Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Informativni pregled

Plan ulaganja za Europu – pitanja i odgovori

Brisel, 20 srpanj 2015

.

1.            Što je Plan ulaganja za Europu? Zašto nam je potreban?

Od početka svjetske gospodarske i financijske krize EU bilježi niske razine ulaganja. Potrebni su zajednički i usklađeni napori na europskoj razini kako bi se taj negativni trend promijenio i kako bi Europa počela bilježiti stabilan gospodarski oporavak, što je glavni prioritet Junckerove Komisije. U usporedbi s najvećom razinom iz 2007., ulaganja u EU-u pala su za oko 15 %. Gospodarski oporavak usporava se u kratkoročnom razdoblju zbog niskih razina ulaganja. Dugoročno gledajući, manjak ulaganja negativno utječe na rast i konkurentnost. Niske razine ulaganja u europodručju znatno utječu na zalihe kapitala, što u Europi negativno utječe na potencijal rasta, produktivnost, zaposlenost i otvaranje novih radnih mjesta.

Plan ulaganja za Europu ima tri cilja: uklanjanje prepreka za ulaganja jačanjem jedinstvenog tržišta, osiguravanje vidljivosti i tehničke pomoći projektima ulaganja te pametnije iskorištavanje novih i postojećih financijskih sredstava. Prema procjenama Europske komisije Planom ulaganja moglo bi se BDP-u EU-a osigurati dodatnih 330 do 410 milijardi EUR te otvoriti 1 do 1,3 milijuna novih radnih mjesta sljedećih godina. U EU-u postoji dostatna razina likvidnosti, ali privatni ulagači ne ulažu koliko je potrebno zbog nedostatka povjerenja i nesigurnosti, a ima i drugih čimbenika. Stoga se to pitanje nastoji riješiti Planom ulaganja za Europu. Više informacija dostupno je u informativnom članku.

2.            Što je Europski fond za strateška ulaganja (EFSU)? Kako se financira? Kako će se postići cilj od 315 milijardi EUR?

Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) u središtu je Plana ulaganja. Izazov je EFSU-a prekinuti začarani krug nedostatka povjerenja i ulaganja te iskoristiti likvidnost koju posjeduju financijske institucije, trgovačka društva i pojedinci u vrijeme kada su javni resursi sve oskudniji.

EFSU se uspostavlja u okviru Europske investicijske banke (EIB). Tim će se fondom mobilizirati dodatna ulaganja u realno gospodarstvo u području infrastrukture, obrazovanja, istraživanja, inovacija, obnovljive energije i energetske učinkovitosti. Poseban će se naglasak staviti na mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije (poduzeća s 250 do 3000 zaposlenih). EFSU će biti usmjeren na projekte kojima će se, među ostalim, promicati stvaranje radnih mjesta, dugoročan rast i konkurentnost.

Za osnivanje EFSU-a osigurat će se jamstvo od 16 milijardi EUR. Jamstvo EU-a poduprijet će se jamstvenim fondom od 8 milijardi EUR (polovina iznosa) iz proračuna EU-a. EIB će osigurati 5 milijardi EUR, čime EFSU dobiva sposobnost apsorpcije rizika od 21 milijarde EUR. Iskustvo EIB-a i Europske komisije upućuje na to da 1 euro podređenog duga katalizira ukupna ulaganja u iznosu od 5 eura: 1 euro podređenog duga i 4 eura nadređenog duga. To znači da 1 euro zaštite iz sredstava Fonda stvara 15 eura privatnih ulaganja u realno gospodarstvo koja se u protivnom ne bi ostvarila. Multiplikacijski učinak od 1:15 oprezna je procjena utemeljena na ranijim iskustvima stečenima u okviru programa EU-a i EIB-a. Više informacija dostupno je u informativnom članku.

3.            Koji su sljedeći koraci u Planu ulaganja? Kada će EFSU postati operativan?

Zakonodavci EU-a postigli su 28. svibnja 2015. politički dogovor o Uredbi o Europskom fondu za strateška ulaganja (EFSU). Dogovor je uslijedio samo četiri i pol mjeseca nakon što je Komisija 13. siječnja donijela zakonodavni prijedlog. Države članice jednoglasno su ga podržale 10. ožujka a Europski parlament izglasao je podršku u Odboru 20. travnja. Na plenarnoj je sjednici Europskog parlamenta 24. lipnja prijedlog dobio konačno odobrenje čime se EFSU-u omogućuje da postane operativan početkom jeseni, kako je i planirano.

U zaključcima Europskog vijeća iz prosinca 2014. EIB se poziva da „od siječnja 2015. započne djelovanja uz korištenje vlastitih financijskih sredstava”. Iz EIB-a je već najavljeno nekoliko projekata koji će biti predfinancirani (ili „pripremljeni”) u okviru Plana ulaganja za Europu, a u kojima je EIB strateški partner Komisije.

Komisija je 22. srpnja 2015. odlučila proširiti jamstvo EU-a na projekte koje pretfinanciraju EIB i Europski investicijski fond (EIF) te je s EIB-om imenovala članove Upravnog odbora. Članovi Odbora za ulaganja trebali bi biti imenovani do rujna 2015. nakon otvorenog natječaja za kandidate. Također u rujnu Europski parlament održat će saslušanje kako bi potvrdio kandidate za dužnost glavnog direktora i zamjenika glavnog direktora EFSU-a. Komisija planira pokrenuti Europski savjetodavni centar za ulaganja (ESCU) u jesen 2015., a Europski portal projekata ulaganja (EPPU) do kraja 2015.

4.            Što je Europski portal projekata ulaganja? Tko njime upravlja?

