Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Informativni pregled

Preispitivanje postupka odlučivanja o genetski modificiranim organizmima u EU-u – pitanja i odgovori

Brisel, 22 travanj 2015

Što je obuhvaćeno paketom?

Današnji paket o genetski modificiranim organizmima proizlazi iz političkih smjernica na temelju kojih je izabrana Komisija. U tim se smjernicama Komisija obvezala da će preispitati zakonodavstvo koje se primjenjuje na odobrenja genetski modificiranih organizama.

Paketom donesenim 22. travnja 2015. Komisija ispunjuje taj politički mandat. Paketom su obuhvaćeni sljedeći dokumenti:

  • komunikacija Komisije kojom se preispituje postupak odlučivanja o genetski modificiranim organizmima i
  • prijedlog Uredbe kojim se državama članicama omogućuje ograničavanje ili zabrana uporabe genetski modificiranih organizama u hrani i hrani za životinje na njihovu državnom području.

 

Koja je pozadina preispitivanja?

Postupak odlučivanja – uloga Komisije i država članica u postupku odobravanja na razini EU-a

Pravnim okvirom EU-a o genetski modificiranim organizmima[1] predviđa se da se genetski modificirani organizmi ili genetski modificirana hrana i hrana za životinje ne može staviti na tržište prije nego što se izda odobrenje u skladu s pravnim okvirom. U tu svrhu Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) provodi znanstvenu procjenu rizika u suradnji sa znanstvenim tijelima država članica.

Ako je prema rezultatima procjene rizika vidljivo da proizvod nije rizičan za zdravlje ili okoliš uz predložene uvjete stavljanja na tržište / uporabe, Komisija državama članicama zastupljenima u stalnom odboru dostavlja nacrt provedbene odluke o odobrenju, u skladu s postupkom utvrđenim u Uredbi (EU) br. 182/2011 (postupak komitologije). U okviru tog postupka države članice glasaju „kvalificiranom većinom” definiranom u Ugovoru[2].

Ako države članice u stalnom odboru glasaju pozitivno, Komisija donosi nacrt odluke. Ako se glasa negativno odnosno ako je ishod glasanja da „nema mišljenja” (nije postignuta kvalificirana većina u korist ili protiv), Komisija može podnijeti nacrt odluke drugom tijelu koje predstavlja države članice na višoj razini – žalbenom odboru.

U žalbenom odboru države članice još jednom glasaju o nacrtu odluke koji je podnijela Komisija. Ako države članice glasaju pozitivno, Komisija donosi nacrt odluke. Ako glasaju negativno, Komisija ne može donijeti nacrt odluke. Ako je ishod glasanja da „nema mišljenja”, Komisija je, na temelju pravnog okvira o genetski modificiranim organizmima i Povelje o temeljnim pravima, dužna donijeti odluku o zahtjevu, što u praksi znači da nema drugog izbora nego izdati odobrenje.


Kako države članice glasaju o odobrenjima?

Od stupanja na snagu pravnog okvira EU-a o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje ishod glasanja u stalnom i žalbenom odboru sustavno je bio da „nema mišljenja”, bilo da je riječ o odobrenju za uzgoj ili za genetski modificiranu hranu i hranu za životinje. Konačna je odluka o odobrenjima stoga na kraju postupka uvijek prepuštena Komisiji. Situacija u kojoj se ponavlja ishod glasanja da „nema mišljenja” iznimna je ako se u uzmu obzir tisuće nacrta provedbenih odluka koje se svake godine donose postupkom komitologije, pri čemu države članice u načelu podržavaju nacrt odluke Komisije već u fazi stalnog odbora.

U pogledu genetski modificirane hrane i hrane za životinje, na uzorcima glasanja vidljivo je da nacrt odluke u načelu podržava više država članica nego što mu se protivi. Razlozi država članica kojima opravdavaju svoju suzdržanost ili negativno glasanje ponekad su znanstvene prirode, ali se većinom temelje na drugim aspektima društvene rasprave u tim državama.

