Navigation path

Left navigation

Additional tools

Pitanja i odgovori o strategiji EU-a za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR)

European Commission - MEMO/14/429   18/06/2014

Other available languages: EN FR DE IT EL SL

Europska komisija

MEMO

Bruxelles, 18. lipnja 2014.

Pitanja i odgovori o strategiji EU-a za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR)

Zašto nam je potrebna strategija EU-a za jadransku i jonsku regiju?

Ta je regija suočena s nizom izazova koji se umjesto na isključivo nacionalnoj ili lokalnoj razini uspješnije mogu riješiti zajedničkim naporima. To su znatne društveno-gospodarske razlike (npr. u pogledu BDP-a po glavi stanovnika i stope nezaposlenosti); nedostatak umreženosti istraživanja i poslovnog sektora; nedostaci u prometnim vezama (cestovni, željeznički i zračni promet) te prometna preopterećenost sektora plovidbe; nedostatna povezanost dalekovodnih mreža; neodrživost ribarstva; opasnosti za okoliš poput onečišćenja mora, negativnih učinaka klimatskih promjena (npr. porast razine mora, poplave, suše, erozija tla i šumski požari), nedovoljnih institucionalnih i administrativnih kapaciteta te pitanja očuvanja visoke raznolikosti  morskog okoliša.

No postoje i obećavajuće mogućnosti koje je moguće iskoristiti, a koje uključuju plavo gospodarstvo – osobito održivu proizvodnju i potrošnju morskih plodova, pomorski i obalni turizam te kružna putovanja, kao i inovativne plave tehnologije; ili potencijal za bolje povezivanje kopna i mora te intermodalni prijevoz, čime se povećava konkurentnost gospodarstava u zaleđu. Navedena je regija područje iznimnih prirodnih ljepota i bogatog kulturnog, povijesnog i arheološkog nasljeđa s potencijalom za održiv, odgovoran i raznovrstan turizam.

Za rješavanje zajedničkih izazova i bolje iskorištavanje mogućnosti potrebne su bolja koordinacija i suradnja  tih zemalja i regija. Na toj je osnovi Europsko vijeće na sastanku održanom u prosincu 2012. zatražilo od Europske komisije da do kraja 2014. donese novu makroregionalnu strategiju za jadransku i jonsku regiju.

Zemlje uključene u strategiju

Riječ je o funkcionalnom području prvenstveno (ali ne isključivo) određenom jadranskim i jonskim morskim bazenom. Ta regija, u kojoj živi više od 70 milijuna stanovnika, ima ključnu ulogu u jačanju geografskog kontinuiteta u Europi.

U svojem se sadašnjem obliku strategija nadovezuje na Jadransko-jonsku inicijativu1 kojom je obuhvaćeno osam zemalja: četiri države članice EU-a (Hrvatska, Grčka, Italija, Slovenija) i četiri države koje nisu članice EU-a (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija).

Hoće li strategija biti otvorena za druge zemlje?

Strategiji se mogu priključiti i drugi partneri iz regije.

Zašto je potrebno sudjelovanje EU-a? U čemu je dodana vrijednost?

EU je u  dobrom položaju za olakšavanje i koordinaciju suradnje, osobito u početnoj fazi strategije. No strategijom moraju upravljati uključene zemlje i regije.

Sudjelovanjem EU-a olakšat će se međusektorski pristup u skladu s raznim politikama EU-a. Naglasit će se moguće komplementarnosti i singerije među politikama i programima koji se trenutačno provode u navedenoj regiji. Olakšat će se povezivanje i aktiviranje širokog raspona sredstava i programa trenutačno dostupnih u regiji u cilju podrške postizanju ciljeva strategije.

U tom području već postoji bogato iskustvo:  postojeća Pomorska strategija za Jadransko i Jonsko more integralni je dio te nove šire makroregionalne strategije. U novu strategiju mogu se ugraditi iskustva stečena u okviru  dviju postojećih makroregionalnih strategija  (Strategija EU-a za regiju Baltičkog mora, Strategija EU-a za dunavsku regiju). U tom kontekstu sudjelovanje EU-a može dovesti i do sinergija između EUSAIR-a i drugih makroregionalnih strategija, osobito Dunavske strategije, koja uključuje pet zemalja članica EUSAIR-a, a usmjerena je na promet, energiju i okoliš kao ključna područja djelovanja.

Vidi i:  Izvješće o dodanoj vrijednosti makroregionalnih strategija (lipanj 2013.)

Glavni ciljevi strategije

Dva su glavna cilja  EUSAIR-a: prvo, promicanje održivog gospodarskog i društvenog napretka u regiji zahvaljujući rastu i otvaranju novih radnih mjesta na temelju veće privlačnosti i konkurentnosti te bolje povezanosti regije, uz istovremeno očuvanje okoliša te osiguravanje zdravih i uravnoteženih morskih i obalnih ekosustava,

drugo, ključni cilj doprinosa europskoj integraciji uključenih zemalja kandidatkinja i potencijalnih zemalja kandidatkinja na zapadnom Balkanu okupljanjem država s mnogo zajedničkih povijesnih i geografskih značajki.

