Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija - Informativni pregled

Informativni članak o energetskoj uniji

Brisel, 25 veljača 2015

Zašto Komisija upravo sada predlaže energetsku uniju? Zašto nam treba energetska unija?

Sve je hitnija potreba da se europskim energetskim sustavom pruži sigurna, održiva, cjenovno pristupačna i konkurentna energija za sve građane. Zbog prekomjerne ovisnosti o ograničenom broju izvora opskrbe, osobito za prirodni plin, države postaju ranjive na poremećaj opskrbe. Moramo smanjiti svoju ovisnost o fosilnim gorivima i emisije stakleničkih plinova. Kućanstva i poduzeća sve su zabrinutija za pristupačnost energenata i konkurentnost njihovih cijena.

Stalne prepreke stvarnoj integraciji tržišta, neusklađene nacionalne politike i nepostojanje zajedničkog stajališta o zemljama izvan EU-a onemogućuju napredak. Učinkovit odgovor na te izazove povezaniji je skup mjera iz različitih političkih područja na razini EU-a i na nacionalnim razinama. Dogovor o okviru za klimatsku i energetsku politiku za razdoblje do 2030. kao i o europskoj strategiji energetske sigurnosti iz 2014. velika su postignuća na kojima se temelji energetska unija, ali za uspješno nošenje s izazovima pred nama nužne su nove i snažnije mjere.

U okvirnoj strategiji za energetsku uniju iznosi se vizija za budućnost, a niz političkih područja spojen je u jedinstvenu strategiju. Okvir obuhvaća međusobno dopunjujuće inicijative čija će puna provedba jamčiti da, zbog solidarnosti i povjerenja među državama članicama, EU može bolje odgovoriti na izazove.

 

Što znači energetska unija? Zašto su odabrana upravo ta prioritetna područja?

Energetska unija temelji se na trima odavno zadanim ciljevima energetske politike EU-a: sigurnosti opskrbe, održivosti i konkurentnosti. Kako bi se ti ciljevi postigli, fokus energetske unije na pet je komplementarnih dimenzija: energetskoj sigurnosti, solidarnosti i povjerenju; unutarnjem energetskom tržištu; energetskoj učinkovitosti kojom se pridonosi umjerenijoj potražnji za energentima; smanjenju emisija ugljika u gospodarstvu te istraživanju, inovacijama i konkurentnosti.

Navedene su dimenzije područja kojima je potrebna bolja integracija i koordinacija. Za ta su područja u akcijskom planu priloženom okvirnoj strategiji predstavljene posebne mjere koje će se pripremiti i provesti idućih godina. Taj će se akcijski plan ubuduće pratiti i revidirati kako bi se osiguralo da odgovara novim izazovima i promjenama.

 

Energetska sigurnost

Koji su prijedlozi za povećanje raznolikosti izvora i dobavljača u okviru energetske unije?

EU uvozi 53 % energije koju troši. Neke države ovise o uvozu plina od jednoga glavnog dobavljača. Povećanje raznolikosti izvora i dobavljača energije ključan je način da poboljšamo svoju energetsku sigurnost. Istraživanje novih regija za opskrbu gorivom, istraživanje novih tehnologija, daljnje razvijanje autohtonih izvora i poboljšanje infrastrukture za pristup novim izvorima opskrbe elementi su kojima će se pridonijeti većoj raznolikosti i sigurnosti europskog energetskog sektora. U tom će kontekstu Komisija za plinski sektor razviti paket za otpornost i povećanje raznolikosti izvora plina, koji će prije svega uključivati reviziju Uredbe o sigurnosti opskrbe plinom. Što se tiče povećanja raznolikosti izvora, u tijeku su radovi na Južnom plinskom koridoru, razvoj strategije za bolje iskorištavanje potencijala ukapljenoga prirodnog plina i skladištenja te uspostava čvorišta ukapljenog plina s više dobavljača u srednjoj i istočnoj Europi te na Sredozemlju.

 

Hoće li se u okviru energetske unije promicati/olakšati zajednička kupnja plina?

Na temelju europske strategije energetske sigurnosti iz svibnja 2014. Komisija će procijeniti mogućnosti dobrovoljnog združivanja potražnje za zajedničkom kupnjom plina u vrijeme krize i ovisnost država članica o samo jednom dobavljaču. Takve bi mjere trebale biti u potpunosti sukladne pravilima Svjetske trgovinske organizacije i pravilima EU-a o tržišnom natjecanju.

