Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Informativni pregled

Paket o kružnom gospodarstvu: Pitanja i odgovori

Bruxelles, 2. prosinca 2015.

Komisija je danas donijela ambiciozan paket kružnoga gospodarstva za promicanje prelaska Europe na kružno gospodarstvo kojim će se potaknuti globalna konkurentnost, održivi gospodarski rast i stvaranje novih radnih mjesta.

Što je kružno gospodarstvo?

Kako bi se osigurao održivi rast u EU-u, moramo se koristiti našim resursima na pametan i održiv način. Jasno je da linearni model gospodarskog rasta na koji smo se nekoć oslanjali više nije prikladan za potrebe današnjih modernih društava u globaliziranom svijetu. Ne možemo graditi budućnost na modelu „uzmi – napravi – baci”. Mnogi su prirodni resursi ograničeni te moramo naći ekološki i gospodarski održiv način kako se njima koristiti. U gospodarskom je interesu poduzeća da najbolje iskoriste svoje resurse.

U kružnom gospodarstvu vrijednost proizvoda i materijala održava se što je duže moguće; stvaranje otpada i upotreba resursa svode se na najmanju moguću mjeru, a resursi ostaju unutar gospodarstva i kad proizvod dođe do kraja životnog vijeka te se ponovno upotrebljavaju i stvaraju dodatnu vrijednost. Tim se modelom mogu stvoriti sigurna radna mjesta u Europi, potaknuti inovacije koje omogućuju konkurentnu prednost te osigurati razina zaštite za ljude i okoliš kojom se Europa ponosi, a potrošačima se mogu ponuditi trajniji i inovativni proizvodi koji će dovesti do uštede novca i bolje kvalitete života.

Što se nalazi u paketu Komisije o kružnom gospodarstvu?

Kako bi se olakšao prelazak na kružno gospodarstvo, Komisija predstavlja paket o kružnom gospodarstvu koji uključuje revidirane zakonodavne prijedloge u području gospodarenja otpadom i sveobuhvatan akcijski plan kojim se određuju konkretni zadaci tijekom ovog mandata Komisije. Prijedlozima u području gospodarenja otpadom uspostavlja se jasna i ambiciozna dugoročna vizija povećanja recikliranja i smanjenja odlaganja otpada te se ujedno predlažu konkretne mjere za uklanjanje prepreka na terenu u pogledu boljega gospodarenja otpadom uzimajući u obzir različite okolnosti u državama članicama.

Akcijskim planom za kružno gospodarstvo taj se prijedlog dopunjuje utvrđivanjem mjera za „zatvaranje kruga” kružnoga gospodarstva i za sve faze životnog ciklusa proizvoda, od proizvodnje i potrošnje do gospodarenja otpadom i tržišta sekundarnih sirovina. Akcijski plan obuhvaća i niz mjera usmjerenih na tržišne prepreke u posebnim sektorima ili tokovima materijala kao što su plastika, otpaci od hrane, kritične sirovine, izgradnja i rušenje objekata, biomasa i biološki proizvodi, kao i horizontalne mjere u područjima kao što su inovacije i ulaganja.

Cilj je plana usredotočiti se na pitanja u kojima djelovanje na razini EU-a donosi stvarnu dodanu vrijednost i može dovesti do napretka na terenu.

Kako će se prelaskom na kružno gospodarstvo sniziti troškovi i stvoriti nova radna mjesta?

Sprečavanjem stvaranja otpada, ekološkim dizajnom, ponovnom upotrebom otpada i sličnim mjerama poduzeća u EU-u mogla bi ostvariti neto uštedu od 600 milijardi eura, odnosno 8 % godišnjeg prometa, a godišnje bi se emisije stakleničkih plinova ujedno smanjile za od 2 % do 4 %. U sektorima ponovne upotrebe, ponovne proizvodnje i popravaka, primjerice, trošak ponovne proizvodnje mobilnih telefona mogao bi biti upola niži kad bi ih bilo lakše rastaviti. Kad bi se prikupilo 95 % mobilnih telefona, to bi moglo stvoriti uštede od više od milijarde eura na troškovima materijala u proizvodnji.

