Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija

OBAVIJEST

Bruxelles, 14. veljače 2014.

Konjsko meso: godinu dana poslije – najavljene mjere donesene

Prije oko godinu dana, skandal s konjskim mesom bio je glavna vijest u Europi i šire. Priča da se konjsko meso prodaje kao govedina otkrila je složenu prirodu globaliziranog lanca opskrbe hranom. Prikupljeni dokazi nisu upućivali na problem sigurnosti hrane ili opasnost za javno zdravlje, već na neovlašteno označivanje. Pokazalo se da su počinitelji iskoristili slabosti sustava na štetu zakonitih poduzetnika i potrošača. Europska prehrambeno-prerađivačka industrija suočila se s dotad nezabilježenom krizom povjerenja potrošača u tu industriju. Europska komisija i nadležna tijela država članica EU-a blisko surađuju u otkrivanju kako se konjsko meso našlo u prehrambenim proizvodima označenima kao 100 % govedina.

1. Kako je Komisija reagirala na skandal?

Europski povjerenik za zdravlje Tonio Borg odmah je početkom ožujka 2013. najavio akcijski plan u pet točaka s popisom kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih mjera koje je potrebno provesti (vidi nastavak). Time se željelo ukloniti nedostatke koji su nakon skandala utvrđeni u europskom lancu opskrbe hranom, bilo u pravilima primjenjivim na različite segmente lanca ili u sustavu kontrole s pomoću kojeg se ta pravila provode.

2. Što je ostvareno u godini dana?

Utvrđeni problemi

Predviđene mjere

Status

1. Prevare povezane s hranom

Stvoriti pregled postojećih alata i mehanizama za suzbijanje prevara povezanih s hranom radi stvaranja sinergija i kontakata među nadležnim tijelima

OSTVARENO

Poticati uključivanje Europola u istrage prevara povezanih s hranom, prema potrebi i ovisno o slučaju

OSTVARENO

Uspostaviti postupak brze razmjene informacija i sustav uzbunjivanja za slučajeve povreda koje mogu činiti prevaru (sličan sustavu brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF))

U TIJEKU

2. Program testiranja

Ocjena i dostava rezultata stalnog praćenja DNK-a i, prema potrebi, poduzimanje odgovarajućih naknadnih mjera

OSTVARENO

Ocjena i dostava rezultata stalnog praćenja ostataka fenilbutazona u konjskom mesu i, prema potrebi, poduzimanje odgovarajućih naknadnih mjera

OSTVARENO

Nakon dostave zajedničke izjave EFSA-e i EMA-e o opasnostima povezanima s prisutnošću fenilbutazona u mesu, razmotriti odgovarajuće naknadne mjere

OSTVARENO

3. Putovnica za kopitare

Države članice moraju prijavljivati mjere kojima provode pravila Unije o putovnicama za kopitare (Uredba Komisije 504/2008) s obzirom na:

  • pravila identifikacije konja i mjere koje se poduzimaju kako bi se spriječio ulazak mesa neidentificiranih konja u prehrambeni lanac, posebno provjerama putovnica konja koji su liječeni fenilbutazonom

  • obvezu obavljanja redovitih službenih kontrola i povećanja razine kontrola ako postoje naznake nesukladnosti (kao u ovom slučaju)

OSTVARENO

Predstaviti nacrt izmjene Uredbe Komisije 504/2008 Stalnom odboru za prehrambeni lanac i zdravlje životinja (SCoFCAH) radi uvođenja obveze upisa putovnica za konje u središnju nacionalnu bazu podataka, u skladu s propisima o zdravlju životinja i zootehničkim propisima

OSTVARENO

Izdavanje putovnica za konje u potpunosti prenijeti na nadležna tijela i time smanjiti broj tijela za izdavanje putovnica u novom prijedlogu zootehničkog propisa

UZETO U OBZIR U ZAKONODAVSTVU O ZDRAVLJU ŽIVOTINJA I PRESPITIVANJU ZOOTEHNIČKIH PROPISA

4. Provedba i kazne službenih kontrola

Tijekom sljedećeg preispitivanja Uredbe o službenim kontrolama (Uredba 882/2004) predložiti sljedeće zahtjeve:

a. ako se novčane kazne koriste za namjerne povrede zakonodavstva o prehrambenom lancu, one moraju biti dovoljno odvraćajuće i više od predviđene gospodarske koristi od prevare

b. države članice uključuju u svoje planove kontrola i obavljaju redovite obvezne nenajavljene službene kontrole (uključujući inspekcije i testiranje) čija je svrha suzbijanje prevara povezanih s hranom

c. u određenim slučajevima, a posebno u slučaju prevare, Komisija može odrediti (ne samo preporučiti) usklađene programe testiranja

OSTVARENO

Ured za hranu i veterinarstvo Komisije izradit će sažeto izvješće o higijeni konjskog mesa.