Na temelju trenutačnog pravnog okvira o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje državama članicama nije omogućeno iznijeti sve svoje dvojbe, a riječ je o temi koja pobuđuje velik interes javnosti.


Postoje li genetski modificirani organizmi u prehrambenom lancu ljudi i životinja u EU-u?

Da, postoje. Do sada je u EU-u odobreno 58 proizvoda genetski modificirane hrane i hrane za životinje[3].

Broj proizvoda genetski modificirane hrane dostupnih u trgovinama zapravo je ograničen. To je možda posljedica zahtjeva za označivanje genetski modificirane hrane te dostupnosti proizvoda koji nisu genetski modificirani.

No situacija je drukčija u sektoru genetski modificirane hrane za životinje, koji u EU-u ima razvijeno tržište – više od 60 % potrebe za biljnim bjelančevinama za goveda pokriva se uvozom soje i sojina brašna iz trećih zemalja u kojima je raširen uzgoj genetski modificiranih organizama.

K

oji su zaključci preispitivanja? Zašto se predlažu izmjene Uredbe o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje?

U Komunikaciji Komisije iznose se razni elementi koje u tom kontekstu treba uzeti u obzir te se potvrđuje potreba za prilagodbom pravnog okvira o genetski modificiranim organizmima kako bi se bolje mogli izraziti stavovi nacionalnih vlada o genetski modificiranim organizmima.

U ožujku 2015. Vijeće i Parlament dogovorili su izmjenu pravnog okvira o genetski modificiranim organizmima kako bi se državama članicama omogućilo ograničavanje ili zabrana uzgoja odobrenih genetski modificiranih organizama (Direktiva 2015/412/EU). U Komunikaciji se zaključuje da postoji potreba za proširenjem tog rješenja na genetski modificiranu hranu i hranu za životinje.

U tu je svrhu Europskom parlamentu i Vijeću podnesen prijedlog o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1829/2003 – iako se postupak odobravanja neće mijenjati, države članice dobit će ovlast donošenja odluka o uporabi genetski modificirane hrane ili hrane za životinje na svojem državnom području.

 

Što je obuhvaćeno zakonodavnim prijedlogom?

Koji su glavni elementi zakonodavnog prijedloga?

Komisija predlaže izmjene Uredbe o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje kako bi se državama članicama omogućilo donošenje nacionalnih odluka o ograničavanju ili zabrani uporabe genetski modificiranih organizama u hrani ili hrani za životinje nakon što su odobreni na razini EU-a (mjere izuzeća).

Države članice bit će dužne dokazati da su njihove mjere izuzeća u skladu sa zakonodavstvom EU-a te načelima proporcionalnosti i nediskriminacije između domaćih i stranih proizvoda. Međutim, neće smjeti upotrebljavati obrazloženja koja su protivna procjeni rizika za zdravlje ljudi i životinja te okoliš koju provodi Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA). Naime, prijedlogom se ne bi trebala mijenjati jedinstvena razina sigurnosti koja se osigurava procjenom na razini EU-a. Osim toga, u slučaju novih dokaza da proizvod može sadržavati ozbiljan rizik za zdravlje ili okoliš, pravni okvir EU-a već sadržava odredbe kojima se državama članicama omogućuje da zabrane genetski modificiranu hranu i hranu za životinje dok EU ne preispita situaciju.

Takve bi se mjere morale priopćiti Komisiji i ostalim državama članicama prije donošenja, a Komisija i ostale države članice imale bi prema potrebi 90 dana za podnošenje primjedaba.

Ako se modificirana hrana i hrana za životinje već upotrebljava u trenutku kada država članica donese mjeru izuzeća, prijedlogom se predviđa da se subjektima u poslovanju s hranom osigura primjereno razdoblje tijekom kojeg će se iscrpiti zalihe tog proizvoda. Isto tako, mjere se ne bi trebale odnositi na proizvode sa slučajnom prisutnošću genetski modificiranih organizama odobrenih na razini EU-a koji su ispod praga označivanja određenog zakonodavstvom.