U okviru Europskog portala projekata ulaganja (EPPU) ulagači se mogu bolje informirati o postojećim i budućim projektima diljem Europe, što je dio nastojanja da se poveća transparentnost i sudjelovanje ulagača u financiranju (bez ikakvog jamstva da će te projekte financirati tijela javne vlasti).Portal omogućuje predlagateljima projekata iz EU-a koji traže vanjsko financiranje da potencijalnim ulagačima objave svoje ideje i projekte ulaganja. Njime upravlja Europska komisija i trebao bi biti operativan do kraja 2015.

5.            Što je Europski savjetodavni centar za ulaganja? Kakvu potporu pruža?

Europski savjetodavni centar za ulaganja (ESCU) bit će jedinstvena točka pristupa za niz savjetodavnih usluga kojima se pruža potpora pri utvrđivanju, pripremi i razvoju projekata, u pristupu financiranju, korištenju financijskim instrumentima te izgradnji kapaciteta. Centar će povećati kapacitete javnih i privatnih subjekata diljem Unije za osmišljavanje financijski stabilnih projekata kako bi ih mogli uspješno razvijati i okončati. Centar bi trebao započeti s radom do jeseni 2015.

6.            Koja je upravljačka struktura EFSU-a?

EFSU ima Upravni odbor koji se sastoji od tri stručnjaka iz Komisije i jednog stručnjaka iz EIB-a i donosi smjernice opće politike. S druge strane, Odbor za ulaganja na temelju opće politike donosi pojedinačne odluke o ulaganjima, a posebno o tome treba li se koristiti jamstvom EU-a za EIB-ove operacije u okviru EFSU-a. Odbor za ulaganja sastoji se od osam članova a predsjedava mu glavni direktor EFSU-a. Profil članova Odbora za ulaganja utvrđen je Uredbom o EFSU-u.

Upravni odbor predlaže kandidate za glavnog direktora i zamjenika glavnog direktora EFSU-a. Europski parlament daje svoju suglasnost nakon održavanja saslušanja. Predsjednik EIB-a zatim službeno imenuje glavnog direktora i njegovog zamjenika. Njihov mandat traje tri godine i može se obnoviti jedanput.

7.            Kako će se osigurati neovisnost upravljačke strukture EFSU-a od javnih i privatnih osiguravatelja doprinosa? Kakve su mjere za utvrđivanje odgovornosti uspostavljene?  

Članovi Odbora za ulaganja bit će neovisni stručnjaci s velikim iskustvom na tržištu. Time će se osigurati da nema nikakvog političkog uplitanja pri odabiru projekata.

Radi osiguravanja visoke razine odgovornosti predsjednik Upravnog odbora i glavni direktor podnose izvješća o radu EFSU-a Europskom parlamentu ili Vijeću na njihov zahtjev, uključujući sudjelovanjem u saslušanjima.

Nadalje, Predsjednik EIB-a odgovoran je Europskom parlamentu što se tiče financiranja EIB-a i operacija ulaganja u okviru EFSU-a. On može biti pozvan da sudjeluje u saslušanju ako Europski parlament ima dvojbe o tim pitanjima.

8.            Koja je uloga EIB-a u odlučivanju?

Kao osiguravatelj doprinosa EFSU-u EIB će imati predstavnike u Upravnom odboru. Budući da EFSU djeluje unutar EIB-a, za svaki projekt koji prima potporu iz EFSU-a bit će potrebno odobrenje u skladu s EIB-ovim redovnim postupkom. Financiranje koje osigurava EFSU za MSP-ove i srednje kapitalizirana poduzeća putem Europskog investicijskog fonda (EIF) jednako će zahtijevati odobrenje u skladu s redovnim postupcima EIF-a.

9.            Koja je uloga Europskog parlamenta i Revizorskog suda u praćenju EFSU-a?

Uredbom o EFSU-u propisana su opširna pravila kako bi se osiguralo da EFSU odgovara Europskom parlamentu. Praćenje se temelji na dvama glavnim načelima:

a)            izvješćivanje: u skladu s Uredbom, EIB o svojim operacijama financiranja i ulaganja izvješćuje (i.) Komisiju svakih šest mjeseci i (ii.) Europski parlament i Vijeće jednom godišnje. Izvješće se javno objavljuje. Jednako će tako Komisija izvješćivati Europski parlament i Vijeće o primjeni Uredbe;

b)            odgovornost: Europski parlament ima pravo u svakom trenutku organizirati saslušanja predsjednika Upravnog odbora i glavnog direktora EFSU-a u pogledu rezultata EFSU-a. Predsjednik Upravnog odbora i glavni direktor imat će i pravnu obvezu da usmeno ili pismeno u kratkom roku odgovore na upite Europskog parlamenta. Europski parlament i Vijeće mogu i od Komisije zatražiti da im podnese izvješće. Predsjednik EIB-a može biti pozvan na saslušanje u Europskom parlamentu i mora usmeno ili pismeno u kratkom roku odgovoriti na upite Europskog parlamenta.

Revizorski sud primjenjivat će svoja uobičajena pravila za reviziju jamstva EU-a te plaćanja i povrata koji se mogu pripisati općem proračunu Unije. Njegova postojeća uloga koja se odnosi na reviziju aktivnosti EIB-a (detaljno utvrđena u trostranom sporazumu između EIB-a, Revizorskog suda i Komisije) nije se mijenjala. EIB će jedanput godišnje Komisiji i Revizorskom sudu dostaviti procjenu rizika za operacije financiranja koje provode EIB i EIF/EFSU.

