Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europske komisije - Informativni pregled

Pitanja i odgovori o informiranju potrošača o hrani

Brisel, 11 prosinac 2014

Današnji potrošači, bilo da kupuju na internetu ili u supermarketu, sve više žele jasnije i razumljivije oznake za hranu kako bi mogli informirano odlučivati o tome koju će hranu jesti. Osim toga, sve više ljudi pati od alergija. Kako adolescent koji je alergičan na kikiriki može znati što smije jesti kada izađe na večeru s prijateljima? Kako osoba koja želi smanjiti unos soli u organizam može znati koje su grickalice za nju najbolje? Kako potrošači mogu biti sigurni odakle potječe meso koje su upravo kupili? Od 13. prosinca 2014. u cijelom će se EU-u primjenjivati nova pravila kojima se rješavaju ta i slična pitanja.

Je li doista bilo potrebno mijenjati zakonodavstvo o označivanju hrane?

Važeće zakonodavstvo o općenitom označivanju hrane doneseno je 1978., a pravila za navođenje hranjivih vrijednosti hrane donesena su 1990. Zahtjevi potrošača i tržišne prakse od tada su se bitno promijenili. Potrošači u EU-u žele biti bolje informirani pri kupovini hrane. Oni žele oznake koje su razumljive, točne i neobmanjujuće. Novim zakonodavstvom na kojemu se radilo više od tri godine potrošačima će se olakšati donošenje informiranih odluka o hrani koju kupuju. Njime bi se ujedno moglo i pridonijeti boljem životnom stilu i zdravijim odabirima.

Što će se vidljivo promijeniti zahvaljujući novom programu označivanja?

Novim zakonodavstvom određuju se općenita načela označivanja hrane. Njime se ujedno određuju i specifičniji uvjeti kao što su, primjerice, sljedeći:

  • bolja čitljivost informacija (najmanja dozvoljena veličina slova za obvezne informacije),
  • jasniji i usklađeniji prikaz alergena za pretpakiranu hranu (s naglaskom na vrstu i veličinu slova, stil i pozadinsku boju) u popisu sastojaka,
  • obvezne informacije o alergenima za hranu koja nije pretpakirana, uključujući restorane i kafiće,
  • zahtjev za navođenjem određenih informacija o prehrambenim vrijednostima za većinu pretpakirane prerađene hrane,
  • obvezni podaci o podrijetlu svježeg mesa svinja, ovaca, koza i peradi,
  • isti uvjeti za označivanje za prodaju putem interneta, prodaju na daljinu ili za kupovinu u dućanu,
  • popis proizvedenih nanomaterijala u sastojcima,
  • posebne informacije o biljnom podrijetlu rafiniranih ulja i masti,
  • stroža pravila za sprječavanje obmanjujućih praksi,
  • navođenje zamjenskog sastojka za „imitirajuću” hranu,
  • jasno naznačivanje „spojenog mesa” ili „spojene ribe” i
  • jasna naznaka odmrznutih proizvoda.

Rješava li se pitanje sitnih, nečitljivih informacija?

To je ključno pitanje koje se rješava novim zakonodavstvom. Pravilima se određuje najmanja veličina slova kojom obvezne informacije smiju biti napisane i da dobrovoljne informacije (npr. slogani i tvrdnje) ne smiju biti prikazane na način koji negativno utječe na prikaz obveznih informacija. U budućnosti će se donijeti i dodatna pravila o čitljivosti.

Pospješuje li se novim pravilima zdravija prehrana?

U načelu da. Osigurat će se jasnije informacije o određenim važnim prehrambenim svojstvima prerađene hrane – energiji, mastima, zasićenim mastima, ugljikohidratima, šećerima, proteinima i soli. Time će se potrošačima omogućiti uspoređivanje hrane prije kupnje i tako olakšati donošenje informiranijih prehrambenih odluka koje bolje odgovaraju njihovim osobnim potrebama. Isto će tako biti moguće podatke o odabranim hranjivim tvarima navesti na prednjem dijelu ambalaže, čime će se potrošačima olakšati uspoređivanje proizvoda pri kupnji.

Kako se uzimaju u obzir potrebe za informacijama ljudi koji pate od alergija ?

