Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Informativni pregled

Informativni članak: Pitanja i odgovori povezani s politikama EU-a o genetski modificiranim organizmima

Brisel, 22 travanj 2015

Što su genetski modificirani organizmi?

Hrana i hrana za životinje u načelu potječu od biljaka i životinja koje ljudi uzgajaju već nekoliko tisuća godina. Tijekom vremena su se za uzgajanje budućih generacija hrane i hrane za životinje odabirale biljke i životinje najpoželjnijih značajki. Takav je slučaj bio primjerice s biljkama velike otpornosti na nepovoljne okolišne uvjete, kao što su bolesti, ili s biljkama velikog uroda.

Te su se poželjne značajke razvile prirodnim promjenama genetskih struktura tih biljaka i životinja. U zadnje je vrijeme postalo moguće izmijeniti genetsku strukturu živih stanica i organizama uporabom tehnika suvremene biotehnologije koja se naziva genetskom tehnologijom. Genetski materijal mijenja se na umjetan način kako bi mu se dalo novo svojstvo (primjerice otpornost biljke na bolesti, kukce ili sušu, tolerancija biljke na herbicid, poboljšanje kvalitete hrane ili njezine prehrambene vrijednosti, povećana produktivnost usjeva).

Takvi se organizmi nazivaju „genetski modificiranim organizamima” (GMO). Hrana i hrana za životinje koje sadržavaju genetski modificirane organizame ili se sastoje od njih, ili su proizvedene od genetski modificiranih organizama, nazivaju se „genetski modificiranom hranom ili hranom za životinje”.


Kakav je pristup EU-a u pogledu genetski modificiranih organizama?

EU je u pogledu GMO-a odabrao pristup predostrožnosti uvođenjem odobrenja prije stavljanja na tržište za svaki GMO koji se stavlja na tržište i praćenjem stanja okoliša nakon stavljanja na tržište svakog odobrenog GMO-a. Takvim se pristupom osigurava visoka razina zaštite zdravlja ljudi i životinja te okoliša.

Zakonodavstvom o GMO-ima utvrđuju se posebni postupci za procjenu i odobravanje GMO-a koji su vremenski ograničeni i transparentni. Procjena rizika prvodi se na temelju usklađenih kriterija koji glase među najstrožima na svijetu.

Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) u suradnji sa znanstvenim tijelima država članica odgovorna je za procjenu rizika kojom se treba dokazati da je proizvod u predviđenim uvjetima uporabe siguran za zdravlje ljudi i životinja te za okoliš.

Na temelju završene procjene rizika Komisija državama članicama predlaže odluku o prihvaćanju ili odbijanju odobrenja za stavljanje na tržište GMO-a. Stoga su i Komisija i države članice uključene u odobravanju tih GMO-a.

Zakonodavstvom se uvodi i praćenje stanja okoliša nakon stavljanja na tržište svakog odobrenog GMO-a čime se Komisiji i državama članicama omogućuje poduzimanje odgovarajućih mjera u slučaju da se otkriju neočekivani nepovoljni učinci.

Naposljetku, kako bi se potrošačima pružale informacije i sloboda izbora, za svaki su odobreni GMO uvedene obveze sljedivosti i označivanja.

 

Kakav je postupak izdavanja odobrenja za stavljanje na tržište GMO-a?

Uredbom (EZ) br. 1829/2003 o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje utvrđuje se postupak za donošenje odluka o izdavanju ili odbijanju odobrenja za stavljanje na tržište genetski modificirane hrane i hrane za životinje te za uzgoj GMO-a za proizvodnju hrane i hrane za životinje.

Zahtjevi se prvo podnose nadležnom tijelu države članice. Moraju sadržavati jasnu definiciju opsega primjene te studije i podatke kojima se dokazuje sigurnost proizvoda. U svakom zahtjevu mora biti navedeno koji su dijelovi tajni te on mora sadržavati plan praćenja, prijedlog za označivanje i metodu detekcije.

Zahtjev i sve dodatne informacije koje je dostavio podnositelj zahtjeva moraju se staviti na raspolaganje EFSA-i koja je odgovorna za znanstvenu procjenu rizika kojom su obuhvaćeni rizik za okoliš i za zdravlje ljudi i životinja. Procjena rizika provodi se u bliskoj suradnji sa znanstvenim tijelima država članica. Mišljenje se stavlja na raspolaganje javnosti, a otvara se i javno savjetovanje u trajanju od jednog mjeseca.

U roku od tri mjeseca od primitka mišljenja EFSA-e Komisija priprema nacrt provedbene odluke o izdavanju ili odbijanju odobrenja. Komisija može odstupiti od mišljenja EFSA-e uz uvjet da obrazloži svoje stajalište.