 

U Komunikaciji se spominje transparentnost ugovora. O kakvim je ugovorima riječ: međuvladinim sporazumima, trgovačkim ugovorima?

Provjere sukladnosti međuvladinih sporazuma trenutačno se provode nakon što država članica i zemlja izvan EU-a sklope sporazum. Ubuduće Komisija treba biti obaviještena o pregovaranju međuvladinih sporazuma od rane faze kako bi se osigurala bolja prethodna procjena usklađenosti međuvladinih sporazuma ponajprije s pravilima unutarnjeg tržišta i kriterijima za sigurnost opskrbe. Sudjelovanjem Komisije u takvim pregovorima s trećim zemljama te standardnim ugovornim odredbama uspješnije će se izbjeći prekomjerni pritisak i osigurati poštovanje europskih pravila. Komisija će stoga revidirati Odluku o međuvladinim sporazumima i predložiti mogućnosti kojima bi se osiguralo da u pregovorima s trećim zemljama EU nastupa jedinstveno.

Što se tiče komercijalnih ugovora o opskrbi plinom, mora se dodatno povećati njihova transparentnost. Komisija će iznijeti prijedlog o tom pitanju u kontekstu revizije Uredbe o sigurnosti opskrbe plinom.

 

Što Komisija predlaže za postizanje veće raznolikosti izvora električne energije, s obzirom na to da je naglasak na većoj raznolikosti izvora plina?

Električna energija prvenstveno se proizvodi u EU-u, uz širok raspon izvora i tehnologija. Države članice odabrale su različite kombinacije izvora energije kao posljedicu dostupnosti resursa i nacionalnih preferencija. Elektroenergetska povezanost država članica ključna je za prekograničnu razmjenu električne energije jer se kombinacije izvora energije država članica često dopunjuju. Zbog promjena na tržištu električne energije, osobito većeg udjela obnovljivih izvora energije, potrebne su daljnje mjere za veću integraciju tržišta.

 

Unutarnje energetsko tržište

Što Komisija podrazumijeva pod novim modelom tržišta? Zašto je on potreban?

Za suočavanje s trenutačnim izazovima tržišta električne energije, prije svega integracije varijabilne energije iz obnovljivih izvora i jamčenja sigurnosti opskrbe, neophodan je model tržišta kojim se omogućuje koordinacija kapaciteta na regionalnoj razini, skladištenje i veća fleksibilnost odgovora na potražnju, zbog čega će potrošači moći bolje sudjelovati na tržištima, a prekogranična razmjena energije lakše će se odvijati. U tu će svrhu Komisija donijeti poboljšana pravila za prekograničnu trgovinu energijom i predložiti odgovarajuće mjere kako bi se proizvođače energije iz obnovljivih izvora potaklo na bolju integraciju na širem tržištu električne energije.

 

Hoće li Komisija predložiti europskog regulatora energetskih djelatnosti?

Komisija će razmisliti kako ojačati europski regulatorni okvir za energiju tako da se njime bolje upravlja sve integriranijim europskim energetskim sustavom. Komisija smatra da se reguliranje jedinstvenog tržišta u cijelom EU-u treba ojačati znatnim povećanjem ovlasti i neovisnosti Agencije za suradnju energetskih regulatora (ACER). To je nužno kako bi ACER mogao učinkovito nadzirati razvoj unutarnjeg energetskog tržišta i povezanih tržišnih pravila te rješavati sva prekogranična pitanja što je neophodno za stvaranje neometanog unutarnjeg tržišta.

 

Kako će Komisija poticati ulaganja u energetsku infrastrukturu?

Glavni izvor financiranja energetske infrastrukture čine tržište i tarife koje plaćaju korisnici mreža. Samo će nekoliko infrastrukturnih projekata u Europi za realizaciju trebati bespovratna sredstva iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF). To su projekti koji nisu komercijalno isplativi, ali su nužni zbog svojih vanjskih učinaka: sigurnosti opskrbe, solidarnosti ili tehnoloških inovacija.

