Navigation path

Left navigation

Additional tools

Gospodarsko upravljanje u EU-u

European Commission - MEMO/13/979   12/11/2013

Other available languages: EN FR DE DA ES NL IT SV PT FI EL CS ET HU LT LV MT PL SK SL BG RO

Europska komisija

OBAVIJEST

Bruxelles, 12. studenoga 2013.

Gospodarsko upravljanje u EU-u

Na temelju iskustva stečenog iz nedavne gospodarske i financijske krize te krize državnog duga utvrđen je niz reformi pravila EU-a. Među ostalim uveden je i novi sustav nadzora proračunskih i gospodarskih politika i novi proračunski vremenski okvir.

Nova se pravila (uvedena paketom od šest mjera, paketom od dviju mjera i Ugovorom o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju) temelje na europskom semestru, kalendaru EU-a za donošenje politika Tim se integriranim sustavom jamče jasnija pravila, bolje usklađivanje nacionalnih politika tijekom cijele godine, redovito praćenje i brže sankcioniranje zbog kršenja pravila. Na taj se način državama članicama pomaže da ispune svoje proračunske obveze i obveze u području reformi, dok se istovremeno u cijelosti jača ekonomska i monetarna unija.

U nastavku su opisane temeljne značajke novog sustava.

USKLAĐIVANJE TIJEKOM GODINE: EUROPSKI SEMESTAR

Prije krize planiranje proračunske i ekonomske politike u EU-u temeljilo se na različitim postupcima. Nije postojao sveobuhvatan pregled napora uloženih na nacionalnoj razini i države članice nisu imale mogućnost raspraviti kolektivnu strategiju za gospodarstvo EU-a.

Usklađivanje i smjernice

U okviru europskog semestra, uvedenog 2010., države članice zajedno s partnerima u EU-u u točno utvrđenim razdobljima tijekom godine raspravljaju o svojim proračunskim i ekonomskim planovima. To je i prilika da se međusobno očituju o planovima te da Komisija pravovremeno, prije donošenja odluka na nacionalnoj razini, pruži strateške smjernice. Komisija prati i napredak država članica ostvaren u vezi s ciljevima u području zapošljavanja, obrazovanja, inovacija, klimatske politike i smanjenja siromaštva u okviru Europe 2020., dugoročne strategije gospodarskog rasta EU-a.

Jasan vremenski okvir

Ciklus započinje svake godine u studenome kada Komisija objavljuje Godišnji pregled rasta (opći ekonomski prioriteti EU-a) kojim se državama članicama pružaju strateške smjernice za sljedeću godinu.

Posebnim preporukama koje se objavljuju na proljeće državama članicama pružaju se prilagođeni savjeti za temeljitije strukturne reforme, za čiju je provedbu obično potrebno više od godinu dana.

Praćenje proračuna država članica europodručja postaje intenzivnije pred kraj godine, kada države članice podnose nacrte proračunskih planova koje ocjenjuje Komisija i o kojima raspravljaju ministri financija država članica europodručja. Komisija revidira i fiskalnu politiku europodručja u cjelini.

Komisija nekoliko puta godišnje provjerava napredak u provedbi prioriteta i reformi, pri čemu se naglasak stavlja na europodručje i države članice s fiskalnim ili financijskim poteškoćama.

  • Studeni: Godišnjim pregledom rasta (GPR) utvrđuju se opći ekonomski prioriteti EU-a za sljedeću godinu. U okviru Izvješća o mehanizmu upozoravanja (IMU) provodi se analitički pregled država članica radi utvrđivanja gospodarskih neravnoteža. Komisija objavljuje svoja mišljenja o nacrtima proračunskih planova (za sve države europodručja) i programima gospodarskog partnerstva (za države europodručja s prekomjernim proračunskim deficitima). O proračunskim planovima raspravljaju i ministri financija država europodručja.

  • Prosinac: uzimajući u obzir Komisijine savjete i mišljenja ministara financija, države članice europodručja donose završne godišnje proračune.