Prelaskom s recikliranja na tvorničko obnavljanje lakih gospodarskih vozila, koja se već prikupljaju u velikoj mjeri, moglo bi se uštedjeti do 6,4 milijardi eura godišnje na unosu materijala, što odgovara oko 15 % predviđenih troškova za materijal, te 140 milijuna eura na troškovima energije, uz smanjenje emisija stakleničkih plinova od 6,3 milijuna tona.

Koje su mjere predviđene u proizvodnoj fazi?

Bolji dizajn proizvoda ključan je za lakše recikliranje i njime se potiče razvoj proizvoda koji su trajniji ili se lakše popravljaju, čime se čuvaju dragocjeni resursi, promiču inovacije i potrošačima nude bolji proizvodi čija je upotreba jeftinija. Trenutačni tržišni signali nisu uvijek dostatni da to pokrenu i stoga su potrebni poticaji.

Komisija će učiniti sljedeće:

  • promicati mogućnost popravka, trajnost i mogućnost recikliranja u zahtjevima koje proizvod mora ispunjavati u sklopu budućih radnih planova za provedbu Direktive o ekološkom dizajnu, uzimajući u obzir posebne zahtjeve za različite proizvode;
  • pripremiti program neovisnog ispitivanja u okviru Obzora 2020. kako bi se lakše prepoznala pitanja povezana s potencijalnim planiranim zastarijevanjem;
  • predložiti zahtjeve za lakše rastavljanje, ponovnu upotrebu i recikliranje elektroničkih zaslona;
  • predložiti razlikovanje financijskih doprinosa koje plaćaju proizvođači u programu proširene odgovornosti proizvođača na temelju troškova nakon isteka vijeka trajanja njihovih proizvoda. Tom se odredbom u skladu s revidiranim zakonodavnim prijedlogom o gospodarenju otpadom mogu stvoriti gospodarski poticaji za osmišljavanje proizvoda koji se mogu lakše reciklirati ili ponovno upotrijebiti;
  • ispitati mogućnosti za usklađeniji okvir politike za različite elemente rada na sektorskim politikama proizvoda u EU-u i njihov doprinos kružnom gospodarstvu;
  • razmotriti proporcionalne zahtjeve o dostupnosti informacija o popravku i rezervnim dijelovima pri radu na ekološkom dizajnu;
  • predložiti nagrade za promicanje određenih priprema za djelatnosti ponovne upotrebe na nacionalnoj razini u revidiranom prijedlogu o gospodarenju otpadom;
  • raditi na boljoj provedbi jamstava za materijalne proizvode, ispitati mogućnosti za poboljšanje te se uhvatiti u koštac s lažnim tvrdnjama o ekološkoj učinkovitosti;
  • poduzeti mjere u pogledu ekološki usmjerene javne nabave isticanjem aspekata kružnoga gospodarstva u novim ili revidiranim kriterijima, promicanjem većeg opsega ekološki usmjerene javne nabave te davanjem primjera drugima u javnoj nabavi Komisije i fondovima EU-a.

Što Komisija predlaže u pogledu proizvodnog procesa?

Proizvodni procesi mogu se poboljšati kako bi se resursi učinkovitije iskoristili i kako bi se proizvelo manje otpada. Time se mogu stvoriti poslovne mogućnosti i potaknuti inovacije, a ujedno i očuvati okoliš.

Komisija će učiniti sljedeće:

  • uključiti smjernice o najboljim praksama za gospodarenje otpadom i učinkovitu upotrebu resursa u industrijskim sektorima u referentne dokumente o najboljim raspoloživim tehnikama;
  • izdati smjernice i promicati najbolje prakse u pogledu rudarskog otpada radi bolje oporabe sirovina;
  • razjasniti pravila o nusproizvodima u revidiranom prijedlogu o gospodarenju otpadom kako bi se olakšala industrijska simbioza i stvorili jednaki uvjeti diljem EU-a.

Kako će Komisija osigurati odgovornu nabavu primarnih sirovina?

Održiva proizvodnja sirovina u Europi i širom svijeta vrlo je važna. Uz regulatorne mjere koje je Komisija već poduzela, primjerice u pogledu nezakonite sječe, vađenja minerala iz područja sukoba ili transparentnosti plaćanja vladama poduzeća iz sektora ekstraktivne industrije i iskorištavanja šuma, nastavit ćemo promicati održivu nabavu u političkim dijalozima i partnerstvima sa zemljama izvan EU-a te u okviru trgovinske i razvojne politike EU-a. Industrija ima ključnu ulogu i u preuzimanju obveza za održivu nabavu i u suradnji u cjelokupnom vrijednosnom lancu.

