Navigation path

Left navigation

Additional tools

RAPEX u 2013. godini

European Commission - MEMO/14/214   25/03/2014

Other available languages: EN FR DE DA ES NL IT SV PT FI EL CS ET HU LT LV MT PL SK SL BG RO

Europska komisija

OBAVIJEST

Bruxelles, 25. ožujka 2014.

RAPEX u 2013. godini

1. Što je RAPEX?

RAPEX je europski sustav brzog uzbunjivanja za opasne proizvode. On osigurava da podaci o opasnim proizvodima koji su povučeni s tržišta i/ili čiji se povrat tražio od potrošača bilo gdje u Europi budu brzo dostupni državama članicama i Europskoj komisiji kako bi se mogle poduzeti potrebne mjere bilo gdje u EU-u. Trenutno u tom sustavu sudjeluje trideset i jedna zemlja. Hrvatska je pristupila RAPEX-u 1. srpnja 2013. Zemlje sudionice su sve zemlje Europske unije i zemlje EFTA-e/EGP-a (Island, Lihtenštajn i Norveška).

Kakve se mjere mogu poduzeti?

Najčešće su mjere: zabrana/prestanak prodaje, povlačenje opasnog proizvoda s tržišta ili traženje povrata proizvoda od potrošača te odbijanje uvoza tijekom carinskog postupka.

Što je obuhvaćeno RAPEX-om?

Područje primjene RAPEX-a obuhvaća opasne neprehrambene proizvode široke potrošnje (npr. igračke, kozmetika, odjeća) i proizvode sa stručnom namjenom (npr. električna bušilica, stroj, građevinski proizvod) koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost potrošača (rizik od ozljede, kemijski rizici itd.), kao i za razne javne interese, primjerice „okoliš” (rizik za drveće, vodu, zrak, tlo itd. od opasnih kemikalija u proizvodu), „zdravlje i sigurnost na radnom mjestu” te „javnu sigurnost”.

Sustav RAPEX obuhvaća većinu neprehrambenih proizvoda. Druge kategorije neprehrambenih proizvoda, poput farmaceutskih proizvoda i medicinskih uređaja, obuhvaćene su drugim posebnim sustavima uzbunjivanja.

Koje su obveze nacionalnih tijela?

Nacionalna tijela osiguravaju da poduzeća poštuju svoju obvezu da na tržište stavljaju samo sigurne proizvode. Također moraju imenovati tijela koja mogu poduzeti mjere za sprečavanje ili ograničenje oglašavanja ili korištenja opasnih proizvoda. Svaka zemlja određuje nacionalno kontaktno mjesto za RAPEX odakle se sustav koordinira na nacionalnoj razini i koje Komisiji dostavlja podatke o opasnim proizvodima pronađenima na svojem tržištu. Informacije koje Komisija primi kao „obavijesti” i zatim ih potvrdi brzo se šalju nacionalnim kontaktnim mjestima kako bi se poduzele odgovarajuće mjere. Rezultati tih daljnjih aktivnosti također se dojavljuju kroz sustav, putem takozvanih „reakcija”.

Koje su obveze proizvođača?

Proizvođači (tj. proizvođači i uvoznici) odgovorni su za stavljanje samo sigurnih proizvoda na tržište. Nakon što je obaviješten da je neki proizvod opasan, proizvođač mora odmah poduzeti mjere za sprečavanje daljnjih rizika za potrošače. Nacionalna nadležna tijela također moraju biti obaviještena o sigurnosnom problemu, pri čemu sporni proizvod mora biti jasno identificiran, kao i rizici koje predstavlja i informacije potrebne za njegovo praćenje. Ako proizvod predstavlja ozbiljan rizik, te se informacije putem sustava RAPEX prenose Komisiji i ostalim državama koje sudjeluju u sustavu RAPEX.

2. RAPEX u 2013. godini

Koji je bio najznačajniji napredak u 2013. godini?

2013. godine napunilo se 10 godina od osnutka RAPEX-a. Od nekoliko stotina obavijesti godišnje, sustav sada prima više od 2000 obavijesti.

Općenito, u tih je 10 godina RAPEX uspješno pridonio zaštiti europskih potrošača, s ukupno više od 16 600 obavijesti o opasnim proizvodima koje su poslale države članice.

