-om za financiranje MSP-ova s pomoću financijskih instrumenata na razini EU-a u koje će na početku pojačano ulagati EFSU, čime se financijskim posrednicima daju jamstva.

5

Mogu li fondovi ESI pridonijeti EFSU-u? Mogu li se sredstva iz EFSU-a upotrebljavati za nacionalno sufinanciranje u programu koji se financira iz fondova ESI?

Programska sredstva iz fondova ESI ne mogu se izravno prenijeti u EFSU. S obzirom na njezinu prirodu i strukturu, projektna potpora iz EFSU-a ne može se smatrati nacionalnim sufinanciranjem programa koji se financira iz fondova ESI.

Međutim, program koji se financira iz fondova ESI ipak se može sufinancirati na nacionalnoj razini, i to u okviru drugog financijskog proizvoda EIB-a ili EIF-a, bilo zajma za strukturne programe bilo u okviru intervencije na razini projekta.

U određenim okolnostima moguće je sva dodatna sredstva potpomognuta ili potaknuta kombiniranim intervencijama fondova ESI i EFSU-a smatrati nacionalnim sufinanciranjem za program koji se financira iz fondova ESI.

Tko odlučuje o tome ispunjavaju li projekti uvjete za financiranje iz EFSU-a ili fondova ESI? Kako izgleda postupak odobravanja?

Više informacija o selekcijskom postupku EFSU-a za projekte dostupno je ovdje, a više informacija o pristupu fondovima ESI ovdje.

Promotori projekata trebali bi potražiti više informacija putem Europskog savjetodavnog centra za ulaganja.

Kako se pravila o državnim potporama primjenjuju na kombinacije fondova ESI i EFSU-a?

Pravila EU-a o državnim potporama idu ruku pod ruku s Planom ulaganja, koji je usmjeren na rješavanje tržišnih nedostataka i mobiliziranje privatnog ulaganja. Sredstva iz fondova ESI dodijeljena poduzećima, osim ako su odobrena prema tržišnim uvjetima, mogu se smatrati državnom potporom, koja podliježe pravilima EU-a o državnim potporama. Financiranje iz EFSU-a ne predstavlja državnu potporu i ne podliježe pravilima EU-a o državnim potporama.

Komisija će dodjele iz fondova ESI koje se smatraju državnom potporom ocijeniti na temelju svojeg moderniziranog skupa pravila o državnim potporama. Kako bi olakšala upotrebu EFSU-a, Komisija će procijeniti sukladnost fondova ESI s pravilima o državnim potporama što je prije moguće. Cilj je Komisije dovršiti procjenu u roku od šest tjedana nakon primitka potpunih informacija od država članica.

Gdje promotori projekata mogu dobiti pomoć za sastavljanje prijedloga?

Promotori projekata mogu pronaći sve što trebaju s pomoću Europskog savjetodavnog centra za ulaganja, portala za tehničke i administrativne savjete i podršku u vezi s ulaganjima. Savjetodavni centar, osmišljen u suradnji Europske komisije i Europske investicijske banke, mobilizira privatni kapital i time pomaže javnim tijelima i promotorima projekata s utvrđivanjem, određivanjem važnosti, pripremom, strukturiranjem i provedbom strateških projekata te učinkovitijom upotrebom fondova EU-a. Dio je te jedinstvene referentne točke platforma „Fi-Compass”,, savjetodavni servis za financijske instrumente u okviru fondova ESI.

Osim toga, Europski portal projekata ulaganja (EIPP) novi je internetski portal koji omogućuje promotorima projekata iz javnog ili privatnog sektora EU-a stupanje u kontakt s potencijalnim ulagačima diljem svijeta. Taj portal, koji uređuje Europska komisija, omogućit će promotorima pristup velikoj mreži ulagača, savjetnika i savjetodavnih službi koji im mogu pomoći sa strukturiranjem i financiranjem njihovih projekata.

MEMO/16/313

Osobe za kontakt s medijima:

Upiti građana: Europe Direct telefonom na 00 800 67 89 10 11 ili e-poštom


Side Bar