Što poduzimate u pogledu promicanja mogućnosti popravka proizvoda i borbe protiv planiranog zastarijevanja?

Komisija će poduzeti inicijative u nizu područja s ciljem podupiranja proizvoda s boljim mogućnostima popravljanja:

  • tijekom budućeg rada na revidiranim ili novim provedbenim mjerama za ekološki dizajn sustavno će se razmotriti mogućnost popravka proizvoda (od 2016.);
  • zahtjev za standardizaciju učinkovitosti materijala u sklopu ekodizajna uključuje rad na normama kojima se olakšava popravak proizvoda (do 2019.);
  • Komisija će istražiti i mogućnost horizontalnih zahtjeva za pružanje informacija o popravku u okviru Direktive o ekološkom dizajnu;
  • osim toga, Komisija će pripremiti neovisni program ispitivanja o pitanjima povezanima s mogućim praksama planiranog zastarijevanja.

Koje su mjere predviđene za gospodarenje otpadom?

Europa trenutačno svake godine u otpadu gubi oko 600 milijuna tona materijala koji bi se mogli reciklirati ili ponovno iskoristiti. Reciklira se samo oko 40 % otpada koji nastaje u kućanstvima EU-a, pri čemu stopa recikliranja u nekim područjima iznosi čak 80 %, a u drugima je niža od 5 %. Pretvaranje otpada u resurse bitan je element povećanja učinkovitosti upotrebe resursa i okretanja ka kružnom gospodarstvu.

Komisija će učiniti sljedeće:

  • odrediti zajednički cilj EU-a za recikliranje 65 % komunalnog otpada do 2030.;
  • odrediti zajednički cilj EU-a za recikliranje ambalažnog otpada od 75 % do 2030.;
  • odrediti obvezujući cilj smanjenja odlaganja otpada od najviše 10 % cjelokupnog otpada do 2030.;
  • intenzivirati rad s državama članicama kako bi se poboljšalo gospodarenje otpadom na terenu;
  • pojednostavniti i poboljšati definicije otpada i uskladiti metode izračuna;
  • osigurati primjenu strukturnih fondova za potporu ciljevima zakonodavstva EU-a o gospodarenju otpadom na temelju hijerarhije otpada EU-a kojom se utvrđuje redoslijed prioriteta vođen najboljim ishodom za okoliš, počevši od sprečavanja nastanka otpada, preko pripreme za ponovnu upotrebu, recikliranje i oporabu energije do odlaganja, primjerice na odlagališta otpada;
  • predložiti minimalne kriterije za programe proširene odgovornosti proizvođača nagrađivanjem proizvođača koji na tržište stavljaju ekološki prihvatljivije proizvode te potiču oporabu i recikliranje na kraju njihova životnog vijeka

Što će se dogoditi s kriterijima za prestanak statusa otpada?

Komisija će izmijeniti zakonodavstvo kako bi se omogućilo da se reciklirani materijali ponovno razvrstaju kao materijali koji nisu otpad ako ispunjavaju niz općih uvjeta koji su jednaki u cijelom EU-u. Cilj je tim amandmanom pojednostavniti zakonodavni okvir za gospodarske subjekte u području recikliranja i osigurati jednake uvjete za sve. Postojeći kriteriji za prestanak statusa otpada na razini EU-a (npr. za staklo ili bakreni otpad) ostat će na snazi.

Zakonodavni prijedlog o gospodarenju otpadom odnosi se samo na komunalni otpad. Kako će se riješiti pitanje ostalog otpada?

Revidirani prijedlog o gospodarenju otpadom uključuje i više ciljeve za recikliranje materijala za pakiranje, čime će se ojačati cilj za komunalni otpad. Čini se da je zbog raznolikosti industrijskog otpada zakonodavni pristup za njega neprikladan. Prikladniji je pristup usmjeren na industriju primjenom referentnih dokumenata o najboljim raspoloživim tehnikama za rješavanje posebnih pitanja povezanih s gospodarenjem određenom vrstom otpada. Osim toga, industrijski i komercijalni ambalažni otpad obuhvaćen je Direktivom 94/62/EZ i Direktivom 2008/98/EZ.