Mnogim drugim projektima koristile bi druge metode financiranja koje su poticajnije od bespovratnih sredstava / izravne financijske potpore. Tim su projektima namijenjeni financijski instrumenti u okviru CEF-a te osobito Europski fond za strateška ulaganja (EFSI) koji će biti vrlo važan instrument za dopunu CEF-a čime bi se financirali projekti energetske infrastrukture u Europi. Pomoći će se projektima koji ne mogu dobiti sredstva iz drugih izvora pod razumnim uvjetima, uz prihvaćanje višeg profila rizičnosti.

 

Hoće li Komisija predložiti oporezivanje energije?

Okvirna strategija za energetsku uniju ne uključuje nove inicijative koje se odnose na oporezivanje energije na razini EU-a. Komisija potiče države članice na nov pogled na oporezivanje energije na nacionalnoj i europskoj razini. Nacionalnim poreznim politikama trebala bi se postići ravnoteža između, s jedne strane, davanja poticaja za održiviju uporabu energije te, s druge strane, potrebe da se za sve potrošače osigura pristupačna energija po konkurentnoj cijeni. Komisija će izdavati polugodišnja izvješća o cijenama energije, uz dubinsku analizu uloge poreza, pristojbi i subvencija radi veće transparentnosti troškova i cijena energije.

 

Energetska učinkovitost

Kakve konkretne mjere Komisija predlaže za povećanje energetske učinkovitosti u građevinskom sektoru?

Stupanj obnove zgrada nije dovoljan, a osobito su niska ulaganja u učinkovitost zgrada za najmoprimce ili vlasnike s nižim prihodima. Grijanje i hlađenje i dalje su najveći pojedinačni izvor energetskih potreba u Europi. Komisija će stoga revidirati Direktivu o energetskoj učinkovitosti i Direktivu o energetskim svojstvima zgrada kako bi stvorila pravi okvir za daljnji napredak u postizanju energetske učinkovitosti zgrada. Potaknuta praktičnim iskustvima država članica, Komisija će podupirati načine za pojednostavnjenje pristupa postojećem financiranju kako bi stambeni fondovi bili energetski učinkovitiji. Danas su ulaganja u učinkovitost zgrada vrlo unosna za građane i industriju.

 

Koje mjere Komisija predlaže za potporu energetskom siromaštvu i ugroženim potrošačima?

Energetsko siromaštvo uglavnom je posljedica kombinacije niskih prihoda i općih uvjeta siromašnih, neučinkovitih domova i sustava prava stanovanja kojim se ne potiče energetska učinkovitost. Protiv njega se stoga najbolje boriti kombinacijom mjera, od čega je poboljšanje energetske učinkovitosti najbolje dugoročno rješenje. Ako je ugrožene kupce potrebno štititi socijalnim politikama za koja su nadležna tijela na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini, zaštita bi se trebala pružati u okviru općeg sustava socijalne skrbi. Ako se zaštita pruža u okviru energetskog tržišta sredstvima kao što su „tarifa solidarnosti” ili popust na račune za energiju, važno je da je takav sustav dobro usmjeren kako bi se ograničili sveukupni troškovi i dodatni troškovi za kupce koji nemaju takva prava.

 

Smanjenje emisija ugljika u gospodarstvu

Kakvi su planovi Komisije da Europa postane vodeća u obnovljivim izvorima energije?

Energetskom unijom osigurat će se uključivanje i potpuna integracija obnovljive energije u posve održiv, siguran i isplativ energetski sustav. Zahvaljujući tome EU će ostati svjetski predvodnik u konkurentnoj tehnologiji i inovacijama iz područja obnovljive energije te u pametnim i fleksibilnim energetskim sustavima i uslugama.

Komisija će u tu svrhu:

  • u cijelosti provesti postojeće zakonodavstvo i uspostaviti nova tržišna pravila radi učinkovite integracije proizvodnje obnovljive energije na tržištu, među ostalim uz razvoj nove infrastrukture, osobito interkonekcija,
  • olakšati suradnju i konvergenciju nacionalnih politika o obnovljivoj energiji te podržati planove u skladu s razvojem unutarnjeg tržišta, osobito novim modelom tržišta električne energije, čime će se jamčiti potražnja i pošteno tržišno natjecanje među svim izvorima proizvodnje i što će dovesti do veće prekogranične potpore obnovljivim izvorima energije,
  • promicati usmjerenije istraživanje i demonstracijske aktivnosti u području obnovljive energije, primjerice namjenskim sredstvima iz fondova EU-a,
  • osigurati znatan doprinos sektora grijanja i hlađenja iz obnovljivih izvora energetskoj sigurnosti EU-a,
  • ubrzati smanjenje emisija ugljika u prometnom sektoru, uključujući promicanjem elektrifikacije prometnog sektora i ulaganja u naprednu proizvodnju biogoriva, te dodatno integrirati energetski i prometni sektor.