10.          Kako države članice mogu pridonositi Planu ulaganja? 

Struktura EFSU-a maksimalno je fleksibilna kako bi se državama članicama omogućilo sudjelovanje. Države članice izravno ili putem nacionalnih razvojnih banaka mogu davati doprinos na razini
sposobnosti podnošenja rizika (te tako dopuniti doprinose iz proračuna EU-a i doprinose EIB-a) u okviru platforme za ulaganja ili izravnim sufinanciranjem određenih projekata i aktivnosti.

11.          Hoće li nacionalni doprinosi u Plan ulaganja biti uključeni u izračun deficita ili duga država i hoće li se ti doprinosi uzimati u obzir pri primjeni Pakta o stabilnosti i rastu?

Uredba o EFSU-u sadržava izjavu Komisije o tome kako se tretiraju doprinosi država članica u okviru Pakta o stabilnosti i rastu. Tretman platformi za ulaganja u okviru Pakta o stabilnosti i rastu ponajprije ovisi o načinu na koji ih je Eurostat statistički klasificirao. Njihov statistički tretman, neovisno o tome je li uključen u državnu bilancu ili ne, uređen je istim pravilima Eurostata kao što su ona koja se odnose na same NRB-ove. Platforme za ulaganja s pravnom osobnošću mogle bi se u tu svrhu smatrati subjektima posebne namjene.

Općenito govoreći, subjekti posebne namjene dio su sektora države ako ih je uspostavila javna uprava ili djeluju unutar jedinice javne uprave. U slučaju platforme za ulaganja s većim brojem dioničara i sponzora, status te platforme ovisi o subjektu ili subjektima koji je kontroliraju u skladu s pravilima o nacionalnim računima. Ako je NRB uvršten u sektor države ili je njegovo poslovanje preusmjereno preko sektora države, ključno je utvrditi koji je subjekt osnovao subjekt posebne namjene te ga kontrolira.

Jednokratne doprinose država članica, bilo da je riječ o doprinosima država članica ili nacionalnih razvojnih banaka iz sektora opće države ili koje djeluju u ime države članice, u EFSU ili u tematske ili višedržavne platforme za ulaganja trebalo bi u načelu smatrati jednokratnim mjerama. Ako je to slučaj, troškove takvih jednokratnih mjera ne bi se uzelo u obzir za izračunavanje strukturnog deficita u okviru Pakta o stabilnosti i rastu. Njih i dalje treba evidentirati u državnom proračunu.

Izjavom se ne predviđa nikakva promjena pravila. Njome se samo upućuje na primjenu postojećih pravila. Jasno je da će svaki slučaj razmatrati Komisija.

12.          Ako država članica pridonosi u Plan ulaganja, hoće li taj novac biti namijenjen samo za projekte u vlastitoj zemlji?

Ne, doprinosi država članica ne moraju nužno ostati u dotičnoj zemlji. Na primjer, neke nacionalne razvojne banke mogu financirati ulaganja u drugim državama članicama. Također mogu osnivati platforme za zajednička ulaganja sa susjednim zemljama i ulagati u prekogranične projekte.

13.          Na koji način mogu nacionalne razvojne banke dati doprinos (sredstva/osoblje)?

Kad je riječ o financijskim sredstvima, nacionalne razvojne banke mogu dati doprinos na razini Fonda, na platformi za zajednička ulaganja ili na razini projekta. Kad je pak riječ o suradnji s osobljem NRB-ova, već postoji bliska suradnja i razmjena stručnog znanja između EIB-a i nacionalnih razvojnih banaka. Ta će se suradnja dodatno poticati s obzirom da NRB-ovi svojim dragocjenim poznavanjem stanja na terenu mogu bitno doprinijeti ciljevima i provedbi Plana ulaganja.

14.          Što su platforme za ulaganja? Kako djeluju?

Veličina je bitna kad je riječ o ulaganjima, stoga je logično da javni ili privatni predlagatelji projekata stvaraju tematske platforme ulaganja (koje su slične subjektima posebne namjene) tako da se projekti mogu objedinjavati, na primjer, u područjima poput energetske učinkovitosti ili širokopojasnih mreža. Time bi se EFSU-u i drugim subjektima omogućilo zajedničko financiranje projekata. EFSU-u će biti tehnički jednostavnije i učinkovitije ulagati u namjenske instrumente velikih razmjera na nacionalnoj ili multinacionalnoj razini nego sklapati manje sporazume s pojedinačnim ulagačima.

Platforme za ulaganje mogu biti i zemljopisno organizirane, odnosno regionalne, nacionalne ili prekogranične. Za određene projekte, primjerice u području energetskih spojnih vodova, može biti potrebna suradnja i sufinanciranje nekoliko regija ili država. Pravila za organizaciju tih platformi nisu posebno stroga.

15.          Mogu li države izvan EU-a sudjelovati u Planu ulaganja? Kako te države mogu davati doprinose?

Kako bi se maksimalno uvećao učinak EFSU-a, važno je da bude otvoren za doprinose trećih strana, uključujući subjekte izvan EU-a. Treće zemlje mogu ulagati u projekte EFSU-a izravno ili putem platformi za zajedničko ulaganje. Podložno sporazumu s Upravnim odborom, treće zemlje u EFSU mogu pridonositi i gotovinu, ali time ne dobivaju pravo sudjelovanja u odlučivanju ili glasanju koje se odvija u Upravnom odboru.

Financiranje u okviru EFSU-a može biti usmjereno prema subjektima iz trećih zemalja, ali samo kao dio prekograničnih projekata u koje su uključene države EU-a. To bi bile zemlje obuhvaćene područjem primjene Europske politike susjedstva, uključujući Strateško partnerstvo, Politiku proširenja, Europski gospodarski prostor ili Europsko udruženje za slobodnu trgovinu, te EU-ove prekomorske zemlje i područja.