Cilj je utvrditi konkretne zajedničke prioritete za makroregiju, na najbolji mogući način iskoristiti postojeće institucije, politike i sredstva te postaviti realne ciljeve za postizanje maksimalnog učinka.

Obuhvaćena područja

Utvrđene su sljedeće četiri teme / sljedeća četiri stupa:

  • plavi rast namijenjen poticanju inovativnog rasta u morskom i pomorskom sektoru promicanjem mogućnosti zapošljavanja i poslovnih mogućnosti u plavom gospodarstvu;

  • povezivanje regije namijenjeno poboljšanju povezanosti u pogledu prometa i energije;

  • kvaliteta okoliša, naglašavajući obalnu i morsku bioraznolikost i zagađenje mora te transnacionalna kopnena staništa i biološku raznolikost i

  • održivi turizam, namijenjen razvoju punog potencijala regije u smislu inovativnog kvalitetnog turizma uz poticanje poduzeća i otvaranje stabilnih radnih mjesta.

Međusektorske teme uključuju izgradnju kapaciteta, što obuhvaća razvoj komunikacije, istraživanja i inovacija te malih i srednjih poduzeća, a potrebno je i na odgovarajući način uzeti u obzir ublažavanje učinka klimatskih promjena i prilagodbu na njih, kao i učinkovito upravljanje rizicima od katastrofa (uključujući prevenciju) kao horizontalna načela na kojima se temelje sva djelovanja koja se provode u okviru četiriju stupova.

Kako su odabrane četiri teme?

Navedene četiri teme prvi su put utvrđene na sastancima ministara vanjskih poslova zemalja sudionica s povjerenikom Hahnom u studenome 2012. Od rujna do prosinca 2013. održano je savjetovanje s dionicima diljem regije o sadržaju budućeg akcijskog plana strategije, kako bi on odražavao stvarne potrebe stanovnika navedenog područja. O prikupljenim doprinosima dodatno se raspravljalo na Konferenciji dionika o strategiji EU-a za jadransku i jonsku regiju održanoj u Ateni 6. i 7. veljače 2014. u zajedničkoj organizaciji Vijeća Europske unije tijekom grčkog predsjedanja i Europske komisije.

Kakav je točno odnos između pomorske strategije i nove strategije?

Strategija EU-a za jadransku i jonsku regiju u velikom se dijelu temelji na Pomorskoj strategiji za Jadransko i Jonsko more donesenoj 30. studenoga 2012. S njom dijeli geografske značajke, mnoge izazove te glavne mogućnosti rasta i otvaranja novih radnih mjesta, a uvodi i novu dimenziju suradnje među partnerima u zaleđu.

Morska i pomorska pitanja u potpunosti su uključena u četiri stupa EUSAIR-a, osobito u pogledu: istraživanja i inovacija u području plavog gospodarstva i pomorskih klastera; održivosti ribarstva; diverzifikacije i održivosti akvakulture; upravljanja pomorstvom; poznavanja mora, bioraznolikosti i zaštićenih morskih područja; zagađenja mora (eutrofikacija, morski otpad i velika izlijevanja nafte); zagušenosti pomorskog prometa; nadzora i priobalne plovidbe te plovidbe na dubokom moru; povezanosti otoka; održivosti i sezonske prirode pomorskog i obalnog turizma. Vrlo je naglašena i izgradnja kapaciteta u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim zemljama kandidatkinjama u cilju postupnog usklađivanja s pravilima i normama EU-a, poput zajedničke ribarstvene politike, Okvirne direktive o pomorskoj strategiji i Direktive o planiranju pomorskog prostora.

Konkretne prednosti za jadransku i jonsku regiju

Strategija je nastavak postojećih inicijativa te se njome predlažu nove inicijative u cilju:

osiguravanja održivog korištenja morem i obalama te usporednog postojanja raznih gospodarskih djelatnosti tako što će 100 % voda u nacionalnoj nadležnosti biti obuhvaćeno planiranjem pomorskog prostora, a 100 % obalnog područja integriranim upravljanjem obalnim područjem;

poboljšanja održivosti ribarstva donošenjem i provedbom višegodišnjih planova za upravljanje ribarstvom na razini morskog bazena za sve ugrožene stokove;

povećanja sigurnosti na moru s pomoću praćenja pomorskog prometa upotrebom jedinstvenog zajedničkog sustava te zajedničkog kriznog plana za izlijevanje nafte i druga zagađenja velikih razmjera;

smanjenja eutrofikacije na najmanju moguću mjeru i poboljšanja kvalitete morske vode smanjenjem morskog otpada, protoka hranjivih tvari i drugih zagađivača;

zaštite bioraznolikosti tako da se najmanje 10 % Jadranskog i Jonskog mora obuhvati zaštićenim morskim područjima;

olakšavanja nautičkog turizma i turizma kružnih putovanja uzajamnim priznavanjem nautičkih dozvola i lakšim postupcima izdavanja viza među zemljama;

povećanja posjeta izvan sezone za 50 % u cilju uravnoteženja godišnjih turističkih tokova i održivog upravljanja njima.