Što će Komisija učiniti da zaustavi nezakonite pošiljke otpada u zemlje koje nisu članice EU-a?

Nedavno ojačanom Uredbom EU-a o pošiljkama otpada inspektori su dobili veće ovlasti. Od država članica traži se i da do siječnja 2017. uspostave planove inspekcija kojima će odrediti minimalan broj inspekcija koje treba provesti. Komisija surađuje s mrežom inspektora za zaštitu okoliša EU-a, Interpolom i Europolom. U tijeku su i druge inicijative za posebne tokove otpada kao što su otpadna električna i elektronička oprema te vozila na kraju životnog vijeka.

Što Komisija poduzima za promicanje pretvaranja otpada u resurse (sekundarne sirovine)?

Sekundarne sirovine i dalje čine mali dio materijala za proizvodnju koji se upotrebljavaju u EU-u. Postoje bitne prepreke za njihovu upotrebu u gospodarstvu, primjerice nesigurnost u pogledu njihova sastava. Za jačanje povjerenja potrebni su određeni standardi.

Komisija će učiniti sljedeće:

  • prema potrebi, pokrenuti rad na razvoju standarda kvalitete za sekundarne sirovine, posebno za plastiku;
  • poduzeti mjere u svrhu olakšavanja zakonitog prijevoza otpada među državama članicama te poduzeti dodatne mjere za smanjenje broja nezakonitih pošiljaka;
  • revidirati Uredbu EU-a o gnojivima kako bi se olakšalo priznavanje ekoloških gnojiva i gnojiva napravljenih od otpada čime se razvija tržište diljem EU-a;
  • poduzeti mjere za lakšu ponovnu upotrebu vode, što će uključivati zakonodavni prijedlog o minimalnim zahtjevima za ponovnu upotrebu vode, na primjer za navodnjavanje i ponovno punjenje podzemnih voda;
  • razviti analize i predložiti mogućnosti za međusobno povezivanje zakonodavstva o kemikalijama, proizvodima i otpadu, uključujući mogućnosti za bolje praćenje potencijalno štetnih kemikalija u proizvodima. To će pomoći industriji da osigura stabilnu opskrbu sirovinama upotrebom recikliranih materijala.

Hoće li se vašim prijedlozima omogućiti državama članicama da svoj otpad šalju na odlagališta u drugim zemljama?

Trenutačna ograničenja u pogledu prekograničnog prijenosa otpada i dalje će se primjenjivati. Slanje otpada među državama članicama nije moguće bez „prethodne prijave i pristanka”. Osim toga, ciljevi u pogledu smanjenja odlaganja koje je predložila Komisija zahtijevaju od svih zemalja EU-a da do 2030. znatno snize stope odlaganja na odlagališta, čime se smanjuje opseg prekograničnog prometa otpada za odlaganje.

Je li spaljivanje otpada još dopušteno u vašim prijedlozima?

Kad se nastanak otpada ne može spriječiti ili se otpad ne može reciklirati, povrat njegova energetskog sadržaja u većini je slučajeva i ekološki i gospodarski bolje rješenje od odlaganja. Inicijativa „od otpada do energije” može stoga imati određenu ulogu te stvoriti sinergije s energetskom i klimatskom politikom EU-a, pri čemu mora biti vođena načelima EU-a o hijerarhiji otpada. Komisija će razmotriti načine za poboljšanje te uloge a da se pritom ne ugrozi postizanje više stope ponovne upotrebe i recikliranja, kao i za najbolje moguće korištenje odgovarajućim energetskim potencijalima. U tu će svrhu Komisija u okviru energetske unije donijeti inicijativu „od otpada do energije”.

Što poduzimate za poticanje inovacija i ulaganja te za rješavanje horizontalnih pitanja?

Za kružno gospodarstvo potrebno je više istraživanja i inovacija kako bi se potaknula konkurentnost industrije EU-a. U tu će svrhu biti potrebna javna i privatna ulaganja. Obzor 2020., Program za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME), strukturni i investicijski fondovi, fond za strateška ulaganja i drugi programi EU-a bit će važni instrumenti potpore. Mala i srednja poduzeća, uključujući socijalna poduzeća, posebno su aktivna u područjima poput recikliranja, popravaka i inovacija. Ona će imati važnu ulogu u razvoju kružne ekonomije.