16.          Koja će vrsta projekata primati potporu iz EFSU-a?         

Na temelju kontakata s privatnim sektorom zaključeno je da je ulagačima posebno važna kvaliteta projekata koji bi se mogli podržati Planom ulaganja i neovisnost pri njihovu odabiru. Projekti bi trebali biti (1) ekonomski održivi uz potporu inicijative, (2) dovoljno razrađeni da ih se može ocijeniti na globalnoj ili lokalnoj razini, (3) s europskom dodanom vrijednosti i usklađeni s prioritetima politika EU-a. (4) Konačno, moraju po mogućnosti povećati financiranje iz privatnog sektora. Projekti ne moraju nužno biti prekogranični.

Korištenje jamstvom EU-a omogućit će EIB-u da pređe granice uobičajenog poslovanja u smislu rizičnijih ulaganja. Na taj način EIB može ulagati u rizičnije projekte zajedno s privatnim sektorom, ne dovodeći u opasnost svoju bonitetnu ocjenu „AAA”.

17.          Prema kojim će se kriterijima birati projekti? Koji će se projekti financirati? Tko je nadležan odlučiti ispunjavaju li projekti kriterije?

Projekti neće biti birani na temelju političkih razloga. Postoje strogi kriteriji prihvatljivosti, ali nema kvota po državama ili sektorima. To je ključno kako bi se privatne ulagače privuklo da sudjeluju u EFSU-u. Bilo kakav dojam upletanja tijela javne vlasti odbit će privatne ulagače. Investicijski odbor, sastavljen od neovisnih stručnjaka (detalji u prethodnom tekstu), odlučuje može li se određeni projekt poduprijeti jamstvom EU-a na temelju investicijskih smjernica i tablice pokazatelja.

Projekti će se birati na temelju njihovih dodatnih vrijednosti (tj. na temelju činjenice da se ne bi mogli ostvariti bez potpore jamstva EU-a), gospodarske održivosti, pouzdanosti i vjerodostojnosti te njihova doprinosa ključnim područjima kojima se potiče rast u skladu s politikama EU-a. Tu su uključeni obrazovanje i znanje, inovacije i digitalno gospodarstvo, energetska unija, prometna infrastruktura, socijalna infrastruktura te prirodni resursi i zaštita okoliša. Također moraju mobilizirati ako je moguće financiranje iz privatnog sektora.

18.          Tko se može prijaviti za financiranje u okviru EFSU-a i kako? Postoji li minimalni prag?

Sljedeći subjekti mogu se prijaviti za financiranje u okviru EFSU-a: poduzeća svih veličina, uključujući komunalna poduzeća, subjekti posebne namjene ili projektna poduzeća; mala i srednja poduzeća (do 250 zaposlenika) i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije (do 3000 zaposlenika); subjekti javnog sektora (osim samih država članica); nacionalne razvojne banke ili druge banke koje omogućuju posredno pozajmljivanje; fondovi i svi drugi oblici zajedničkog ulaganja te posebne platforme za ulaganja.

Općenito postoje dva načina kako zatražiti financiranje u okviru ESFU-a. Prvo, bilo koji promotor projekta može se bilo kad s prijedlogom izravno obratiti EIB-u putem uobičajenih koraka za prijavu na internetskoj stranici EIB-a za komponentu povezanu sa strateškim ulaganjima. Vlade država članica ne odlučuju o pravu pristupa u tom procesu. Projekti se mogu prijaviti u svakom trenutku, riječ je o dinamičnu procesu. Kad EIB primi projektni prijedlog, analizirat će ga i odlučiti je li pogodan za financiranje EIB-a ili u okviru EFSU-a (s jamstvom EU-a). Drugo, MSP-ovi zainteresirani za transakcije iz EFSU-a koje se financiraju putem Europskog investicijskog fonda (EIF) – komponenta za MSP-ove i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije – mogu potražiti informacije o EIF-ovim financijskim posrednicima na internetskoj stranici EIF-a.

19.          Kako će EFSU konkretno intervenirati u dugoročnim projektima ulaganja, posebno u projektima za koje je potreban velik udio javnih ulaganja (50 % ili više)?        

To je obično slučaj u području energetske učinkovitosti, infrastrukture i digitalne agende (npr. širokopojasni pristup u udaljenim područjima) kako bi se osigurala održivost projekta. U pravilu će se u okviru EFSU-a osigurati rizičnija tranša ulaganja kako bi se smanjivanjem rizika maksimalno povećao doprinos iz privatnih izvora financiranja („zaštita od prvih gubitaka”). Države članice i nacionalne razvojne banke mogu osigurati sufinanciranje na razini različitih projekata. Na taj način mogu osigurati visoku razinu javnog financiranja određenog projekta. Neki će projekti ostvarivati veće prinose od drugih, ovisno o sektoru i području. To nije problem jer će EFSU-om biti obuhvaćen širok portfelj različitih projekata u različitim područjima, od prometa do obrazovanja, od energije do inovacija.

Uz to, države članice moći će se koristiti strukturnim fondovima za financiranje projekata za koje je potrebno veće javno sudjelovanje i u slučaju kojih bi bilo teže privući privatne ulagače zbog ograničenijih razina prinosa.

20.          Kako će EFSU pomoći malim i srednjim poduzećima?

EFSU će osigurati financiranje (uporabom instrumenata kao što su vlasnički ili kvazivlasnički kapital i drugih) za projekte koji se smatraju visokorizičnima. U trenutačnom gospodarskom okruženju takvog financiranja često nedostaje. To bi moglo biti korisno malim, inovativnim poduzećima koja tek pokreću poslovanje, a koja ulagači uglavnom smatraju rizičnijima od uhodanih ili većih poduzeća. Četvrtina ukupnog ulaganja kataliziranog u okviru EFSU-a, ili 75 milijardi EUR tijekom tri godine, bit će usmjerena na MSP-ove te poduzeća srednje tržišne kapitalizacije preko Europskog investicijskog fonda (EIF), koji je dio grupe EIB-a. Mala i srednja poduzeća obično primaju financiranje putem namjenskih fondova kao što su subjekti posebne namjene, ili posrednika kao što su banke.