Jesu li mjere izuzeća koje donose države članice u skladu s unutarnjim tržištem i obvezama u okviru Svjetske trgovinske organizacije (WTO)?

Mjere koje donose države članice moraju biti u skladu s unutarnjim tržištem, a posebno s člankom 34. UFEU-a, kojim se zabranjuju mjere s istovrsnim učinkom na količinska ograničenja slobodnoga kretanja robe. Stoga će države članice pri primjeni prijedloga morati poduzete mjere opravdati razlozima u skladu s člankom 36. UFEU-a i uvjerljivim razlozima od javnog interesa nastalima sudskom praksom Suda. Osim toga, predviđene mjere morat će biti u skladu s načelima proporcionalnosti i nediskriminacije između domaćih i stranih proizvoda.

Općenito, mjere država članica morat će biti u skladu s pravom Unije i međunarodnim obvezama EU-a, uključujući obveze EU-a u okviru WTO-a.


Hoće li se prijedlogom utjecati na znanstvenu procjenu genetski modificiranih organizama?

Neće. Predloženim izmjenama Uredbe o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje neće se utjecati na procjenu rizika provedenu na genetski modificiranim organizmima prije njihova odobrenja, a neće se utjecati ni na razinu sigurnosti koja je za sve države članice utvrđena u odluci o odobrenju i kojom se na odgovarajući način u obzir uzima načelo predostrožnosti.

Državama članicama dopušteno je donošenje mjera izuzeća nakon što se genetski modificirani organizam odobri na razini EU-a, a te se mjere ne mogu opravdati razlozima protivnima procjeni rizika koju provodi EFSA, nego se moraju temeljiti na drugim aspektima. Pravnim se okvirom trenutačno uistinu predviđaju postupci u slučajevima kada se utvrdi da proizvod sadržava ozbiljan rizik koji nije uzet u obzir tijekom postupka odobravanja. U tom slučaju Komisija i države članice već imaju mogućnost donošenja hitnih mjera koje, ako je potrebno, mogu dovesti do zabrane proizvoda na cijelom državnom području države članice ili njegovu dijelu odnosno u cijelom EU-u.

Treba naglasiti da je 2013. donesena provedbena uredba Komisije[4] kako bi se ojačala i poboljšala procjena rizika i postupak upravljanja rizikom za genetski modificirane organizme koji se upotrebljavaju u hrani i hrani za životinje, posebno tako što se objašnjava koji su znanstveni podaci potrebni pri podnošenju zahtjeva za genetski modificirane organizme.


Zašto zakonodavni prijedlog ne uključuje genetski modificirane organizme za uzgoj?

Genetski modificirani organizmi za uzgoj isključeni su iz područja primjene prijedloga jer su već obuhvaćeni Direktivom (EU) 2015/412, koju se nedavno donijeli Europski parlament i Vijeće.

Ta se Direktiva temelji na istim načelima kao trenutačni prijedlog – njome se državama članicama omogućuje ograničavanje ili zabrana uzgoja genetski modificiranih proizvoda na njihovu državnom području, ali bez utjecaja na procjenu rizika na razini EU-a.


Koji su sljedeći koraci?

Zakonodavni prijedlog proslijedit će se Europskom parlamentu i Vijeću te Gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, koji će ga razmatrati u okviru redovitog zakonodavnog postupka.


Dodatne informacije

Priopćenje za tisak

Opća pitanja i odgovori o genetski modificiranim organizmima


[1] Direktiva 2001/18/EZ i Uredba (EZ) br. 1829/2003

[2]Nova kvalificirana većina uvedena Ugovorom iz Lisabona odgovara najmanje 55 % država članica, od toga mora biti zastupljeno najmanje 15 država koje čine barem 65 % europskog stanovništva. Moguće je uspostaviti blokirajuću manjinu, ali je moraju činiti najmanje četiri države članice.

[3] Poveznica na registar genetski modificiranih organizama.

[4] Provedbena uredba Komisije (EZ) br. 503/2013 o prijavama za odobrenje genetski modificirane hrane i hrane za životinje

MEMO/15/4779

Upiti građana:


Side Bar