Novim pravilima jačaju se postojeće informacije o određenim tvarima koje izazivaju alergijske reakcije i intoleranciju. Cilj je informirati i bolje zaštititi zdravlje ljudi koji pate od alergija na hranu. Proizvođači hrane morat će navoditi takve informacije na svoj hrani. Nacionalna nadležna tijela u državama članicama odlučuju o načinu na koji će se te informacije pružati.

Koji su uvjeti za pružanje informacija o hrani ako se hrana kupuje putem interneta ili prodajom na daljinu?

Novim je pravilima izričito određeno da kada se hrana prodaje putem komunikacije na daljinu većina obveznih informacija na oznaci mora biti dostupna prije zaključenja kupnje. Te informacije moraju biti prikazane na materijalu koji omogućuje prodaju na daljinu (na web-stranicama ili u katalogu) ili na neki drugi odgovarajući način. Tim su uvjetom u potpunosti uzeti u obzir svi načini dostavljanja hrane potrošačima. Drugim riječima, informacije koje se navode na oznakama za hranu iste su bez obzira na to kupuje li se proizvod putem interneta, putem prodaje na daljinu (na primjer, kataloga) ili u supermarketu.

Osiguravaju li se novim pravilima bolje informacije o podrijetlu hrane?

Novim pravilima zadržava se, općenito, trenutačni pristup: označivanje zemlje podrijetla ili mjesta podrijetla na hrani je dobrovoljno, ako nedostatak te oznake ne bi mogao zbuniti potrošače.

Uredbom se uvodi obvezno označivanje podrijetla za svježe meso ovaca, koza, peradi i svinja. Od 1. travnja 2015. uz neke iznimke, na oznaci takvog mesa navodi se država članica ili treća zemlja u kojoj je životinja uzgojena i zaklana.

Za hranu sa oznakama podrijetla, država ili mjesto podrijetla glavnih sastojaka također moraju biti navedeni za sastojke čije je podrijetlo različito od navedenog podrijetla konačnog proizvoda. Na primjer, maslac koji je u Belgiji proizveden od danskog mlijeka može biti označen „proizvedeno u Belgiji od danskog mlijeka”. Primjena tih propisa ovisi o donošenju provedbenih akata koje Komisija još nije donijela.

Svrha je tih propisa zaštititi potrošače od obmanjujućih naznaka podrijetla i svim subjektima u poslovanju s hranom osigurati ravnopravne uvjete.

Kako razlikovati „autentičnu” od „krivotvorene” hrane?

Krivotvorenje hrane i pića veliki je problem. Može se pojaviti u raznim oblicima, kao što su onečišćivanje proizvoda razrjeđivanjem ili zamjenom lošijim sastojcima ili navođenjem na krivu predodžbu o podrijetlu proizvoda.

Novim će se pravilima osigurati da se, kada hrana nije točno onakva kakvom se čini, navode relevantne informacije kako potrošače ne bi zbunio određeni način prikazivanja proizvoda ili njegov izgled. Kada su neki sastojci, za koje se obično očekuje da se nalaze u hrani, zamijenjeni drugima, zamjenski sastojci bit će vidljivo označeni na ambalaži, a ne samo u popisu sastojaka. Za mesne i riblje proizvode vidljivo će se navoditi prisutnost dodane vode i dodanih proteina drugog životinjskog podrijetla. Osim toga, takva hrana, kada daje dojam da je napravljena od cijelog komada mesa ili ribe, iako se sastoji od različitih komada koji su spojeni, označivat će se kao „spojeno meso” ili „spojena riba”.

Za hranu koja navodi na pogrešnu predodžbu o podrijetlu ili koja navodi pogrešno podrijetlo novim propisima propisani su određeni kriteriji kojima se osigurava da dobrovoljno navođenje podrijetla ne obmanjuje potrošače. Poslovni subjekti koji stavljaju tvrdnje o podrijetlu moraju navesti dodatne informacije kako bi ljudi znali odakle sastojak koji je karakterističan za tu hranu doista dolazi, a ne samo zadnju državu u kojoj je hrana prerađena.

Hoće li se od 13. prosinca 2014. na oznakama vidjeti promjene?