  • Veljača/ožujak: Europski parlament i relevantni ministri država članica EU-a (nadležni za zapošljavanje, gospodarstvo i financije te tržišno natjecanje) na sastanku u Vijeću raspravljaju o GPR-u. Komisija objavljuje svoje zimske gospodarske prognoze. Europsko vijeće donosi ekonomske prioritete EU-a utemeljene na GPR-u. Otprilike u isto vrijeme Komisija objavljuje izvješća o detaljnom preispitivanju za države članice s potencijalnim neravnotežama (one koje su navedene u IMU-u).

  • Travanj: države članice dostavljaju svoje programe stabilizacije/konvergencije (srednjoročni proračunski planovi) i nacionalne programe reformi (ekonomski planovi), koji bi trebali biti u skladu sa svim prethodnim preporukama EU-a. Oni se podnose po mogućnosti do 15., odnosno ne kasnije od 30. travnja svake godine. Eurostat objavljuje provjerene podatke o dugu i deficitu iz prethodne godine, što je važno za provjeru napretka država članica u ostvarenju fiskalnih ciljeva.

  • Svibanj: Komisija predlaže posebne preporuke po državama članicama. Riječ je o prilagođenim strateškim savjetima državama članicama koji se temelje na prioritetima utvrđenima u GPR-u i podacima iz planova dostavljenih u travnju. Komisija u svibnju objavljuje i svoje proljetne gospodarske prognoze.

  • Lipanj/srpanj: Europsko vijeće potvrđuje posebne preporuke po državama članicama te se o njima raspravlja na sastanku ministara EU-a u Vijeću. Njihovu završnu verziju ministri financija država članica donose u srpnju.

  • Listopad: države članice europodručja do 15. listopada Komisiji dostavljaju nacrte proračunskih planova za sljedeću godinu. Ako plan nije u skladu sa srednjoročnim ciljevima države članice, Komisija može zatražiti njegove izmjene.

ODGOVORNIJE PLANIRANJE PRORAČUNA

Pakt o stabilnosti i rastu uspostavljen je istovremeno s jedinstvenom valutom kako bi se osigurale zdrave javne financije. Međutim, način na koji se provodio prije krize nije spriječio pojavu ozbiljnih gospodarskih neravnoteža u pojedinim državama članicama.

Njegova reforma provedena je paketom od šest mjera (na snazi od prosinca 2011.) i paketom od dviju mjera (na snazi od svibnja 2013.) te je ojačan Ugovorom o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju (koji je stupio na snagu u siječnju 2013. u 25 država potpisnica).

Poboljšana pravila

  1. Nominalni deficit i ograničenje duga: ograničenja od 3 % BDP-a za deficit i 60 % BDP-a za dug propisana su Paktom o stabilnosti i rastu i ugrađena su u Ugovor o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju. Ta su ograničenja i dalje na snazi.

  2. Jači naglasak na dug: na temelju novih pravila postojeće ograničenje od 60 % za udio duga u BDP-u postaje operativno. To znači da se postupak u slučaju prekomjernog deficita može pokrenuti za države članice čiji udio duga u BDP-u premašuje granicu od 60 % i ne smanjuje se u dovoljnoj mjeri (tj. prekoračenje se ne smanjuje za prosječno barem 5 % godišnje tijekom razdoblja od tri godine).

  3. Nova referentna mjerila za rashode: u skladu s novim pravilima javna potrošnja ne smije rasti brže od potencijalnog rasta BDP-a u srednjem roku, osim ako je praćena odgovarajućim rastom prihoda.

  4. Važnost osnovnog stanja proračuna: Pakt o stabilnosti i rastu usredotočen je prije svega na strukturno poboljšanje javnih financija (uzimajući u obzir učinke pada gospodarske aktivnosti ili jednokratne mjere usmjerene na deficit). U svrhu poboljšanja vlastitog strukturnog salda za 0,5 % BDP-a godišnje, države članice utvrđuju vlastite srednjoročne proračunske ciljeve te ih ažuriraju najmanje jednom u tri godine. Time se jamči razina sigurnosti u pogledu prekoračenja granice nominalnog deficita od 3 % te se države članice, osobito one čiji dug premašuje 60 % BDP-a, potiču da u ekonomski dobrim vremenima ulažu veće napore u odnosu na ekonomski nepovoljnija razdoblja.