EIF je već započeo sufinanciranje MSP-ova: u svibnju 2015. potpisan je prvi sporazum s jednom francuskom bankom da se osigura povećano kreditiranje inovativnih poduzeća, a uslijedili su slični sporazumi s bankama u drugim zemljama.

Komponentom EFSU-a za MSP-ove podupirat će se postojeće financiranje iz programa za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME) te će se ojačati provedba njegovog instrumenta kreditnog jamstva (LFG) za kojima postoji velika potražnja na tržištu, no imaju ograničene proračunske resurse. Zahvaljujući jamstvu u okviru EFSU-a, Europski investicijski fond (EIF) moći će ubrzati potpisivanje transakcija s financijskim posrednicima u usporedbi s onim što bi bilo moguće samo u okviru proračuna COSME-a. Time će se stvoriti više pozitivnih učinaka, što dovodi do daljnjih ulaganja, rasta i bržeg gospodarskog oporavka.

21.          Koja je razlika između tekućih projekata koje financira EIB i projekata koji se financiraju iz EFSU-a? Što je „dodatna vrijednost”?

Dodatna vrijednost znači da se projekt ne bi mogao provesti bez potpore u obliku jamstva EU-a te da za taj projekt ostali oblici financiranja nisu bili dostupni zbog njegovog profila rizičnosti.

Aktivnosti EFSU-a dodatak su tradicionalnim aktivnostima EIB-a koje su inače usmjerene na drugi profil rizičnosti. Na primjer, EFSU će biti uključen u sektor najsuvremenije tehnologije i inovacija te će financirati projekte koji se smatraju rizičnijima zbog rizika povezanog s dotičnom državom i otpora privatnog sektora prema rizicima.

Nastavit će se uobičajeno financiranje MSP-ova i srednje kapitaliziranih poduzeća u okviru EIF-a, ali će se s pomoću EFSU-a omogućiti da ono bude većih razmjera, usmjereno na poduzeća s rizičnijim ili inovativnijim profilom te raspoloživo ranije nego što to predviđa EIF.

22.          Kako će Komisija osigurati da se sredstva fonda koji u osnovi ovisi o privatnom sudjelovanju ulažu u projekte kojima je cilj promicanje održivog i ekološki prihvatljivoga gospodarskog rasta?

U okviru fonda odlučivat će se u koje projekte ulagati u skladu sa smjernicama za ulaganja. Odbor za ulaganja odlučivat će o pojedinačnim projektima na temelju njihove vrijednosti. Kriteriji održivosti razlikuju se ovisno o prirodi sektora: sektor obnovljive energije zasigurno je drugačiji o prometa, koji se opet razlikuje od sektora obrazovanja. Promicanje održivog i ekološki prihvatljivog gospodarskog rasta i stvaranje kvalitetnih radnih mjesta, uključujući u pogledu konkurentnosti, elementi su koji će se vjerojatno uzimati u obzir u ovom kontekstu, posebno pri izračunu rezultata koji se koriste za procjenu projekata.

23.          Kako će Komisija osigurati da se u okviru EFSU-a rješavaju makroekonomske neravnoteže među državama članicama EU-a i, posebno, da najosjetljivija gospodarstva imaju koristi od tih ulaganja?

Osjetljiva gospodarstva općenito predstavljaju višu razinu rizika za ulagače. S obzirom na to da će se EIB-u omogućiti preuzimanje većih rizika, EFSU-om će se olakšati ulaganja u regijama koje su najteže pogođene krizom.

Države članice potiču se da se i dalje koriste strukturnim fondovima za regionalne i lokalne projekte kojima se pridonosi socijalnoj i gospodarskoj koheziji. EFSU neće imati sredstva namijenjena određenim sektorima ili regijama. Međutim, kao što je već rečeno, kriteriji održivosti razlikovat će se ovisno o sektoru i koristi za društvo koja će se uzimati u obzir u tom kontekstu. U svakom slučaju, sredstvima EFSU-a financirat će se projekti u cijeloj Uniji i znatno će se pojačati tehnička pomoć kako bi sve države članice mogle predstaviti dobro pripremljene i održive projekte primjerene za ulaganja.

24.          Hoće li projekti EFSU-a biti obuhvaćeni pravilima o državnim potporama?         

Financiranje u okviru EFSU-a nije državna potpora u smislu iz Ugovora o EU-u i stoga za takvo financiranje nije potrebno odobrenje Europske komisije u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama. Mjerama u okviru EFSU-a rješavat će se tržišni nedostaci ili neoptimalna ulaganja koja se drukčije ne bi mogla provesti, ili barem ne u istom opsegu, a projekti koje podržava EFSU obično će imati veći profil rizika od projekata koji dobivaju potporu u okviru uobičajenog poslovanja EIB-a.

Projekti koje podupire EFSU mogu dobivati i dodatnu potporu (sufinanciranje) od država članica EU-a. Osim ako je odobreno prema tržišnim uvjetima, takvo sufinanciranje jest državna potpora koju mora odobriti Komisija.