OSTVARENO

5. Označivanje podrijetla

Prihvatiti izvješće Komisije o mogućnosti proširenja obveznog označivanja podrijetla na sve vrsta mesa koje se koristi kao sastojak u hrani.

Na temelju tog izvješća, poduzeti sve potrebne naknadne mjere.

OSTVARENO

Donijeti provedbena pravila o obveznom označivanju podrijetla neprerađenog ovčjeg, kozjeg i svinjskog mesa te mesa peradi na temelju Uredbe o informiranju potrošača o hrani

OSTVARENO

Donijeti provedbena pravila za sprečavanje uporabe dobrovoljnog označivanja podrijetla koje dovodi u zabludu na temelju Uredbe o informiranju potrošača o hrani

U TIJEKU

Prihvatiti izvješća Komisije izrađena na temelju Uredbe o informiranju potrošača o hrani o mogućnosti proširenja obveznog označivanja podrijetla na sljedeće:

  • drugo neprerađeno meso koje već nije obuhvaćeno pravilima o obveznom označivanju podrijetla, npr. konjsko meso, meso kunića i divljači itd.

  • mlijeko

  • mlijeko kao sastojak mliječnih proizvoda

  • hranu s jednim sastojkom

  • neprerađenu hranu

  • sastojke koji predstavljaju više od 50 % nekog prehrambenog proizvoda.

U TIJEKU

(Završno izvješće do prosinca 2014. u skladu s propisima)

3. Glavne pouke

Iz prevare povezane s konjskim mesom izvučeno je više pouka. Najvažnija je pouka vjerojatno da velike prekogranične prevare kojima se iskorištavaju slabosti sve globaliziranijeg lanca opskrbe hranom mogu uvelike utjecati na potrošače i gospodarske subjekte, pa tako i na gospodarstvo. Stoga je potreban stalan oprez gospodarskih subjekata i nadležnih tijela država članica u pogledu gospodarski motiviranih prevara koje se mogu počiniti u bilo kojem dijelu lanca opskrbe hranom.

Afera s konjskim mesom potvrdila je i postojanje potrebe za poboljšanjem prekogranične suradnje među nacionalnim tijelima za provedbu zakona, koja je nužna da bi se uspješno suzbile prevare, te potrebe za uključivanjem inspekcijskih službi za hranu, ali i ostalih agencija za provedbu zakona (npr. policija, carina) te pravosudnih tijela u borbu protiv prevara povezanih s hranom.

I konačno, situacija iz prošle godine pokazala je da potrebno poboljšati sustav kontrole u cjelini kako bi se što ranije ocijenilo koji su dijelovi lanca opskrbe hranom posebno podložni prevari (na temelju svojstava hrane, proizvodnih postupaka, modaliteta različitih koraka u lancu opskrbe hranom, cijena i njihovih varijacija tijekom vremena) te sposobnost otkrivanja i sprečavanja potencijalnih prevara na nacionalnoj razini. U tom je kontekstu naravno ključna dostupnost pouzdanih metoda za otkrivanje krivotvorenja i sposobnost dalekosežnog predviđanja „prilika” za prevaru unutar lanca (npr. pristup počiniteljima koji lako mogu ostati neotkriveni korištenjem prihvaćenih metoda ispitivanja).

4. Što je Komisija učinila osim rješavanja slučaja konjskog mesa?

  • Pokrenute su razne inicijative za rješavanje određenih problema koji su izašli na vidjelo nakon skandala s konjskim mesom te za poboljšanje cjelokupnog sustava kontrole EU-a za otkrivanje i suzbijanje povreda pravila motiviranih mogućnošću financijske ili gospodarske koristi za počinitelje.

  • Dosadašnje mjere obuhvaćaju:

  • uspostavu mreže EU-a za prevare povezane s hranom sastavljene od predstavnika Komisije i država članica (uključujući Island, Norvešku i Švicarsku) koja je raspravljala o sredstvima i načinima povećanja usklađenosti u pristupu prevari na razini EU-a i koja učinkovitije može rješavati prekogranične slučajeve

  • razvoj namjenskog informatičkog alata (u tijeku) po uzoru na RASFF kojim se članovima mreže omogućuje brza razmjena informacija i podataka o potencijalnim slučajevima prekogranične prevare

  • organiziranje specijaliziranih osposobljavanja od 2014. za sanitarne inspektore, policijske i carinske službenike te pravosudna tijela u pogledu novih istražnih/kontrolnih tehnika za prevare povezane s hranom i učinkovitiju suradnju među agencijama na nacionalnoj razini

  • posvećivanje posebne pažnje na razini EU-a za unapređenjem mogućnosti laboratorijske analize objedinjavanjem znanja i sredstava dostupnih u državama članicama i razvojem specijaliziranih istraživačkih programa

  • zakonodavni prijedlog za preispitivanje pravnog okvira koji se primjenjuje na službene kontrole u poljoprivredno-prehrambenom lancu i studiju predviđenu za 2014. o pravnom okviru kojim je trenutačno uređena borba protiv prevare i zavaravajućih postupaka

  • bolje usklađivanje na razini EU-a svih službi koje rješavaju pitanja prevara povezanih s hranom i uspostava namjenskog tima u okviru Komisije (Glavna uprava za zdravlje i potrošače).