  5. Fiskalni pakt za 25 država članica: prema Ugovoru o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju srednjoročni proračunski ciljevi od siječnja 2014. moraju biti ugrađeni u nacionalno zakonodavstvo, dok za udio strukturnog deficita u BDP-u mora postojati ograničenje od 0,5 % (koje se može povećati na 1 % ako je udio duga u BDP-u znatno ispod 60 %). Te su odredbe poznate i kao fiskalni pakt. U Ugovoru stoji i da bi se u slučaju odstupanja od ograničenja strukturnog deficita (ili od kretanja prilagodbe prema njemu) trebali pokrenuti automatskih korektivni mehanizmi u okviru kojih bi se od država članica zahtijevalo da u nacionalnom zakonodavstvu utvrde kako će i kada ta odstupanja korigirati u budućim proračunima.

  6. Fleksibilnost tijekom krize: usredotočenost na osnovno stanje proračuna u srednjoročnom razdoblju Paktu o stabilnosti i rastu omogućuje fleksibilnost tijekom krize. Ako dođe do neočekivanog pada gospodarskog rasta, državama članicama s proračunskim deficitom većim od 3 % BDP-a može se odobriti dodatno razdoblje za njegovu korekciju, uz uvjet da su uložile potrebne strukturne napore. To je u 2012. bio slučaj sa Španjolskom, Portugalom i Grčkom te u 2013. s Francuskom, Nizozemskom, Poljskom i Slovenijom.

Bolja provedba pravila

  1. Bolja prevencija: države članice ocjenjuju se na temelju ostvarenja svojih srednjoročnih ciljeva. Napredak se ocjenjuje u travnju svake godine kada države članice podnose svoje programe stabilizacije (države članice europodručja) ili konvergencije (preostale države EU-a) u kojima donose svoje trogodišnje proračunske planove. Planove i programe objavljuju i ispituju Komisija i Vijeće u roku od najviše tri mjeseca. Vijeće može donijeti mišljenje ili od država članica zatražiti da izvrše prilagodbe planova.

  2. Rano upozorenje: ustanovi li se „znatno odstupanje” od srednjoročnog cilja ili kretanja prilagodbe prema njemu, Komisija dotičnoj državi članici upućuje upozorenje koje potvrđuje Vijeće i koje se može javno objaviti. Stanje se zatim prati tijekom cijele godine i, ne uklone li se odstupanja, Komisija može predložiti polaganje depozita u iznosu od 0,2 % BDP-a na koji se obračunava kamata (samo za europodručje), za što je potrebno odobrenje Vijeća. Ako ukloni odstupanja, državi članici taj se iznos može vratiti.

  3. Postupak u slučaju prekomjernog deficita (PPD): prekrše li kriterij deficita ili kriterij duga, na države članice primjenjuje se postupak u slučaju prekomjernog deficita u okviru kojeg podliježu dodatnom praćenju (obično svaka tri ili svakih šest mjeseci) te im se utvrđuje rok za korekciju deficita. Komisija prati usklađenost tijekom godine, a na temelju redovnih gospodarskih prognoza i podataka Eurostata o dugu i deficitu.

  4. Brže sankcije: za države članice europodručja koje su u postupku prekomjernog deficita novčane kazne nastupaju brže i njihov se iznos može postupno povećavati. Ne smanje li deficit, novčane kazne mogu iznositi 0,2 % BDP-a. Utvrde li se lažni statistički podaci, novčane kazne mogu narasti na najviše 0,5 %, a kazne mogu uključivati obustavu sredstava iz Kohezijskog fonda (čak i ako je riječ o državama članicama koje nisu u europodručju). Osim toga, državama članicama koje su potpisale Ugovor o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju može se odrediti novčana kazna od 0,1 % BDP-a propuste li fiskalni pakt propisno integrirati u nacionalno zakonodavstvo.