Komisija je u protekle dvije godine iz temelja modernizirala svoja pravila o državnim potporama. Tako su ažurirana pravila koja se primjenjuju u ključnim gospodarskim sektorima poput širokopojasnih mreža, zrakoplovstva ili energetike kako bi se osiguralo da će se novac poreznih obveznika smisleno upotrijebiti za pametne mjere potpore koje doprinose gospodarskom rastu i ne ugrožavaju tržišno natjecanje. Komisija će ocijeniti projekte EFSU-a koje sufinancira država članica na temelju svojih moderniziranih pravila o državnim potporama.

Kako bi dala potporu aktivnostima EFSU-a, Komisija će procjenama sufinanciranja država članica dati prioritet tj. provodit će ih u ubrzanom postupku. Cilj je Komisije dovršiti svoju procjenu u roku od šest tjedana nakon primitka traženih informacija od država članica. Kako bi omogućila ubrzani postupak, Komisija će osnovati unutarnju radnu skupinu kao i posebnu radnu skupinu u kojoj će države članice moći razmjenjivati najbolje prakse te će u stvarnom vremenu savjetovati države članice o izradi projekata u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama.

 

Ubrzani postupak odgovor je na izvanrednu potrebu za prevladavanjem trenutačnog investicijskog jaza u EU-u i nedostatka rizičnog financiranja za gospodarski održive projekte (koje EFSU nastoji riješiti mobiliziranjem privatnih ulaganja) te za posebnim oblikom financiranja koji će se ovime omogućiti.

 

Pravila EU-a o državnim potporama idu ruku pod ruku s Planom ulaganja koji je usmjeren na rješavanje tržišnih nedostataka i mobiliziranje privatnog ulaganja. Tim se pravilima osigurava da su projektima ulaganja obuhvaćene stvarne potrebe, da su troškovi pod kontrolom i da su javna sredstva uistinu potrebna za pokretanje projekata.

25.          Odakle potječe jamstveni fond EU-a od 8 milijardi EUR? Tko ga financira

Od 16 milijardi EUR koje EU stavlja na raspolaganje kao jamstvo osnovat će se jamstveni fond EU-a od 8 milijardi EUR (50 % ukupne vrijednosti) kako bi se ublažio mogući utjecaj na proračun EU-a ako bi došlo do aktiviranja jamstva EU-a. Kalibracija fonda odabrana je kako bi se EU mogao suočiti sa svim mogućim rizicima uz odgovarajuću razinu sigurnosti. Jamstveni fond u iznosu od 8 milijardi EUR osnovan je samo kako bi se olakšalo plaćanje mogućih aktivacija jamstava jer se time izbjegava potreba za iznenadnim smanjivanjem troškova ili reprogramiranjem. Dakle, fondom se osigurava transparentnost i predvidljivost proračunskog okvira, no zapravo nije nužan za funkcioniranje jamstva.

Ukupno će se 8 milijardi EUR preraspodijeliti iz proračuna EU-a za osnivanje jamstvenog fonda EU-a. Od tog iznosa 5 milijardi EUR treba preraspodijeliti iz postojećih programa financiranja EU-a (2,2 milijarde EUR iz Obzora 2020. i 2,8 milijardi EUR iz Instrumenta za povezivanje Europe), a 3 milijarde EUR iz rezerve fleksibilnosti unutar proračuna EU-a.

26.          Zašto Komisija smanjuje proračune za Obzor 2020. i Instrument za povezivanje Europe (CEF)? Smatra li Komisija da istraživanje nije prioritet?

Ulaganje u istraživanje jest i nadalje ostaje prioritet za EU, a Planom ulaganja za Europu pružat će se potpora istraživačkim projektima diljem Europe. S pomoću Plana ulaganja ukupni iznos ulaganja u istraživanje i inovacije mobiliziran iz proračuna EU-a idućih godina bit će veći nego samo u okviru Obzora 2020.

Cilj je Komisije osigurati da uspješna nova poduzeća dobiju prave financijske instrumente kako bi na tržište mogla stavljati europske inovacije. U okviru EFSU-a financirat će se rizičniji – i stoga inovativniji – projekti koji su obično prvi korak prema stvaranju novih i većih poduzeća koja se razvijaju s pomoću istraživanja.

Prenamjena 2,2 milijarde EUR iz Obzora 2020. predstavlja svega 2,9 % ukupne financijske omotnice Obzora 2020. za razdoblje 2014. – 2020. Nakon te preraspodjele, financijska omotnica Obzora 2020. ostaje 39 % veća u tekućim cijenama od omotnice Sedmog okvirnog programa 2013. — 2007. (26 % u stalnim cijenama). U okviru samog Obzora 2020. za EFSU se neće izdvajati sredstva iz proračunskih linija EU-a za Europsko istraživačko vijeće, program Marie Curie i „Širenje izvrsnosti i sudjelovanja”.

27.          Zašto se uzimaju sredstva od inovacija, a ne od drugih politika poput poljoprivrede?

EU je 2013. nakon teških pregovora donio višegodišnji financijski okvir u iznosu od 1 bilijuna EUR za razdoblje 2014. – 2020. Višegodišnji financijski okvir podijeljen je na naslove (npr. konkurentnost, kohezija, poljoprivreda, vanjsko djelovanje). Za prijenos sredstava među naslovima potrebna je izmjena višegodišnjeg financijskog okvira o kojoj mogu odlučiti samo države članice jednoglasno. Za takvu bi izmjenu bili potrebni složeni i dugotrajni pregovori čiji bi ishod bio neizvjestan.

Osim toga, kako je ulaganje u rizičnije projekte i poduzeća jedan od prioriteta EFSU-a, prenamijenjenim sredstvima i dalje će se podupirati inovacije, ali putem različitih instrumenata.