Glavna postignuća u 2013. bila su:

  • više obavijesti o opasnim proizvodima

  • ranije otkrivanje

  • nacionalna nadležna tijela vrše bolji nadzor tržišta i nadgledaju sigurnost proizvoda, ujedno i putem posebnih projekata

  • porast broja poduzetih daljnjih mjera nakon primitka obavijesti putem RAPEX-a;

  • nadležna tijela bolje procjenjuju rizik

  • poboljšanje sljedivosti (manje proizvoda nepoznatog podrijetla)

  • veća usmjerenost na kvalitetu i korisnost obavijesti

  • povećana suradnja s carinskim tijelima

  • Europska komisija koordinira stalnu izgradnju mreža i osposobljavanje.

Godine 2013., uz financijsku podršku Komisije, tijela za nadzor tržišta diljem EU-a nastavila su sa svojim zajedničkim naporima za poboljšanje suradnje u pogledu provedbe pravila o sigurnosti proizvoda i poduzimanja učinkovitih mjera protiv opasnih i nesukladnih proizvoda. Pod okriljem Foruma za provedbu sigurnosti proizvoda (PROSAFE) izvršeni su i provedeni projekti usmjereni na proizvode za skrb o djeci, vatromete, kosilice i punjače baterija. Neki drugi projekti (npr. za hranilice za djecu, konope i uzice u odjeći) trenutačno su u tijeku. Početkom 2014. pokrenute su nove zajedničke akcije u području igračaka i proizvoda za skrb o djeci (dječji krevetići i nosilice), romobila, kemikalija u tekstilu i detektora dima.

Carinska su tijela sve više uključena u nadzor sigurnosti proizvoda te je broj mjera koje je pokrenula granična kontrola i koje su prijavljene kroz RAPEX u stalnom porastu u posljednjih nekoliko godina. U 2012. godini carina je poduzela 11 % obveznih mjera. Taj je postotak porastao na 13 % u 2013. godini.

Koji su glavni zaključci iz 2013. godine?

U 2013. godini države članice poslale su kroz sustav RAPEX ukupno 2364 obavijesti o opasnim proizvodima. To je 3,8 % više obavijesti nego u 2012. godini. Od 2364 obavijesti, 1981 obavijest bila je o proizvodima koji su predstavljali ozbiljan rizik za potrošače. Ostale obavijesti odnosile su se na umjeren ili nizak rizik ili su poslane samo za informaciju (s mogućnošću, ali ne i obvezom, za poduzimanje daljnjih radnji).

Zašto se u 2013. godini povećao broj obavijesti o opasnoj robi?

Uz izuzetak 2011., broj obavijesti u RAPEX-u u stalnom je porastu i svake ih godine ima oko 2000.

To povećanje dokaz je spremnosti i proaktivnosti nadležnih tijela država članica i Komisije za rad na zaštiti sigurnosti potrošača. Povećanje broja obavijesti znači veću sigurnost potrošača jer su opasniji proizvodi uklonjeni s tržišta EU-a.

Sustav RAPEX sada je dosegao razinu stabilnosti i zrelosti, a aktivnije služenje smjernicama za procjenu rizika rezultiralo je poboljšanjem kvalitete i cjelovitosti obavijesti. Stalna poboljšanja informatičkog sustava ujedno su omogućila državama članicama i Europskoj komisiji veću djelotvornost i učinkovitost pri korištenju sustava.

Države članice također učinkovitije koriste sustav jer je sada jasnije gdje je i kako najvažnije djelovati. Osobita se pažnja posvećuje pružanju detaljnijih informacija u sustavu, primjerice pojedinosti o gospodarskim subjektima i sljedivosti, čime se nadležnim tijelima omogućuje bolje praćenje proizvoda.

Kakav je utjecaj povećanog broja daljnjih poduzetih mjera („reakcija”) 2013. u odnosu na 2012. godinu?

Daljnje aktivnosti ukazuju na to da su države članice EU-a poduzele mjere nakon obavijesti poslanih putem mreže RAPEX. Time se uglavnom podrazumijeva da je proizvod tražen i pronađen na nacionalnom tržištu te da su poduzete mjere u skladu s tim. U 2013. godini poduzeto je ukupno 2 147 daljnjih mjera („reakcija” u sustavu RAPEX). To predstavlja znatan porast u odnosu na 2012., kad je ukupno bilo 1 700 reakcija, što ukazuje na porast korištenja i djelotvornosti sustava RAPEX.