  5. Novi sustav glasovanja: odluke o većini sankcija na temelju postupka u slučaju prekomjernog deficita donose se po pravilu obrnute kvalificirane većine (Reverse Qualified Majority Voting), što znači da se novčane kazne smatraju odobrenima od strane Vijeća, osim ako kvalificirana većina država članica odluči drugačije. To nije bilo moguće prije nego što je paket od šest mjera stupio na snagu. Nadalje, 25 država članica koje su potpisale Ugovor o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju postiglo je dogovor o primjeni pravila obrnute kvalificirane većine čak i u ranijim fazama postupka, primjerice pri donošenju odluke o tome treba li se za dotičnu državu članicu pokrenuti postupak u slučaju prekomjernog deficita.

POJAČANI NADZOR UNUTAR EUROPODRUČJA

Kriza je pokazala da se poteškoće iz jedne države članice europodručja mogu proširiti i štetno utjecati na susjedne države. Stoga je osiguran dodatni nadzor ne bi li se spriječilo širenje problema prije nego što postanu sustavni.

Paketom od dviju mjera, koji je stupio na snagu 30. svibnja 2013., za europodručje je uveden novi ciklus praćenja u okviru kojeg države članice podnose nacrte proračunskih planova u listopadu svake godine (osim onih obuhvaćenih programima makroekonomske prilagodbe). Komisija zatim o njima objavljuje mišljenje.

Time se omogućuje detaljnije praćenje država članica europodručja s prekomjernim deficitom, kao i jači nadzor država koje se suočavaju s ozbiljnijim poteškoćama.

  • Države članice za koje je pokrenut postupak u slučaju prekomjernog deficita moraju redovito podnositi izvješća o napretku u pogledu korekcije svojih deficita. U toj fazi Komisija može od država članica za koje ocijeni da neće ispuniti rokova za smanjenje deficita zatražiti dodatne informacije ili im preporučiti dodatne mjere. Države članice europodručja s prekomjernim deficitima moraju podnijeti i programe gospodarskog partnerstva s planovima za iscrpne fiskalno-strukturne reforme (primjerice u području mirovinskih sustava, oporezivanja ili sustava javnog zdravstva) kojima će trajno smanjiti svoje deficite.

  • Države članice u financijskim poteškoćama ili one obuhvaćene preventivnim programima pomoći u okviru Europskog stabilizacijskog mehanizma podliježu „pojačanom nadzoru”, što znači da su predmet redovitih pregleda od strane Komisije te da moraju dostaviti dodatne podatke o svojim financijskim sektorima.

  • Programi financijske pomoći: od država članica čije bi poteškoće mogle imati „znatne negativne učinke” na ostatak europodručja može se zatražiti da izrade potpune programe makroekonomske prilagodbe. Tu odluku donosi Vijeće odlučujući kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije. Ti programi podliježu tromjesečnim pregledima i strogim zahtjevima koji su uvjet za financijsku pomoć.

  • Nadzor po isteku programa: nadzor nad državama članicama nastavlja se sve dok se ne podmiri 75 % svake primljene financijske pomoći.

PROŠIRENJE PRAĆENJA NA MAKROEKONOMSKE NERAVNOTEŽE

Polazeći od iskustva stečenog tijekom krize, reformama u okviru paketa od šest mjera uveden je sustav praćenja ekonomskih politika, čime se pojačava uobičajeni nadzor u okviru Europskog semestra. Postupak je poznat pod nazivom „postupak u slučaju makroekonomskih neravnoteža” i njime je obuhvaćen niz uzastopnih mjera:

  • Bolja prevencija: sve države članice i dalje podnose nacionalne programe reformi – od sada u travnju svake godine. Komisija te programe objavljuje i pregledava kako bi se osiguralo da su planirane reforme u skladu s prioritetima EU-a u području gospodarskog rasta i zapošljavanja, uključujući strategiju za dugoročni gospodarski rast Europa 2020.

  • Rano upozorenje: postojanje potencijalnih neravnoteža utvrđuje se analitičkim pregledom država članica na temelju ljestvice od 11 pokazatelja te dodatnih pokazatelja i ostalih podataka, a u cilju mjerenja gospodarskih kretanja u određenom razdoblju. U studenome svake godine Komisija objavljuje rezultate u Izvješću o mehanizmu upozoravanja (vidi MEMO/12/912). U Izvješću se navode države članice za koje je potrebno provesti dodatnu analizu (detaljno preispitivanje), ali se ne donose zaključci.