28.          Kako će se tih 8 milijardi EUR rasporediti tijekom vremena?

 

Prvi će se doprinosi za EFSU uplaćivati tijekom 2015. i 2016. Nakon toga će se preostala proračunska sredstva rasporediti u narednim godinama. Na primjer, nacrtom proračuna za 2016. predviđaju se plaćanja u iznosu od 500 milijuna EUR i obveze od 2 milijarde EUR za EFSU, od kojih je 707 milijuna EUR iz Obzora 2020. i 620 milijuna EUR iz Instrumenta za povezivanje Europe te 703 milijuna EUR iz rezerve fleksibilnosti. Konačni iznosi objavljeni su u posebnom pismu izmjene, pripremljenom kako bi se nacrt proračuna za 2016. uskladio s dogovorom postignutim 28. svibnja 2015.

29.     Je li potrebno izmijeniti proračun kako bi se mogle koristiti rezerve fleksibilnosti za 2015.?

Proračun za 2015. već je izmijenjen kako bi se osigurala početna sredstva potrebna za EFSU, što se može vidjeti u Nacrtu izmjene proračuna br. 1.

30.          Budući da osigurava jamstvo za prvi gubitak, neće li EFSU desetljećima biti opterećen projektima koji ostvaruju gubitke? Hoće li se EFSU-om omogućiti financiranje projekata koji bi bili prerizični za EIB?

EIB je javna banka čije aktivnosti nisu usmjerene na stvaranje dobiti. Njezine djelatnosti ograničene su činjenicom da je to banka koja treba vratiti sredstva za kreditiranje i upravljanje rizikom svojeg portfelja. S obzirom na navedeno, EFSU će pokrivati određeni rizik kako bi se omogućilo da banka kreditira nove projekte s većim profilom rizičnosti.

Namjera je da EFSU ne bude jedini izvor financiranja. Cilj je da EFSU druge ulagače štiti od prvih gubitaka, pa time ulaganja za te ulagače postaju privlačnija. Projekti će se odabrati samo ako se, uz sudjelovanje EFSU-a, može postići odgovarajući multiplikacijski učinak u smislu privlačenja privatnih ulagača i ako su projekti održivi. Naravno, neki će projekti ostvarivati veće prinose od drugih.

Na temelju kvalitete projekta neovisni odbor stručnjaka (Odbor za ulaganja) odlučuje hoće li taj projekt biti obuhvaćen jamstvom. U određenim projektima može doći do gubitaka, no ukupnim rezultatima Fonda javnim i privatnim ulagačima osigurat će se dugoročan povrat, a time i pozitivan povrat na novac poreznih obveznika.

31.          Zašto zajmovi, vlasnički kapital i jamstva imaju veći učinak poluge od bespovratnih sredstava?

Dodatni učinak poluge stvara se tako da se EIB zadužuje uz davanje novčanih sredstava u zalog, a ne izravnim usmjeravanjem sredstava krajnjem korisniku. Iznosom od 21 milijarde EUR iz EFSU-a omogućuje se da EIB pozajmi približno tri puta toliko i onda uloži u ili financira krajnjeg korisnika, za razliku od izravnog davanja 21 milijarde EUR u obliku bespovratnih sredstava.

32.          Postoji premalo kapitala, premalo gotovine, samo financijski inženjering.

Riječ je o pametnom iskorištavanju javnih sredstava kako bi se privatna sredstva usmjerilo u ulaganja. Za osnivanje EFSU-a osigurat će se jamstvo od 16 milijardi EUR u okviru proračuna EU-a. Tim će se sredstvima EIB-u osigurati sposobnost podnošenja rizika. To jamstvo i 5 milijardi EUR EIB-a pokrit će veći rizik strateških ulaganja i na taj način mobilizirati privatna sredstva koja se trenutačno ne ulažu u realno gospodarstvo. Fond će dakle raspolagati znatnim kapacitetom za početak rada te će s vremenom moći dodatno proširiti svoje aktivnosti. Komisija i EIB utvrdili su da je omjer poluge od 1:15 pouzdan i izvediv. EIB ima bogato iskustvo u tom području.

Osim toga, uz 315 milijardi EUR mobiliziranih u okviru EFSU-a, potrebno je učinkovitije korištenje europskim strukturnim i investicijskim fondovima kako bi se multiplicirao učinak fonda. Naposljetku, države članice i privatni ulagači mogu sudjelovati na razini platformi ili projekata.

33.          Sredstva će biti usmjerena u relativno sigurne projekte koji bi se u svakom slučaju financirali. Ne istiskuju li se Planom ulaganja privatni ulagači?          

EFSU je usmjeren na projekte većeg rizika koje privatni sektor sam ili bez jamstva EU-a ne bi financirao. Njime se pridonosi financiranju projekata koje isključivo javni ili privatni sektor sami ne bi mogli financirati. Cilj EFSU-a nije financiranje projekata koji bi mogli imati pristup financiranju iz privatnog sektora, na nacionalnoj razini ili u okviru nekog drugog programa EU-a. U prosjeku će se iz EFSU-a financirati samo 20 % ukupnog ulaganja, što znači da bi se 80 % financiralo iz drugih izvora.

34.          Komisija i EIB smatraju da je multiplikacijski učinak od 1:15 „oprezna procjena utemeljena na ranijim iskustvima stečenima u okviru programa EU-a i EIB-a”. O kojim je konkretnim iskustvima riječ?

Kao što su predstavnici EIB-a naglasili nekoliko puta, multiplikacijski se učinak smatra „konzervativnim” na temelju iskustva EIB-a. Služba za upravljanje rizicima EIB-a već se dugo bavi aktivnostima kreditiranja u različitim sektorima. Na primjer, povećanje kapitala EIB-a u razdoblju 2012. – 2013. stvara multiplikacijski učinak od 1:18. Kad je riječ o Komisiji, iskustvo stečeno u okviru programa CIP-SMEG (financiranje MSP-ova) upućuje na multiplikacijski učinak od otprilike 1:30.