Komisija će učiniti sljedeće:

  • pomoći MSP-ovima da iskoriste poslovne mogućnosti koje im nudi učinkovitija upotreba resursa osnivanjem Europskog centra izvrsnosti za učinkovitu upotrebu resursa;
  • u potpunosti iskoristiti mogućnosti iz programa rada za 2017. – 2016. Obzora 2020., što uključuje veliku inicijativu „Industrija 2020. u kružnom gospodarstvu”, koju će financirati s više od 650 milijuna eura;
  • s Europskom investicijskom bankom i Europskim savjetodavnim centrom za ulaganja Komisija će poticati zahtjeve za financiranje i razvoj projekata bitnih za kružno gospodarstvo.

Kako će privatno financiranje doprinijeti ulaganjima u kružno gospodarstvo? Može li se za poticanje ulaganja u kružno gospodarstvo upotrebljavati Europski fond za strateška ulaganja?

Kružno gospodarstvo stvorit će poslovne prilike koje će privući privatno financiranje. Već smo vidjeli kako se ekološkim oznakama stvorila potražnja za energetski učinkovitijim proizvodima. Podizanje javne svijesti o izazovima s kojima se suočavamo potaknut će odabir odgovorno proizvedenih proizvoda. Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) dopunjuje postojeće programe potpore za projekte kružnoga gospodarstva savjetodavnim i financijskim instrumentima u okviru programa InnovFin Europske investicijske banke. S Europskom investicijskom bankom i nacionalnim bankama Komisija razmatra i mogućnost pokretanja platforme za potporu financiranja kružnoga gospodarstva.

Što poduzimate u pogledu posebnih izazova u industriji plastike?

Za prelazak na kružno gospodarstvo potrebna je viša stopa recikliranja plastike. Plastika se sve više upotrebljava, no učinkovitost recikliranja zaostaje; reciklira se manje od 25 % plastičnog otpada koji se prikupi, a oko 50 % završava na odlagalištima. Važan su aspekt i inovacije u tom sektoru jer mogu doprinijeti kružnom gospodarstvu boljim čuvanjem hrane, boljim mogućnostima recikliranja plastike ili smanjenjem težine materijala koji se koriste u vozilima.

Komisija će učiniti sljedeće:

  • donijeti strategiju u pogledu plastike u kružnom gospodarstvu kojom će se nastojati riješiti pitanja poput recikliranja, biorazgradivosti, prisutnosti opasnih tvari u određenim vrstama plastike i morskog otpada;
  • predložiti ambicioznije ciljeve za recikliranje plastične ambalaže u revidiranome zakonodavnom prijedlogu o gospodarenju otpadom.

Kako se pitanje morskog otpada rješava u paketu o kružnom gospodarstvu?

Komisija nastoji spriječiti i znatno smanjiti sve oblike onečišćenja mora, uključujući morski otpad. Procjenjuje se da će se provedbom zakonodavstva o gospodarenju otpadom morski otpad smanjiti za najmanje 25 %. U sklopu paketa predlažu se i konkretne mjere za smanjenje morskog otpada provedbom ciljeva održivog razvoja za 2030. i postojećeg glavnog cilja EU-a za morski otpad. Ta će se tema ispitati i u strategiji u pogledu plastike u kružnom gospodarstvu.

Što predlažete u borbi protiv rasipanja hrane?

Rasipanje je hrane razlog za zabrinutost u Europi: procjenjuje se da se u EU-u godišnje baci 100 milijuna tona hrane. Hrana se gubi ili baca duž čitavog lanca opskrbe hranom: na poljoprivrednim gospodarstvima, u preradi i proizvodnji, u prodavaonicama, u restoranima i u kućanstvima. Osim gospodarskih i ekoloških učinaka rasipanja hrane, ono ima i važan društveni aspekt – doniranje viška hrane treba olakšati tako da sigurna, jestiva hrana može stići do onih kojima je najpotrebnija.