O nacrtu odluke Komisije koji se podnosi državama članicama glasa se prema pravilima kvalificirane većine. U slučaju da stalni odbor i žalbeni odbor ne uspiju u određenom roku donijeti odluku kvalificiranom većinom, konačnu odluku donosi Komisija.


Kako se procjenjuje rizik genetski modificirane hrane i hrane za životinje?

Trgovačko društvo koje iskaže zanimanje da na tržište EU-a stavi novu genetski modificiranu hranu i hranu za životinje mora dostaviti dokumentaciju kojom se dokazuje sigurnost tog proizvoda za zdravlje ljudi i životinja te za okoliš.

Studije koje treba provesti kako bi se dokazala sigurnost genetski modificirane hrane i hrane za životinje koju se namjerava staviti na tržište moraju biti u skladu s Uredbom (EZ) br. 503/2013 o zahtjevima za odobrenje genetski modificirane hrane i hrane za životinje. Tom su Uredbom predviđeni zahtjevi koje treba ispuniti pri dostavi zahtjeva za genetski modificiranu hranu i hranu za životinje, uključujući studije koje treba obaviti i protokol koji treba slijediti za provedbu tih istraživanja.

Nakon njezina primitka Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) u suradnji sa znanstvenim tijelima država članica procjenjuje dokumentaciju. EFSA može od trgovačkog društva zatražiti dodatne studije/podatke ako nije zadovoljna dostavljenima. Procjena rizika dovršava se objavljivanjem mišljenja EFSA-e u kojem se donosi zaključak o sigurnosti genetski modificirane hrane i hrane za životinje. Nakon toga pokreće se javno savjetovanje kako bi se javnosti pružila mogućnost da iznese svoje komentare o mišljenju EFSA-e prije nego što se donese odluka o upravljanju rizikom.


Jesu li svi GMO-i odobreni na razini EU-a sigurni za zdravlje i okoliš?

Prije njihova stavljanja na tržište EU-a svi GMO-i odobreni na razini EU-a pokazali su se sigurnima. Taj zaključak donijela je Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) u suradnji s državama članicama za svaki pojedinačni GMO koji je prisutan na tržištu.

U godišnjim izvješćima o praćenju okoliša koje se provodi za sve odobrene GMO-e nisu utvrđeni nepovoljni učinci za okoliš.

Naposljetku, EFSA prati sve nove znanstvene publikacije koje bi mogle imati utjecaj na sigurnost odobrenih GMO-a i do sada ni jedna od njih nije promijenila zaključke donesenih mišljenja EFSA-e.

 

Koje su promjene nedavno stupile na snagu u pogledu odobravanja uzgoja GMO-a?

Nedavno donesenom Direktivom (EU) 2015/412 državama članicama pruža se veća fleksibilnost u odlučivanju o uzgoju genetski modificiranih usjeva, uz određene uvjete, u dvama različitim trenucima:

  • tijekom postupka odobravanja: država članica može zatražiti da se izmijeni zemljopisno područje primjene kako bi se osiguralo da njezino državno područje ne bude obuhvaćeno odobrenjem EU-a;
  • nakon odobrenja GMO-a: država članica može zabraniti ili ograničiti uzgoj usjeva na temelju razloga koji se odnose, među ostalim, na ciljeve zaštite okoliša ili ciljeve poljoprivredne politike, ili druge uvjerljive razloge, kao što su urbano i ruralno planiranje, uporaba zemljišta, društveno-ekonomski utjecaji, supostojanje i javna politika.

Prije donošenja ove Direktive države članice mogle su privremeno zabraniti ili ograničiti uporabu GMO-a na svojem državnom području samo ako su imale nove dokaze o tome da organizam nosi rizik za zdravlje ljudi ili okoliš ili u slučaju nužde. Ni jedna država članica koja je donijela tzv. „zaštitnu klauzulu” nije nikada bila bila u položaju da iznese novi dokaz.


Uzgajaju li se već GMO-i u EU-u?

Da. Genetski modificirani kukuruz MON 810 uzgaja se u EU-u u komercijalne svrhe. Genetskom modifikacijom toga proizvoda nastoji se zaštititi usjev protiv štetnih organizama — kukuruznog moljca. Odobren je 1998.

Kukuruz MON 810 uzgaja se u pet država članica s ukupnom površinom (u 2013.) od gotovo 150 000 hektara (uključujući 137 000 hektara u Španjolskoj). To je manje od 1,5 % ukupne površine kukuruza u EU-u. GMO-i su se 2013. uzgajali diljem svijeta na 175 milijuna hektara (uglavnom soja, kukuruz, uljana repica i pamuk). Nekoliko podataka: u 2010. genetski modificirani krumpir za proizvodnju škroba, pod nazivom krumpir „Amflora”, odobren je za uzgoj i industrijsku obradu u EU-u. On više nije odobren u EU-u.