35.          Koji su konkretni podaci dostupni? Jesu li ta ranija iskustva relevantna u trenutačnoj situaciji smanjenih nacionalnih proračuna?

Multiplikacijski je učinak procjena i ne postoji izravna veza sa situacijom u nacionalnim proračunima. Važan je element multiplikacijskog učinka privlačenje privatnih ulagača. Za razliku od prije nekoliko godina, danas u Europi postoji visoka razina likvidnosti, što znači da privatni ulagači imaju dostupnu likvidnost koju mogu mobilizirati za ulaganja.

36.          Na kojoj će se vrsti financijskih instrumenata temeljiti aktivnosti EFSU-a kojima će se privući privatni/javni ulagači za financiranje projekta?            

EFSU će djelovati u okviru širokog spektra financijskih instrumenata i imat će mogućnost odabiranja instrumenta ovisno o predmetnom projektu, u cilju osiguravanja najučinkovitijih financijskih rješenja. EFSU će moći odabrati, na primjer, dužničke instrumente, jamstva, vlasnički kapital, instrumente kvazivlasničkog kapitala, instrumente za kreditno poboljšanje ili rizični kapital. U okviru EFSU-a projekti će se moći financirati izravno ili sudjelovanjem u sredstvima kojima se financiraju različiti projekti.

37.          Koliko dugo će EFSU biti operativan? Koliko je trajanje Fonda?

Za EFSU je određeno je početno razdoblje ulaganja od četiri godine. Nakon tri godine podlijegat će neovisnoj ocjeni. Komisija će objaviti izvješće u kojem će se procijeniti utjecaj Fonda na razini EU-a na ulaganja, stvaranje radnih mjesta i pristup financiranju za mala i srednja poduzeća te poduzeća srednje tržišne kapitalizacije. Na temelju tog izvješća Komisija će predložiti suzakonodavcima utvrđivanje novog razdoblja ulaganja s odgovarajućim financiranjem pod sljedećim uvjetima:

  • ako se u izvješću zaključi da EFSU ostvaruje svoje ciljeve i da je održavanje programa za potporu ulaganjima opravdano, ili
  • ako se u izvješću zaključi da EFSU ne ostvaruje svoje ciljeve, ali da je održavanje programa za potporu ulaganjima ipak opravdano. U tom će slučaju Komisija donijeti prijedlog o izmjeni EFSU-a kako bi se uklonili utvrđeni nedostaci.

38.          Mnoga su razdoblja ulaganja dulja od trajanja EFSU-a. Na koji će se način time upravljati?

Projekti koji se provode uz potporu EFSU-a zapravo su projekti EIB-a i EIF-a koji će ih nadzirati bez obzira na trajanje razdoblja ulaganja.

39.          Mogu li se instrumenti financiranja duga i rizika u EFSU-u kombinirati sa strukturnim fondovima?

Države članice mogu se koristiti strukturnim fondovima, kako bi, zajedno s EFSU-om, ulagale u prihvatljive projekte. Države članice i regionalna tijela također su pozvana da, što je učinkovitije moguće, u svrhu poticanja ulaganja upotrebljavaju fondove EU-a koji su im na raspolaganju, vodeći računa o ključnim područjima i iskorištavanju multiplikacijskog učinka svakog uloženog eura. To podrazumijeva veću upotrebu financijskih instrumenata u obliku zajmova, vlasničkog kapitala i jamstava, umjesto tradicionalnih bespovratnih sredstava.

U kontekstu Plana ulaganja cilj je najmanje udvostručiti upotrebu inovativnih financijskih instrumenata iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u razdoblju 2014. – 2020. Povećanom uporabom inovativnih financijskih instrumenata umjesto bespovratnih sredstava trebao bi se stvoriti dodatni učinak svakog mobiliziranog eura.

Udvostručenjem iznosa inovativnih instrumenata i upotrebom multiplikacijskog učinka u razdoblju 2015. – 2017. mogla bi se u okviru strukturnih fondova mobilizirati dodatna ulaganja u realno gospodarstvo u iznosu od najmanje 20 milijardi EUR.

Države članice pozivaju se da financijska sredstva EU-a koja su i dalje dostupna u okviru programskog razdoblja 2007. – 2013. upotrijebe na najbolji mogući način i osiguraju da se njihovom uporabom u potpunosti podupire novi Plan ulaganja.

40.          Nema li preklapanja između EFSU-a i europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF)?      

Ne. Uredbom o EFSU-u nastoji se postići potpuna komplementarnost između mogućnosti rizičnog financiranja u okviru EFSU-a i onih u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Ta dva izvora financiranja imaju različitu namjenu i provode se s pomoću različitih financijskih instrumenata. EFSU je usredotočen na privlačenje privatnih ulagača u gospodarski održive projekte, a najveći se dio europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) sastoji od subvencija.

Komisija izrađuje konkretne smjernice za upravljačka tijela o tome kako bolje uskladiti te mogućnosti. Osim toga, države članice potiču se da najmanje udvostruče korištenje inovativnim financijskim instrumentima kako bi se optimizirao učinak strukturnih fondova u budućnosti.

Uzmimo izmišljen primjer: izgradnja ceste za koju se plaća cestarina u industrijskom središtu mogla bi privući ulagače i stoga bi se mogla lakše financirati iz EFSU-a. Ali izgradnja ceste za koju se ne plaća cestarina u ruralnom području vjerojatno neće privući privatne ulagače te je stoga bolje da se financira iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF).

MEMO/15/5419


Side Bar