U rujnu 2015. Opća skupština Ujedinjenih naroda donijela je ciljeve održivog razvoja za 2030. koji uključuju i upola manje rasipanje hrane po stanovniku u maloprodaji i na razini potrošača te smanjenje gubitaka u lancima proizvodnje hrane i opskrbe hranom. EU i države članice predane su ispunjavanju tog cilja. Novi zakonodavni prijedlog u području gospodarenja otpadom poziva države članice da smanje rasipanje hrane u svim fazama lanca opskrbe hranom, da nadziru opseg rasipanja hrane i da o njima izvješćuju kako bi se među sudionicima olakšala razmjena informacija o napretku.

Komisija će učiniti sljedeće:

  • razviti zajedničku metodologiju EU-a za mjerenje opsega rasipanja hrane i definirati relevantne pokazatelje;
  • povezujući države članice i sve sudionike lanca opskrbe hranom stvoriti platformu u sklopu koje bi se pomoglo osmisliti mjere potrebne za postizanje ciljeva održivog razvoja u pogledu rasipanja hrane te razmjenjivati najbolje prakse i postignute rezultate;
  • poduzeti mjere za razjašnjenje zakonodavstva EU-a o otpadu, hrani i hrani za životinje te olakšati doniranje hrane kao i sigurnu upotrebu bivših prehrambenih proizvoda i nusproizvoda u proizvodnji hrane za životinje;
  • ispitati kako sudionici lanca opskrbe hranom mogu poboljšati upotrebu oznake datuma i kako je potrošači mogu bolje razumjeti, posebno oznaku „najbolje upotrijebiti do”.

Što će Komisija učiniti da se izbjegne bacanje jestive hrane?

S državama članicama Komisija će poduzeti mjere za razjašnjenje zakonodavstva EU-a o otpadu, hrani i hrani za životinje kako bi se olakšala preraspodjela sigurne, jestive hrane ljudima kojima je potrebna pomoć i, ako je to sigurno, upotreba bivših prehrambenih proizvoda kao resursa za proizvodnju hrane za životinje. Na primjer, iz područja primjene zakonodavnog prijedloga u pogledu gospodarenja otpadom jasno se isključuju krmiva. Time će se osigurati da se bivši prehrambeni proizvodi (primjerice, zdrobljeni keksi ili stari kruh) koji su sigurni, ali ne mogu ući u lanac opskrbe hranom zbog tržišnih razloga, ne smatraju „otpadom” nigdje u EU-u i stoga se mogu upotrijebiti kao resurs za proizvodnju hrane za životinje. Komisija će u suradnji s državama članicama i dionicima za donatore hrane i banke hrane razviti i smjernice za doniranje hrane u EU-u s uputama o tome kako da budu u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a (sigurnost hrane, sljedivost, pravne obveze, PDV itd.).

Što poduzimate kad je riječ o kritičnim sirovinama?

Kritične su sirovine od velike gospodarske važnosti za EU, no opskrba njima podrazumijeva i velike opasnosti. Upotrebljavaju se u mnogim elektroničkim uređajima kojima se svakodnevno koristimo; na primjer, pametni telefon može sadržavati do 50 različitih vrsta metala, uključujući kritične sirovine. Vrlo niska stopa recikliranja tih materijala znači da se propuštaju znatne gospodarske prilike. Pri prelasku na kružno gospodarstvo treba se usmjeriti na veći povrat kritičnih sirovina.

Komisija će učiniti sljedeće:

  • poduzeti mjere za poticanje povrata kritičnih sirovina te pripremiti izvješće o najboljim praksama i mogućnostima za daljnje djelovanje na razini EU-a;
  • u revidiranom prijedlogu zakonodavstva o gospodarenju otpadom poticati mjere država članica u tom području;
  • razmotriti zahtjeve za ekološki dizajn proizvoda u okviru Direktive o ekološkom dizajnu kako bi se poboljšale mogućnosti recikliranja elektroničkih uređaja i razvoj visokoučinkovitih standarda recikliranja.

Što se predlaže u sektoru izgradnje i rušenja objekata?

Otpad koji nastaje pri gradnji i rušenju objekata količinski je jedan od najvećih u Europi prema vrsti otpada. Godišnje po osobi nastaje tona građevnog otpada i otpada od rušenja, što svake godine iznosi 500 milijuna tona u cijelom EU-u. Ne dolazi uvijek do prepoznavanja i povrata vrijednih materijala. Bolje gospodarenje otpadom u tom sektoru može znatno utjecati na kružno gospodarstvo.