Tko će imati koristi od strategije?

Koristi od strategije mogu imati svi makroregionalni dionici: lokalne, regionalne i nacionalne uprave, sveučilišta, klasteri, mala i srednja poduzeća, organizacije i udruge civilnog društva, privatni partneri i međunarodni ulagatelji, a prije svega građani koji žive u toj regiji.

Financiranje strategije

Iako za strategiju nije predviđeno posebno financiranje sredstvima EU-a, EUSAIR-om se aktiviraju i spajaju postojeći instrumenti financiranja na razini EU-a i na nacionalnoj razini.

Znatna financijska sredstva te širok raspon alata i tehničkih mogućnosti dostupni su osobito u okviru Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) te Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) za razdoblje 2014. – 2020.

Fondovi EU-a i programi važni za stup koji je potrebno uključiti među ostalim obuhvaćaju sljedeće:

  • Europski fond za pomorstvo i ribarstvo i Horizont 2020., usredotočen na plavi rast kao jedno od njegovih ključnih područja istraživanja i razvoja, mogu pružiti ključnu podršku provedbi djelovanja i projekata u okviru teme plavog rasta.

  • u okviru povezivanja regija, Instrumentom za povezivanje Europe (CEF) 2014. – 2020. podržava se razvoj visoko učinkovitih, održivih i učinkovito međusobno povezanih transeuropskih mreža u području prometa, energije i digitalnih usluga.

  • u pogledu kvalitete okoliša, sredstva u okviru programa EU-a pod nazivom LIFE otvorena su i za države koje nisu članice EU-a.

  • održivi turizam može imati koristi od EU-ovog programa COSME za mala i srednja poduzeća.

Dostupna su i druga sredstva, posebice putem Okvira za investicije na Zapadnom Balkanu, Europske investicijske banke (EIB) i drugih međunarodnih financijskih institucija. Ti bi fondovi i instrumenti trebali u velikoj mjeri potaknuti i privući dodatno financiranje privatnih ulagača.

Provedba strategije. Tko je zadužen za što?

Iskustvo postojećih makroregionalnih strategija pokazuje da je za postizanje najboljih rezultata suradnje ključno dobro i stabilno upravljanje. U nedavnom Izvješću Komisije o upravljanju makroregionalnim strategijama od 20. svibnja 2014. upućuje se na dvije glavne potrebe povezane s jasnijim rezultatima i većim učinkom: snažnije političko vodstvo i učinkovito donošenje odluka te veća jasnoća i bolja organizacija svakodnevnih aktivnosti.

U izvješću se jasno naglašava da zemlje sudionice same preuzimaju glavnu odgovornost za osiguravanje praktične primjene strategije i pratećeg akcijskog plana.

Za svaki stup akcijskog plana izradu su koordinirale po dvije države, od kojih je jedna bila država članica, a jedna država izvan EU-a:

  • Grčka i Crna Gora za „plavi razvoj”

  • Italija i Srbija za „povezivanje regije”

  • Slovenija i Bosna i Hercegovina za „kvalitetu okoliša”,

  • Hrvatska i Albanija za „održivi turizam”.

Učinkovite i izravne strukture upravljanja uvest će se čim strategiju odobri Vijeće.

Budućim jadransko-jonskim transnacionalnim programom suradnje u okviru cilja europske teritorijalne suradnje podržat će se tehničke i operativne zadaće.

Uloga Komisije

Komisija će djelovati kao posrednik u procesu razvoja i provedbe usklađene strategije za regiju. To uključuje ponudu strateške podrške utvrđivanjem nedostataka koje je potrebno rješavati na političkoj razini te prijedloge za rješenja zastoja u provedbi. Time bi se trebala osigurati usklađenost, posebice uvrštavanjem makroregionalnog pristupa u politike i raspodjelu sredstava EU-a. Komisija će po potrebi surađivati i s postojećim institucijama (npr. EIB) koje mogu znatno pridonijeti provedbi akcijskog plana.

Što je sljedeće?

Komunikacija i prateći akcijski plan dostavljaju se Europskom parlamentu, Vijeću, Odboru regija i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru. Provedba strategije može započeti nakon što je odobri Europsko vijeće, što se očekuje u drugoj polovini 2014. No uvrštavanje strategije u operativne programe za Europske strukturne i investicijske fondove i Instrument za pretpristupnu pomoć za razdoblje 2014. – 2020. već je u tijeku.

Komunikacija i akcijski plan o strategiji EU-a za jadransku i jonsku regiju

1 :

Međuvladina Jadransko-jonska inicijativa pokrenuta je 2000. u cilju jačanja regionalne suradnje, promicanja političke i gospodarske stabilnosti, a time i stvaranja čvrstih temelja za proces europske integracije.


Side Bar

My account

Manage your searches and email notifications


Help us improve our website