Na taj će se način sniziti ukupni troškovi financiranja projekata koji se odnose na obnovljive izvore energije te olakšati postizanje ciljeva za 2020. i 2030.

 

Zašto su se čelnici EU-a odlučili za cilj smanjenja domaćih emisija od najmanje 40 % do 2030.?

 Smanjenja domaćih emisija stakleničkih plinova do 2030. od najmanje 40 % u usporedbi s 1990. glavni je cilj klimatske politike EU-a koji su čelnici EU-a podržali u listopadu 2014.

 

Na razini EU-a, to je isplativ cilj koji nam omogućuje da do 2050. postanemo gospodarstvo s niskim udjelom ugljika. Na međunarodnoj razini, cilj smanjenja domaćih emisija od najmanje 40 % poslužit će kao temelj za doprinos EU-a međunarodnim pregovorima o novom klimatskom sporazumu u Parizu u prosincu 2015. te pridonijeti potrebnim mjerama kojima bi se svjetsko prosječno povećanje temperature zadržalo ispod 2ºC u usporedbi s razinama prije industrijskog razvoja.

 

EU će na najisplativiji mogući način ispuniti cilj smanjenja stakleničkih plinova od najmanje 40 %. Za to su nužna smanjenja emisija u sektorima na tržištu ugljika (sustav EU-a za trgovanje emisijama – ETS) i sektorima izvan njega (sektori koji nisu obuhvaćeni sustavom ETS-a): do 2030. smanjenje od 43 % za sektore uključene u ETS i smanjenje od 30 % za sektore koji nisu uključeni u ETS, u usporedbi s 2005. Zbog toga što je riječ o cilju smanjenja domaćih emisija, on se mora postići smanjenjima emisija unutar EU-a.

 

 

Koji su troškovi i prednosti cilja smanjenja emisija od najmanje 40 % za EU, njegove građane i poduzeća?

 Ciljem smanjenja emisija od najmanje 40 % pridonosi se prioritetima Junckerove Komisije: poticanju rasta, jačanju konkurentnosti i stvaranju radnih mjesta za građane EU-a. Cilj je ostvariv i očekuje se da će se njime poboljšati naša energetska sigurnost i učinkovitost resursa, a istodobno potaknuti zeleni rast i konkurentnost, potaknuti niskougljična ulaganja, povećati potražnja i prihodi za industrijski sektor koji proizvodi niskougljične tehnologije te će se stvarati zelena radna mjesta u sektorima novog rasta kao što su inženjerstvo, osnovna proizvodnja, prijevozna oprema, građevinarstvo i poslovne usluge.

 

Osim što je od ključne važnosti za klimatsku politiku EU-a, postizanje cilja ima višestruke energetske, gospodarske i ekološke koristi. Iz perspektive energije, rezultat ispunjenja cilja smanjenja emisija bit će manja potrošnja fosilnih goriva. Zbog toga će pak naše gospodarstvo biti manje osjetljivo na nesigurnost opskrbe gorivom i visoke troškove uvezenoga goriva. Procijenjene uštede goriva za iduća dva desetljeća iznose najmanje 18 milijardi EUR[1]. Nadalje, troškovi prelaska na niskougljično gospodarstvo bitno se ne razlikuju od troškova koji će svakako nastati zbog potrebe za obnavljanjem zastarjeloga energetskog sustava. Iz ekološke perspektive, ispunjenjem cilja smanjit će se i onečišćenje zraka.

 

 

Koji su sljedeći koraci Komisije u postizanju cilja smanjenja domaćih stakleničkih plinova od najmanje 40 %?

 Okvir za klimatsku i energetsku politiku za razdoblje do 2030. integralni je dio energetske unije kojim se pridonosi prelasku na niskougljično gospodarstvo.