Obavijesti u sustavu RAPEX nakon kojih uslijedi nekoliko reakcija u drugim državama članicama koje izjave da su pronašle sporan proizvod i poduzele potrebne mjere pokazatelji su funkcioniranja i učinkovitosti sustava RAPEX.

U kojim je državama članicama prijavljeno najviše slučajeva?

Iz sljedećih pet država članica pristiglo je 48 % svih obavijesti o opasnim proizvodima u RAPEX-u u 2013. godini:

  • Mađarska (278 obavijesti, 12 %)

  • Njemačka (259 obavijesti, 11 %)

  • Španjolska (254 obavijesti, 11 %)

  • Bugarska (191 obavijest, 8 %)

  • Ujedinjena Kraljevina (142 obavijesti, 6 %).

U 2013., približno jedna trećina zemalja sudionica prijavila je više opasnih proizvoda nego 2012. godine. Ako daljnje mjere (reakcije) smatramo dijelom općih upozorenja, Španjolska je najaktivnija zemlja (458 upozorenja), a slijede je Mađarska (377 upozorenja) i Njemačka (361 upozorenje).

Koji su glavni proizvodi i rizici otkriveni kroz sustav RAPEX?

Kategorije proizvoda koji su najčešće prijavljivani, što obuhvaća 70 % svih obavijesti, jesu:

  • Odjeća, tekstil i modni artikli (583 obavijesti, 25 %)

  • Igračke (580 obavijesti, 25 %).

  • Električni uređaji i oprema (207 obavijesti, 9 %)

  • Motorna vozila (160 obavijesti, 7 %).

  • Kozmetički proizvodi (106 obavijesti, 4 %).

Pet najčešće prijavljivanih kategorija rizika bilo je:

  • Ozljede (656 obavijesti, 23 %)

  • Kemikalije (580 obavijesti, 20 %)

  • Gušenje (398 obavijesti, 14 %).

  • Električni šok (329 obavijesti, 12 %)

  • Davljenje (266 obavijesti, 9 %)

U usporedbi s prethodnim godinama, navedene se stavke redovito pojavljuju kao pet najčešćih proizvoda i kategorija rizika u obavijestima u RAPEX-u, iako ne uvijek s istim poretkom. Razlog tog ponavljanja treba tražiti ponajviše u velikoj ponudi i potražnji navedenih pet kategorija (npr. električni uređaji obuhvaćaju mobilne telefone, prijenosna računala, produžne kablove, punjače baterija), čime se povećava vjerojatnost pronalaska opasnih proizvoda. Tijela u državama članicama provode i ciljani nadzor tržišta usmjeren prema rizicima, pri čemu se usredotočuju na najopasnije proizvode i na najranjivije potrošače, primjerice djecu.

Kad zemlja šalje mnogo obavijesti – znači li to da na tom konkretnom tržištu ima više opasnih proizvoda?

Broj obavijesti koje šalje određena država članica ne može se izravno povezati s razinom sigurnosti proizvoda na tom tržištu. Postoje brojni razlozi zašto neke države članice mogu slati više obavijesti od drugih: veliko tržište, velike količine robe koja se uvozi, iskusni inspektori itd. Općenito, u europskim zemljama koje imaju najveća tržišta i najveće količine uvezene robe te koje ujedno imaju i najviše inspektora pronalazi se više opasne robe te se stoga i obavijesti kroz RAPEX šalju češće nego što je to slučaj u manjim zemljama.

Koje su mjere poduzela nacionalna tijela nakon što je pronađena opasna roba?

Najčešće obvezne mjere poduzete u pogledu opasnih proizvoda široke potrošnje u 2013. godini bile su: povlačenje s tržišta, zabrana prodaje, traženje povrata proizvoda od potrošača, odbijanje uvoza tijekom carinskog postupka te popravne radnje.

Odakle je došao najveći broj opasnih proizvoda u 2013. godini?

Prema RAPEX-ovim statističkim podacima, većina opasnih proizvoda za koje su obavijesti stigle kroz RAPEX dolazi izvan EU-a – među ostalima, iz Kine i Turske.