5. Što je „mreža EU-a za prevare povezane s hranom” i koja joj svrha?

Mreža EU-a za prevare povezane s hranom (FFN) uspostavljena je u srpnju 2013. nakon skandala s konjskim mesom i obuhvaća 28 nacionalnih kontaktnih točaka za prevare povezane s hranom te Island, Norvešku, Švicarsku i Europol, kao i Komisiju (Glavna uprava za zdravlje i potrošače). Nacionalne kontaktne točke određuju države članice EU-a kako bi osigurale prekograničnu administrativnu pomoć i suradnju, ako je potrebno djelovati u više država članica, u pitanjima povezanima s gospodarski motiviranim povredama propisa o hrani.

FFN-om se omogućuje brza i učinkovita suradnja u slučajevima prekograničnih povreda propisa. Preko te mreže već su se počeli rješavati potencijalni slučajevi prevara povezanih s hranom, a služi i kao forum za raspravu o usklađivanju i određivanju prioriteta u djelovanju na razini EU-a u pogledu prevara povezanih s hranom. FFN se redovito sastaje: dvaput se sastao u 2013., a sljedeći je sastanak predviđen za drugo tromjesečje 2014.

Nacionalne kontaktne točke FFN-a i Komisija su u stalnom kontaktu neovisno o tim sastancima. Razmjenjuju informacije kada rezultati službenih kontrola u nekoj državi članici ukazuju na moguću povredu propisa o hrani motiviranu mogućnošću ostvarivanja gospodarske ili financijske koristi. Komisija trenutačno razvoja namjenski informatički alat sličan RASFF-u za lakše i učinkovitije upravljanje sustavom.

6. Namjerava li Komisija pokrenuti nove programe testiranja na razini EU-a?

Komisija na temelju usklađenog plana kontrole konjskog mesa pokrenutog 2013. (u veljači i ožujku 2013. države članice obavile su više od 7 000 testova za otkrivanje prisutnosti DNK-a i fenilbutazona) razmatra mogućnost razvoja dodatnih planova koji bi bili usklađeni na razini EU-a.

Ti planovi čine jedan u nizu segmenata djelovanja za jačanje sposobnosti otkrivanja potencijalnih prevara u državama članicama i bolje određivanje raspona prevara. Razradit će ih se na temelju informacija primljenih od država članica i drugih izvora, a o njima će se raspraviti u okviru mreže za prevare EU-a povezane s hranom.

7. Zašto Komisija nije predložila reguliranje obveznog označivanja podrijetla za meso koje se koristi kao sastojak?

Komisija naglašava da se označivanje zemlje podrijetla ne može smatrati sredstvom sprečavanja prevara. U prosincu 2013. objavila je izvješće o pitanju proširenja obveznog označivanja podrijetla na sve vrste mesa koje se koristi kao sastojak. U izvješću je uzeto u obzir sljedeće: potreba informiranja potrošača, izvedivost obveznog označivanja podrijetla, omjer troškova i koristi te procjenu učinka označivanja podrijetla na jedinstveno tržište i međunarodnu trgovinu. O izvješću se trenutačno raspravlja u Europskom parlamentu i državama članicama EU-a, a Komisija će na temelju rezultata tih rasprava razmotriti moguće daljnje korake.

8. U čijoj je nadležnosti kontrola sigurnosti i zdravstvene ispravnosti naše hrane?

Poslovni subjekti koji posluju s hranom (prerađivači, distributeri i trgovci) imaju stvarni nadzor nad proizvodima i postupcima i stoga nose primarnu odgovornost za osiguravanje poštovanja strogih zahtjeva zakonodavstva EU-a o hrani.

Države članice EU-a nadležne su za pravilnu provedbu pravila EU-a i od njih se zahtijeva da uspostave sustave kontrole, uključujući programe inspekcije za poslovne subjekte, radi provjere usklađenosti s pravilima EU-a o poljoprivredno-prehrambenom lancu. Ured za hranu i veterinarstvo Europske komisije sa sjedištem u Grangeu u Irskoj nadležan je obavljanje nacionalnih revizija kojima se provjerava ispunjavaju li države članice i treće zemlje koje izvoze u EU svoje pravne obveze.

U slučaju postupaka koji nisu ili za koje se čini da nisu u skladu sa zakonodavstvom o hrani i hrani za životinje ili koji utječu ili bi mogli utjecati na više država članica, ili ako se rješenje ne može naći na razini država članica, uloga je Komisije uskladiti djelovanje na razini EU-a, npr. u obliku plana kontrola na razini cijelog EU-a.


Side Bar

My account

Manage your searches and email notifications


Help us improve our website