 

Nakon što ga Europsko vijeće podrži, EU će morati donijeti zakonodavstvo za provedbu mnogih aspekata okvira za klimatsku i energetsku politiku za razdoblje do 2030.

 

Glavni je prioritet donošenje prijedloga Komisije za pričuvu za stabilnost tržišta čime bi se poboljšalo funkcioniranje sustava EU-a za trgovanje emisijama kao glavnog instrumenta klimatske politike EU-a. Komisija će zatim prijeći na zakonodavstvo za reviziju Direktive o sustavu EU-a za trgovanje emisijama za razdoblje nakon 2020., uključujući istjecanje ugljika.

 

Komisija će 2015. započeti i s analizom i procjenom utjecaja nacionalnih ciljeva za smanjenja emisija u sektorima izvan ETS-a, uključujući poboljšanje mehanizama fleksibilnosti u sektorima izvan ETS-a te ugradnju uporabe zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za razdoblje do 2030., kako bi početkom 2016. predstavila jedan ili više zakonodavnih prijedloga.

 

 

Komisija predviđa promjene ETS-a. Što to znači? Zašto su one sada potrebne?

 Na temelju prijedloga Europske komisije iz 2014. Europski parlament i Vijeće trenutačno raspravljaju o zakonodavstvu za reformu sustava EU-a za trgovanje emisijama uvođenjem pričuve za stabilnost tržišta. Njezina je svrha ubuduće povećati otpornost sustava EU-a za trgovanje emisijama na udare. U isto vrijeme pomaže neutralizirati negativne učinke postojećih znatnih tržišnih viškova na poticaje za niskougljična ulaganja. Suzakonodavci trenutačno pregovaraju o elementima modela pričuve za stabilnost tržišta što će utjecati na brzinu apsorpcije emisijskih jedinica u pričuvu.

 

Osim te reforme, Komisija će predložiti daljnje izmjene zakonodavstva ubrzo nakon usuglašavanja zakonodavstva o pričuvi za stabilnost tržišta. Te daljnje izmjene potrebne su za provedbu strateških smjernica čelnika EU-a o načinu rada sustava EU-a za trgovanje emisijama u desetljeću do 2030. To uključuje povećanje faktora linearnog smanjenja (godišnje stope smanjenja gornje granice emisija) s 1,74 % na 2,2 % od 2021.

 

Nadalje, zbog izmjene zakonodavstva industrija će imati koristi od mjera protiv istjecanja ugljika i besplatne dodjele emisijskih jedinica nakon 2020. u skladu s načelima koja su dogovorili čelnici EU-a.

 

Najzad, izmijenit će se Direktiva o ETS-u radi stvaranja pravne osnove za uspostavu fonda za inovacije i fonda za modernizaciju. Ta dva financijska instrumenta financiraju se prihodima od jedinica u razdoblju od 2021. do 2030. U okviru fonda za inovacije poticat će se niskougljične demonstracijske aktivnosti u EU-u, a fondom za modernizaciju poticat će se modernizacija energetskih sustava u državama članicama s niskim prihodima.

 

 

Kakve će se mjere primijeniti općenito na cestovni promet te konkretno na automobile?

 Promet je drugi najveći sektor u EU-u po emisiji stakleničkih plinova, nakon energetskog sektora. Petina svih emisija dolazi iz prometa, od čega 80 % iz cestovnog prometa. EU je već donio niz politika i propisa u cilju smanjenja tih emisija i ublažavanja njihova utjecaja na klimatske promjene. Neki od njih su:

 

  • obvezni ciljevi u pogledu CO2 za automobile i kombije,
  • strategija za smanjenje potrošnje goriva i emisija CO2 iz kamiona i autobusa,
  • ciljevi za povećanje uporabe goriva iz obnovljivih izvora u prometu i za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz goriva u cestovnom prometu,
  • zahtjev da prilikom nabave vozila tijela javne uprave uzmu u obzir uporabu energije i emisije CO2,
  • zakonodavstvo kojim se od država članica zahtijeva razvoj nacionalnih političkih okvira za tržišni razvoj drugih goriva i potrebne infrastrukture.