Kina (uključujući Hong Kong) navedena je kao zemlja podrijetla za 64 % proizvoda (1 459 obavijesti) za koje su zaprimljene obavijesti.

Na opasne proizvode europskog podrijetla otpadaju 284 obavijesti (15 %), uključujući 55 proizvoda njemačkog podrijetla (2 %), 42 proizvoda talijanskog podrijetla (2 %) i 31 proizvod bugarskog podrijetla (1 %).

Od 2012. godine smanjio se broj nesigurnih proizvoda proizvedenih u EU-u. To smanjenje ističe se još i više ako se podaci usporede s početkom sustava RAPEX: 2004. godine udio opasnih proizvoda proizvedenih u EU-u bio je 27 %. Jednako je tako i s brojem proizvoda nepoznate zemlje podrijetla. I on se smanjio od 2012. godine te je usporedba s prvim godinama RAPEX-a vrlo dojmljiva: 2004. i 2005. godine bilo je oko 20 % proizvoda nepoznatog podrijetla. Potonje se svakako može smatrati pokazateljem povećane sljedivosti lanca nabave proizvoda široke potrošnje.

Je li broj obavijesti o proizvodima kineskog podrijetla porastao?

Da, broj proizvoda široke potrošnje kineskog podrijetla za koje su zaprimljene obavijesti preko RAPEX-a porastao je u 2013. u odnosu na 2012. godinus 58 % u 2012. na 64 % u 2013. godini. Ukupno je bilo 1 497 obavijesti o proizvodima iz Kine (uključujući Hong Kong).

Iako je to više nego 2012., i dalje je u rasponu prosjeka zabilježenog tijekom posljednjih nekoliko godina. Osim toga, veći broj proizvoda kineskog podrijetla mogao bi biti i rezultat bolje sljedivosti: ono što se prethodnih godina u nekim slučajevima navodilo kao „nepoznato” sada je prijavljeno (s detaljima o lancu opskrbe) kao roba iz Kine. Nadalje, taj je velik broj uzrokovan i značajnim prodorom proizvoda široke potrošnje proizvedenih u Kini na europska tržišta. Svi se proizvodi provjeravaju prema istim, strogim sigurnosnim uvjetima bez obzira na njihovo podrijetlo, obično na temelju uobičajenih rizika povezanih s određenom kategorijom proizvoda. Stalno jačanje kontakata s kineskom upravom i poduzećima urodilo je plodom po pitanju poboljšane identifikacije i sljedivosti proizvoda, čime su omogućene učinkovitije popravne mjere. Ova će se suradnja nastaviti.

Sljedivost proizvoda – što Komisija čini za bolju identifikaciju proizvoda i bolje daljnje radnje nakon primitka obavijesti putem RAPEX-a?

Godine 2011. osnovana je stručna skupina za sljedivost proizvoda. Cilj je skupine razmotriti sljedeća pitanja:

  • Koja su posljednja dostignuća u sljedivosti proizvoda?

  • Kakvo je trenutačno stanje za ključne neprehrambene proizvode široke potrošnje?

  • Koja su moguća područja za poboljšanje u tom području?

Ta se stručna skupina sastoji od 15 stručnjaka iz tijela za nadzor tržišta, iz proizvodne i maloprodajne industrije te iz udruženja potrošača. Ukratko, konačno izvješće dostavljeno u rujnu 2013. sadrži sljedeće preporuke:

  • gospodarskim subjektima, da provode učinkovit sustav sljedivosti;

  • tijelima za nadzor tržišta, da budu osposobljeni za najbolje metode otkrivanja informacija o sljedivosti putem barkoda i šifre proizvoda

  • bolja suradnja između javnog i privatnog sektora

  • potrošačima, da pri kupnji proizvoda imaju na umu da provjere jesu li navedene informacije o identifikaciji proizvođača itd.

Informacije o radu skupine dostupne su web-mjestu EUROPA:

http://ec.europa.eu/consumers/safety/projects/ongoing-projects_en.htm

3. Suradnja s Kinom

EU i Kina najveći su trgovinski partneri na svijetu; Kina je prvi dobavljač i drugi klijent EU-a, nakon SAD-a. Europska komisija i države članice uspostavile su redovitu suradnju s kineskim tijelima o pitanjima sigurnosti proizvoda.