Trenutačno postoji osam zahtjeva za uzgoj GMO-a u EU-u, uključujući obnovu odobrenja za kukuruz MON 810. Četiri ih je dobilo pozitivno mišljenje EFSA-e, a za ostala četiri čeka se mišljenje EFSA-e.


Koji su genetski modificirani organizmi odobreni na razini EU-a za uporabu u hrani i hrani za životinje?

Osim uzgoja, stavljanje GMO-a na tržište EU-a i uporaba proizvoda dobivenih od njih u prehrambenom lancu ljudi i životinja podliježe odobravanju na razini EU-a, uvjetovanom dokazivanju odsutnosti rizika za zdravlje ljudi i životinja te za okoliš nakon temeljite procjene Europske agencije za sigurnost hrane u suradnji sa znanstvenim tijelima država članica.

S današnjim danom na razini EU-a odobreno je 58 GMO-a za uporabu u hrani i hrani za životinje, uključujući kukuruz, pamuk, soja, uljana repica, šećerna repa. Od 58 zahtjeva u obradi, 17 ih je dobilo pozitivno mišljenje EFSA-e, a jedno je mišljenje bez zaključka. Popis odobrenih genetski modificiranih biljki i točan opseg njihova odobrenja dostupni su u registru EU-a genetski modificirane hrane i hrane za životinje koji se nalazi na sljedećem web-mjestu: http://ec.europa.eu/food/dyna/gm_register/index_en.cfm


Ima li mnogo genetski modificirane hrane i hrane za životinje na tržištu EU-a?

EU uvozi znatne količine genetski modificirane hrane za životinje, no vrlo malo genetski modificirane hrane.

Podaci pokazuju da je Uniji godišnje za prehranu stoke potrebno više od 36 milijuna tona ekvivalenta soje. Međutim, Unija godišnje proizvodi samo 1,4 milijuna tona soje (koja de facto nije genetski modificirana s obzirom na to da ni jedna genetski modificirana soja nije odobrena za uzgoj u EU-u).

Sektor stočarstva Unije stoga uvelike ovisi o proizvodnji biljnih bjelančevina trećih zemalja. U 2013. Unija je uvezla 18,5 milijuna tona sojina brašna i 13,5 milijuna tona soje što je više od 60 % potreba Unije za biljnim bjelančevinama.

Taj uvoz uglavnom potječe iz trećih zemalja u kojima je uzgoj GMO-a raširen – 90 % potječe iz četiri trećih zemalja gdje postotak obrađivane površine na kojoj se uzgaja genetski modificirana soja iznosi oko 90 %. U 2013. 43,8 % bilo je podrijetlom iz Brazila gdje je uzgoj genetski modificirane soje iznosio 89 %, 22,4 % iz Argentine gdje se isključivo uzgajala genetski modificirana soja, 15,9 % iz SAD-a gdje je uzgoj genetski modificirane soje iznosio 93 %, a 7,3 % iz Paragvaja gdje je uzgoj genetski modificirane soje iznosio 95 %.

Kada je riječ o hrani, broj genetski modificiranih proizvoda dostupnih na tržištu Unije nizak je. Mnogi subjekti u poslovanju s hranom odlučili su se na to da na svoje police neće stavljati genetski modificiranu hranu. To može biti povezano s obvezama označivanja iz pravnog okvira o genetski modificiranim organizmima te s dostupnošću alternativa koje nisu genetski modificirane.


Jesu li genetski modificirana hrana i hrana za životinje označene?

Zakonodavstvom EU-a nameće se označivanje sve genetski modificirane hrane i hrane za životinje koja sadržava GMO ili koja se sastoji ili proizvodi od njega, osim ako je prisutnost u hrani za životinje / hrani ispod 0,9 % ili ako je sastojak slučajno prisutan ili tehnički neizbježan.

Zakonodavstvom EU-a ne zabranjuje se uporaba oznake „bez GMO-a” kojom se upućuje na to da hrana ne sadržava genetski modificirane usjeve ili da nije proizvedena uporabom GMO-a, uz uvjet da se poštuju opća pravila o označivanju hrane, posebno da informacije pružene potrošačima nisu obmanjujuće. Neke su države članice prihvatile sustav označivanja hrane i hrane za životinje „bez GMO-a”.


Kakve promjene predlaže Komisija u pogledu genetski modificirane hrane i hrane za životinje?

Vidi priopćenje za tisak i informativni članak.

 

Dodatne informacije:

http://ec.europa.eu/food/plant/gmo/new/index_en.htm

MEMO/15/4778

Upiti građana:


Side Bar