Da, prehrambena industrija imala je prijelazno razdoblje od tri godine kako bi mogla osigurati da će pravila stupiti na snagu od 13. prosinca 2014. No, na tržištu će se još uvijek moći naći proizvodi označeni u skladu sa starim propisima, jer je Uredbom predviđeno iscrpljenje zaliha hrane stavljene na tržište ili označene prije 13. prosinca 2014. (obratite pozornost: ne iscrpljenje zaliha oznaka).

Propisi o obveznim podacima o prehrambenoj vrijednosti primjenjivat će se od 13. prosinca 2016. Međutim, kada se nakon 13. prosinca 2014. na oznakama navodi deklaracija o prehrambenim vrijednostima, ona mora biti u skladu s odredbama Uredbe.

Što učiniti ako nakon 13. prosinca 2014. vidimo oznaku koja nije u skladu s novim propisima?

Provođenje propisa EU-a o označivanju povjereno je državama članicama te pritužbe treba uputiti nadležnim nacionalnim tijelima.

 

Prilog

Main innovations introduced by Regulation (EU) No 1169/2011* on the provision of food information to consumers

*All innovations will start to apply from 13 December 2014 with the exception of mandatory nutrition labelling which will be applicable from 13 December 2016.

Food concerned

Innovation

All foods – Nutrition declaration

Mandatory nutrition declaration from 13 December 2016*

When the nutrition declaration is provided after 13/12/2014 it should comply with the new rules.

*Some foods are exempted

"Allergens" -Prepacked food

"Allergens" shall be indicated in the list of ingredients and shall be emphasised through a typeset that clearly distinguishes it from the rest of the list of ingredients, for example by means of the font, style or background colour.

"Allergens" - Non-prepacked food

Mandatory allergen information.

All food –Legibility of labels

- Minimum font size

- Voluntary information shall not be displayed to the detriment of space available for mandatory information.

Foods sold through distance selling

Availability of all mandatory food information (except for date marking) before the purchase is concluded on the material supporting the distant selling (without supplementary costs for the consumer). All mandatory food information shall be available at the moment of delivery.

Ingredients in form of engineered nanomaterials in food

All ingredients present in the form of engineered nanomaterials shall be clearly indicated in the list of ingredients. The names of such ingredients shall be followed by the word ‘nano’ in brackets.

Refined oils and fats of vegetable origin

Indication and designation of ingredients:

- Mandatory indication of the specific vegetable origin of oils / fats

- The expression "fully hydrogenated" or "partly hydrogenated" must accompany the indication of a hydrogenated oil / fat

Meat other than beef (swine, sheep, goat and poultry)

Mandatory origin labelling for meat of swine, sheep, goat and poultry

As of 1 April 2015, with some exemptions, the Member State or third country where the animal was reared and slaughtered will appear on the label of such meats.

Frozen meat, frozen meat preparations and frozen unprocessed fishery products

Indication of date of freezing or the date of first freezing

To be indicated as follows "frozen on day/month/year"

Defrosted foods: Foods that have been frozen before and which are sold defrosted

 

The name of the food should be accompanied by the designation "defrosted"*

*Some exemptions apply

Meat products, meat preparations and fishery products containing added proteins as such, including hydrolysed proteins, of a different animal origin.

The name of the food shall bear an indication of the presence of those proteins and of their origin

Meat products, meat preparations and fishery products which have the appearance of a cut / joint/ slice / fillet / carcase / portion of meat or fish

The name of the food shall include the indication of the presence of added water when this exceeds 5% of the weight of the finished product

Meat products, meat preparations and fishery products which may give the impression that they are made of a whole piece of meat or fish, but actually consist of different pieces combined together by other ingredients, including food additives and food enzymes or by other means.

The name of the food shall be accompanied by the following indication "formed meat" or "formed fish".

"Imitation foods": Foods in which consumers expect an ingredient or component to be normally used or naturally present but in reality is substituted with another. For example, fake cheese.

The name of the food of these foods shall be accompanied by a clear indication of the component or the ingredient that has been used for partial or whole substitution.


MEMO/14/2561

Upiti građana:


Side Bar