Dobiva li Komisija povratne informacije o načinu na koji kineska tijela reagiraju na informacije poslane putem aplikacije „RAPEX-KINA”?

Suradnja u okviru sustava RAPEX-Kina dobro je utvrđena te nadležna kineska tijela (AQSIQ) Komisiji predaju tromjesečna izvješća sa zaključcima o daljnjim mjerama poduzetima u vezi s podacima pristiglima putem sustava „RAPEX-Kina”.

Informacije dostavljene u izvješćima omogućuju Komisiji i državama članicama praćenje i analizu daljnjih aktivnosti u nadzoru tržišta koje provode nadležna kineska tijela na svojem državnom području. Tako mogu identificirati i rješavati bilo kakve probleme u sustavu suradnje. Dosad je Komisiji dostavljeno 26 tromjesečnih izvještaja.

Koliko je obavijesti dostavljenih putem RAPEX-a AQSIQ istražio od uspostave aplikacije „RAPEX-Kina”?

Od 2006. do 2013. AQSIQ je osigurao poduzimanje daljnjih mjera s obzirom na 2 549 obavijesti primljenih putem RAPEX-a. Analizom 26 tromjesečnih izvješća utvrđeno je da AQSIQ u razdoblju od tri mjeseca istraži oko stotinu slučajeva prijavljenih putem RAPEX-a. Za 1 459 slučajeva (57 %) preventivne mjere ili mjere ograničavanja usvojio je ili AQSIQ ili kineski proizvođač/izvoznik dobrovoljno (npr. prestanak izvoza ili pojačani nadzor), dok u 1 090 slučajeva (43 %) nisu poduzete nikakve mjere, uglavnom zato što kineska poduzeća odgovorna za proizvodnju i/ili izvoz proizvoda u EU nisu bila pronađena.

4. Nadzor tržišta i prodaja putem interneta

S obzirom na porast korištenja interneta za kupnju proizvoda široke potrošnje, nadzor proizvoda koji se prodaju putem interneta prioritet je Europske komisije i država članica.

S obzirom na to, zanimljivo je znati da Komisija promiče rad stručne skupine za „sigurnost proizvoda koji se prodaju putem interneta” kao dio aktivnosti u okviru višegodišnjeg plana za nadzor tržišta, uključenog u Paket za sigurnost proizvoda i nadzor tržišta. Ta je radna skupina nedavno održala svoj prvi sastanak i očekuje se da će u kasnijoj fazi rada sastaviti preporuke.

U RAPEX-u nema posebnih statistika koje bi mogle istaknuti podatke o opasnim proizvodima koji se prodaju putem interneta. No, na temelju kvalitativne analize najnovijih obavijesti u RAPEX-u, čini se da je sve veća prisutnost proizvoda kupljenih putem interneta. Jedan je primjer toga nedavna obavijest iz Njemačke o setu za tetoviranje. Povezano s obaviješću iz Ujedinjene Kraljevine, iako su sporni proizvodi bili dostupni u običnim trgovinama, nadležna tijela Ujedinjene Kraljevine ipak su pretražila i glavne internetske stranice za e-kupnju (Amazon i E-bay). Budući da je proizvod bio dostupan i ondje, nadležna tijela su obavijestila spomenuta dva internetska distributera o mjerama koje je potrebno poduzeti kako bi opasni proizvodi bili uklonjeni s njihovih „polica”.

Za više informacija:

  1. IP/14/311

  2. Sigurnost proizvoda:

http://ec.europa.eu/consumers/safety/news/index_en.htm

  1. Poveznica na komunikacijske materijale RAPEX-a:

http://ec.europa.eu/consumers/safety/rapex/reports/index_en.htm

  1. Tjedna izvješća RAPEX-a ili posebni podatci:

www.ec.europa.eu/rapex

  1. Nacionalna kontaktna mjesta za RAPEX:

http://ec.europa.eu/consumers/safety/rapex/contact_points.pdf

  1. Paket za sigurnost proizvoda i nadzor tržišta:

http://europa.eu/rapid/press-release_MEMO-13-93_en.htm

  1. Sljedivost proizvoda:

http://ec.europa.eu/consumers/safety/projects/ongoing-projects_en.htm


Side Bar

My account

Manage your searches and email notifications


Help us improve our website