 

Čelnici EU-a pozvali su na sveobuhvatan i tehnološki neutralan pristup za promicanje smanjenja emisija i energetske učinkovitosti u prometu, na promet na električni pogon te na uporabu energije iz obnovljivih izvora u prometu, sve nakon 2020. Komisija će sada, na temelju dosadašnjih uspjeha, ispitati instrumente i mjere za smanjenje emisija ugljika u cestovnom prometu.

U lipnju 2015. Komisija će organizirati konferenciju dionika o poticanju smanjenja emisija ugljika u cestovnom prometu.

 

Upravljanje

Kojim alatima Komisija raspolaže kako bi osigurala da države članice i drugi subjekti pravilno provedu prijedloge u okviru energetske unije?

Kako bi se osiguralo da se mjerama na europskoj, regionalnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini u području energije dosljedno pridonosi ciljevima energetske unije, uspostavit će se pouzdan, transparentan i integriran sustav upravljanja za potrebe energetske unije. Upravljanjem bi trebalo osigurati ostvarenje ciljeva energetske unije, osobito provedbu unutarnjeg energetskog tržišta i oblikovanje okvira za klimatsku i energetsku politiku za razdoblje do 2030. Osim toga, ulagači bi trebali dobiti dugoročnu sigurnost. Pritom bi trebalo pojednostavniti postojeće mehanizme planiranja i izvješćivanja za energetsku i klimatsku politiku te smanjiti nepotrebna administrativna opterećenja, uz praćenje provedbe pravne stečevine. Istodobno bi se upravljanjem trebala produbiti suradnja država članica i Komisije.Komisija će objavljivati godišnja izvješća o stanju energetske unije radi razmatranja ključnih problema, iznošenja traženih rezultata i usmjeravanja političke debate.

 

Kako će se istraživanjem i inovacijama pridonijeti programu energetske unije?

Istraživanje i inovacije u području energije temelj su energetske unije u nastajanju. Današnja otkrića u istraživanju energije, koja sve više koordiniraju i Europska unija i države članice, otvaraju nove mogućnosti za stvaranje sigurnijeg, održivijeg i konkurentnijeg energetskog sustava budućnosti. 

Zbog toga što su međusektorske prirode, istraživanjem i inovacijama pridonijet će se svim dimenzijama energetske unije te pomoći Europi u ostvarenju ambicioznih klimatskih i energetskih ciljeva.

Važan doprinos ciljevima energetske unije nastat će provedbom Obzora 2020., gotovo 80 milijardi EUR vrijednog okvirnog programa EU-a za istraživanje i inovacije. Ta će financijska potpora imati važnu ulogu katalizatora i poticaja za razvoj sigurnih, čistih i učinkovitih energetskih tehnologija budućnosti. Tema energije, jednog od glavnih društvenih izazova kojima se program bavi, široko je i dalekosežno pitanje koje će pomoći u poboljšanju života, zaštiti okoliša i povećanju održivosti i konkurentnosti europske industrije.

 
 

Kako će se europskom kohezijskom politikom pridonijeti strategiji energetske unije?

Kohezijska politika imat će važnu ulogu u ostvarenju energetske unije u praksi, putem projekata koji će građanima donijeti stvarnu korist po pitanju energije. Doista, uz znatna sredstva dostupna za ulaganja u prelazak na gospodarstvo s niskim udjelom ugljika, koja iznose oko 38 milijardi EUR za razdoblje od 2014. do 2020., kohezijskom politikom pomoći će se državama članicama, regijama, lokalnoj upravi i gradovima u provedbi prijeko potrebnih ulaganja u energetsku učinkovitost zgrada, obnovljivu energiju, pametne mreže ili održiv gradski promet.  U skladu s nekim od ključnih ciljeva energetske unije, našim će se ulaganjima omogućiti smanjenje skupog uvoza energije, postizanje veće raznolikosti izvora energije, borba protiv siromaštva, smanjenje emisija, stvaranje radnih mjesta te potpora malim i srednjim poduzećima.

Komisija trenutačno radi na davanju dodatne potpore državama članicama u obliku tehničke pomoći, osobito za financijske instrumente, što će također biti ključno za rješavanje izazova koji se odnose na energetsku učinkovitost.


[1] Procjena utjecaja okvira za klimatsku i energetsku politiku za razdoblje do 2030., str. 78., tablica 14.

MEMO/15/4485

Upiti građana:


Side Bar