Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Informativni pregled

„Proračun EU-a usmjeren na rezultate” — pitanja i odgovori

Brisel, 22 rujan 2015

„Proračun EU-a usmjeren na rezultate” — pitanja i odgovori

Što je „Proračun EU-a usmjeren na rezultate”?

U doba sve većeg pritiska na javne financije važnije je nego ikada najbolje iskoristiti svaki euro. Sredstva EU-a nedostatna su te za njima postoji velika potražnja. Proračun EU-a iznosi oko 1 % kombiniranog bruto domaćeg proizvoda EU-a (BDP) ili oko 2 % javne potrošnje 28 država članica EU-a. Cilj inicijative „Proračun EU-a usmjeren na rezultate” učinkovita je uporaba sredstava EU-a (novca poreznih obveznika EU-a) kako bi se oni dobro iskoristili za dobrobit građana. Tom se inicijativom također nastoji ukazati građanima na konkretnu korist od proračuna EU-a.

 

Zašto je to važno?

Proračunom EU-a objedinjuju se sredstva država članica i donose ekonomije razmjera. Njime se financiraju projekti koje države članice ne bi mogle same financirati, primjerice prekogranična infrastruktura i paneuropska klinička ispitivanja. Proračunom se pomaže ostvariti 10 prioriteta Junckerove Komisije i rješavati izazove s kojima se EU trenutačno suočava.

Proračun EU-a već ima velik i pozitivan učinak. Na primjer, od 2007. do 2013. kohezijskim fondovima EU-a prosječni godišnji BDP porastao je za 2,1 % u Latviji, za 1,8 % u Litvi i za 1,7 % u Poljskoj.

Proračunom EU-a pomaže se milijunima studenata, tisućama istraživača, gradovima, poduzećima, regijama i nevladinim organizacijama. Proračunom EU-a pridonosi se zdravijoj i sigurnijoj hrani, novim i boljim cestama, željeznicama i zračnim lukama te čišćem okolišu; njime se povećavaju mogućnosti studiranja u inozemstvu i kulturne razmjene. EU je i dalje najveći donator razvojne pomoći u svijetu i pruža humanitarnu pomoć diljem svijeta.

Međutim, s pomoću proračuna EU-a mogu se postići još bolji rezultati. U prošlosti naglasak je često bio samo na korištenju sredstvima i poštovanju pravila. Sada trebamo staviti još veći naglasak na učinak sredstava nego prije. Danas raste potražnja za financiranjem sredstvima EU-a i u mnogim je državama članicama proračun EU-a ključan izvor ulaganja. Nikad nije postojao veći pritisak da se osigura učinkovito trošenje sredstava EU-a.

 

Kako ćete osigurati da je proračun EU-a usmjeren na rezultate?

„Proračun EU-a usmjeren na rezultate”, pristup koji je utvrdila Kristalina Georgieva, potpredsjednica nadležna za proračun i ljudske resurse, organiziran je oko četiri prioritetna područja:

  • Na što trošimo? Cilj je ulagati proračun EU-a u skladu s prioritetima politike Komisije, poput poticanja rasta, radnih mjesta i konkurentnosti te brzog i učinkovitog reagiranja u hitnim situacijama kao što je trenutačna izbjeglička kriza. Na primjer, nacrtom proračuna za 2016. predstavljenim u svibnju 2015. povećavaju se sredstva namijenjena izbjeglicama na 833 milijuna eura, što je porast od 27 % u usporedbi s prethodnom godinom. Komisija je u rujnu 2015. predložila da se taj iznos gotovo udvostruči dodavanjem još 780 milijuna eura potpore svojem prijedlogu za preseljenje još 120 000 izbjeglica.
  • Kako trošimo? Tako da maksimalno iskoristimo sredstva EU-a nakon što smo odlučili na što ćemo ih potrošiti. Na primjer, uporabom proračunskih sredstava za privlačenje dodatnog financiranja (primjer je investicijski plan za Europu u kojem se proračunom koristi za mobiliziranje zajmova kojima će se potaknuti ulaganja), stvaranjem boljih poticaja poput dodatnog financiranja (primjerice u strukturnim fondovima za regionalni razvoj kojima se postiže dobar učinak može se dodijeliti dodatno financiranje) i pojednostavnjivanjem (stvaranje jednostavnijih pravila kojima se korisnicima olakšava pristup fondovima). Kao što je potpredsjednica Georgijeva nedavno izjavila u Parlamentu: „Jednostavnija je pravila lakše primijeniti, a i teže se sakriti iza njih. Zbog toga pojednostavnjujemo pristup financiranju sredstvima EU-a.”
  • Kako nas se ocjenjuje? Moramo osigurati bolje rezultate strogom primjenom našeg kontrolnog okvira i planiranjem proračuna na temelju učinka. Da bismo to postigli, Komisija već surađuje s državama članicama, koje su odgovorne za upravljanje 80 % proračuna, kako bi osigurala da pažljivo nadziru provedbu i detaljno ocijene sve financirane projekte. Zahvaljujući temeljitim provjerama Komisija je 2014. uspjela vratiti i prenamijeniti 4,7 milijardi eura, što čini 3,3 % svih plaćanja izvršenih te godine.
  • Kako komuniciramo? Cilj je podići svijest o koristima proračuna EU-a. Komisija izrađuje bazu podataka uspješnih projekata financiranih iz proračuna EU-a. To je korak prema podizanju svijesti građana o tome kamo odlazi njihov novac.

 

Kada možemo očekivati daljnje aktivnosti?

Komisija radi na svim navedenim područjima te će u prvoj polovini 2016. u strateškom dokumentu iznijeti konkretne prijedloge za buduće djelovanje. Komisija također surađuje s državama članicama EU-a i Europskim parlamentom u planiranju proračuna na temelju učinka. Dok je taj rad u tijeku, Komisija već, koliko je to moguće, tu inicijativu provodi u praksi osmišljavanjem godišnjih radnih programa.

Konferencija o proračunu EU-a usmjerenom na rezultate održavat će se svake godine te će biti prilika za ocjenu napretka i utvrđivanje daljnjih aktivnosti.

MEMO/15/5693

Osobe za kontakt s medijima:

Upiti građana: Europe Direct telefonom na 00 800 67 89 10 11 ili e-poštom


Side Bar