  • Detaljno preispitivanje: Komisija provodi detaljno preispitivanje država članica za koje se u okviru IMU-a utvrdi da im potencijalno prijeti rizik od neravnoteža. Izvješće o detaljnom preispitivanju objavljuje se na proljeće i njime se potvrđuje ili opovrgava postojanje neravnoteža te jesu li one prekomjerne. Države članice obvezne su rezultate preispitivanja uzeti u obzir u svojim planovima reformi za sljedeću godinu. Moguće naknadne mjere Komisija uzima u obzir pri formuliranju savjeta koje krajem svibnja upućuje svakoj državi članici u obliku posebnih preporuka po državama članicama.

  • Postupak u slučaju prekomjernih neravnoteža: zaključi li da u državi članici postoje prekomjerne neravnoteže, Komisija Vijeću može preporučiti da od dotične države članice zatraži izradu plana korektivnog djelovanja, uključujući rokove za provedbu novih mjera. Tu preporuku donosi Vijeće. Dotičnu državu članicu Komisija i Vijeće prate tijekom godine kako bi provjerili provode li se politike iz plana korektivnog djelovanja.

  • Novčane kazne za države članice europodručja: novčane kazne primjenjuju se kao krajnja mjera i njima se sankcionira višekratno propuštanje poduzimanja mjera (a ne korekcija samih neravnoteža). Primjerice, zaključi li u više navrata da je plan korektivnog djelovanja države članice europodručja nezadovoljavajući, Komisija može predložiti da Vijeće odredi novčanu kaznu od 0,1 % BDP-a godišnje. Propuste li poduzeti mjere na temelju plana, državama članicama mogu se nametnuti kazne čiji se iznos može povećavati (počevši od depozita u iznosu od 0,1 % BDP-a na koji se obračunava kamata, a koji se u slučaju opetovanog nepoštivanja može pretvoriti u novčanu kaznu). Sankcije su odobrene osim ako kvalificirana većina država članica odluči drugačije.

NACRT ZA BUDUĆNOST

U posljednje tri godine provedene su reforme dosad nezabilježenih razmjera, međutim, kriza je pokazala koliko se međuovisnost naših gospodarstava povećala od samog osnutka ekonomske i monetarne unije. Postoji prije svega potreba za tješnjom suradnjom država članica europodručja kako bi se donosile strateške odluke kojima se uzimaju u obzir širi interesi ostalih članova europodručja.

Zamisli Europske komisije za budućnost predstavljene su u Nacrtu za čvrstu i stvarnu ekonomsku i monetarnu uniju, objavljenom 28. studenoga 2012. (vidi IP/12/1272). Nacrtom se utvrđuje način na koji se postojeća arhitektura može postupno nadograditi u nadolazećim mjesecima i godinama.

Komisija je već razvila svoje ideje o okviru za prethodno usklađivanje većih strukturnih reformi i instrumentu za konvergenciju i konkurentnost za pomoć i podršku državama članicama koje provode zahtjevne reforme (vidi IP/13/248). Ti će se prijedlozi izraditi nakon rasprava u Europskom vijeću.

DODATNE INFORMACIJE

Europski semestar

http://ec.europa.eu/europe2020/making-it-happen/index_en.htm

Postupak u slučaju prekomjernog deficita (uključujući trenutačne postupke po državama)

http://ec.europa.eu/economy_finance/economic_governance/sgp/corrective_arm/index_en.htm

Postupak u slučaju makroekonomskih neravnoteža (uključujući izvješća o detaljnom preispitivanju po državama)

http://ec.europa.eu/economy_finance/economic_governance/macroeconomic_imbalance_procedure/index_en.htm

Osobe za kontakt:

Olivier Bailly (+32 2 296 87 17)

Sarah Collins (+32 2 296 80 76)

Simon O'Connor (+32 2 296 73 59)

Vandna Kalia (+32 2 299 58 24)


Side Bar

My account

Manage your searches and email notifications


Help us improve our website