Komisija će učiniti sljedeće:

  • poduzeti niz mjera kojima se osigurava povrat vrijednih resursa i odgovarajuće gospodarenje otpadom u sektoru izgradnje i rušenja objekata te lakša procjena ekološke učinkovitosti zgrada;
  • razviti smjernice prije rušenja za poticanje recikliranja visoke vrijednosti u tom sektoru te dobrovoljne protokole za recikliranje usmjerene na poboljšanje kvalitete i izgradnju povjerenja u reciklirani građevinski materijali.

Što se predlaže u pogledu biomase i bioloških proizvoda?

Biološki materijali, kao što su drvo, usjevi ili vlakna, mogu se upotrebljavati za širok raspon proizvoda i u energetske svrhe. Osim što su alternativa proizvodima od fosilnih materijala, biomaterijali su i obnovljivi, biorazgradivi i mogu se kompostirati. Pri upotrebi bioloških resursa treba uzeti u obzir njihov životni vijek, utjecaje na okoliš i održivu nabavu. U kružnom gospodarstvu treba promicati kaskadnu upotrebu obnovljivih izvora s njezinim inovativnim potencijalom za nove materijale, kemikalije i procese.

Komisija će učiniti sljedeće:

  • promicati učinkovitu upotrebu bioloških resursa primjenom niza mjera kao što su smjernice i širenje najboljih praksi kaskadne upotrebe biomase te potpora inovacijama u biogospodarstvu;
  • revidirani zakonodavni prijedlog o gospodarenju otpadom sadržava cilj u pogledu ambalaže od recikliranog drva i odredbu kojom se osigurava odvojeno prikupljanje biološkog otpada.

Kako ćete pratiti provedbu akcijskog plana za kružno gospodarstvo?

Komisija će predložiti jednostavan i učinkovit okvir za praćenje glavnih elemenata akcijskog plana za kružno gospodarstvo. On će obuhvaćati pokazatelje u područjima kao što su sigurnost opskrbe ključnim sirovinama, popravak i ponovna upotreba, stvaranje otpada, gospodarenje otpadom, trgovina sekundarnim sirovinama u EU-u i s trećim zemljama te upotreba recikliranih materijala u proizvodima. Komisija će razviti i zajedničku metodologiju za mjerenje opsega rasipanja hrane u EU-u te definirati relevantne pokazatelje.

Kako će se uzeti u obzir rezultati javnih savjetovanja?

Tijekom javnog savjetovanja o kružnom gospodarstvu prikupljeno je oko 1 500 odgovora koji odražavaju gledišta glavnih interesnih skupina: 45 % iz privatnog sektora, 25 % pojedinaca, 10 % iz organizacija civilnog društva i 6 % iz tijela javne vlasti. Ti su odgovori doprinijeli pripremnim radovima na akcijskom planu za kružno gospodarstvo i odražavaju se, primjerice, prilikom izbora prioritetnih sektora.

Dodatne informacije

Priopćenje za tisak: Zatvaranje kruga: Komisija donosi novi ambiciozni paket o kružnom gospodarstvu za jačanje konkurentnosti, otvaranje radnih mjesta i postizanje održivog rasta

Opći informativni članak: Zatvaranje kruga: Ambiciozni paket o kružnom gospodarstvu EU-a

Informativni članak: Zatvaranje kruga: Pomaganje potrošačima u odabiru održivih proizvoda i usluga

Informativni članak: Zatvaranje kruga: Proizvodna faza kružnoga gospodarstva

Informativni članak: Zatvaranje kruga: Jasnim ciljevima i sredstvima do boljega gospodarenja otpadom

Informativni članak: Zatvaranje kruga: Od otpada do resursa

Komunikacija: Zatvaranje kruga – Akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo

Prilog Komunikaciji o kružnom gospodarstvu

Prijedlog direktive o otpadu

Prijedlog direktive o ambalažnom otpadu

Prijedlog direktive o odlaganju otpada

Prijedlog direktive o električnom i elektroničkom otpadu                 

Rezultati javnog savjetovanja

MEMO/15/6204

Osobe za kontakt s medijima:

Upiti građana: Europe Direct telefonom na 00 800 67 89 10 11 ili e-poštom


Side Bar