Chemin de navigation

Left navigation

Additional tools

Često postavljana pitanja o jezicima u Europi

Commission Européenne - MEMO/13/825   26/09/2013

Autres langues disponibles: FR EN DE DA ES NL IT SV PT FI EL CS ET HU LT LV MT PL SK SL BG RO

Europska komisija

MEMORANDUM

Bruxelles, 26. rujna 2013.

Često postavljana pitanja o jezicima u Europi

IP/13/875

Što je „višejezičnost”?

  • upotreba više jezika u određenom zemljopisnom području

  • sposobnost osobe da nauči više jezika

  • politika u okviru koje unutarnja i/ili vanjska komunikacija određene organizacije, poduzeća ili ustanove zahtijeva upotrebu više jezika.

Višejezičnost u svim navedenim značenjima ključna je značajka Europe.

Učenje jezika i jezična raznolikost nalaze se među prioritetima programa Erasmus+, novog programa EU-a namijenjenog obrazovanju, izobrazbi i sportu u razdoblju od 2014. do 2020.

Koji su službeni jezici Europske unije?

Dvadeset i četiri službena jezika EU-a su bugarski, hrvatski, češki, danski, nizozemski, engleski, estonski, finski, francuski, njemački, grčki, mađarski, irski, talijanski, latvijski, litavski, malteški, poljski, portugalski, rumunjski, slovački, slovenski, španjolski i švedski.

Tko odlučuje o službenim jezicima EU-a?

O tome jednoglasno odlučuje Vijeće Europske unije u kojem su zastupljene sve države članice. Prije pristupanja Europskoj uniji svaka buduća država članica određuje kojim se jezikom želi služiti kao službenim jezikom za potrebe Europske unije. Sve naknadne promjene, poput dodavanja novog službenog jezika ili ukidanja postojećeg, moraju jednoglasno odobriti sve države članice u Vijeću.

Što je s regionalnim jezicima koji se govore u državama članicama?

Vijeće Europske unije, koje uključuje sve države članice, odlučilo je da se institucije EU-a mogu služiti i jezicima priznatima u ustavima država članica, čak i ako to nisu službeni jezici EU-a. Institucije EU-a sklopile su sporazum sa španjolskom vladom o upotrebi baskijskog, katalonskog i galicijskog jezika u dokumentima. Sličan sporazum sklopljen je i s vladom Ujedinjene Kraljevine o upotrebi velškog jezika i škotskog gelskog jezika. U oba slučaja prijevod osigurava vlada dotične države članice, prema potrebi i na vlastiti trošak.

Usmeni prijevod s baskijskog, katalonskog/valencijskog/balearskog i galicijskog jezika (ali ne i na te jezike) na zahtjev se osigurava za određene konfiguracije Vijeća u kojima sudjeluju regionalni predstavnici i za plenarne sjednice Odbora regija i Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora. Regionalni jezici Španjolske nisu predviđeni za sastanke Komisije. Trošak navedenog usmenog prevođenja pokrivaju dotične države članice. U slučaju velških i škotskih nadležnih tijela primjenjuje se sličan postupak.

Zašto Europska komisija promiče višejezičnost?

Zbog toga što želi 1) promicati međukulturni dijalog i inkluzivnije društvo 2) pomoći građanima 28 država članica u razvijanju osjećaja građanstva EU-a 3) omogućiti mladima studiranje i rad u inozemstvu i 4) otvoriti nova tržišta za poduzeća EU-a koja se natječu na svjetskoj razini.

Ukratko, koji je cilj jezične politike EU-a?

Svrha je jezične politike EU-a zaštititi jezičnu raznolikost i promicati poznavanje jezika zbog kulturnog identiteta, društvene integracije te zbog toga što građani koji govore više jezika mogu bolje iskoristiti mogućnosti obrazovanja i zaposlenja na jedinstvenom tržištu.

Cilj je da u Europi svatko od vrlo rane dobi uči najmanje dva jezika osim materinjeg. Na sastanku na vrhu u Barceloni 2002. čelnici država i vlada EU-a odredili su cilj pod nazivom „materinji jezik + 2”.

Koliko se troši na višejezičnost u europskim institucijama?

Ukupni trošak pismenog i usmenog prevođenja u svim institucijama EU-a (uključujući Europsku komisiju, Europski parlament, Vijeće, Sud, Europski revizorski sud, Europski gospodarski i socijalni odbor, Odbor regija) iznosi otprilike 1 milijardu EUR godišnje. To je manje od 1 % proračuna EU-a ili malo više od 2 EUR po građaninu. U Europskoj komisiji zaposleno je oko 3 000 pismenih i usmenih prevoditelja.

Je li upotreba jezika zaštićena zakonodavstvom EU-a?

Prava i obveze u EU-u u području jezika zaštićeni su europskim zakonodavstvom. Na primjer, Ugovorom o Europskoj uniji (članak 3.) i Poveljom o temeljnim pravima Europske unije (članak 21. i članak 22.) zabranjuje se diskriminacija na temelju jezika te se predviđa da je Unija dužna poštovati jezičnu raznolikost.

Na temelju prve uredbe Zajednice iz 1958. institucije Zajednice dužne su prevesti zakonodavstvo na sve službene jezike EU-a te na upite građana odgovarati na jeziku upita (članak 2., članci 20. i 24. Ugovora o funkcioniranju Europske unije).

Namjerava li EU smanjiti broj službenih jezika?

EU ne namjerava smanjiti broj službenih jezika jer se postojećim sustavom osigurava demokratičnost i transparentnost. Ni jedna država članica nije voljna odreći se vlastitog jezika, a države kandidatkinje žele da se njihovi jezici uvrste u popis službenih jezika.

Je li rješenje upotreba samo jednog jezika?

Postoje prijedlozi da EU odobri latinski ili esperanto kao jedinstveni sveeuropski jezik. No budući da bi gotovo svi građani trebali naučiti jedan od tih jezika od samog početka, takvo bi rješenje bilo zahtjevno, a istovremeno ne pretjerano korisno u odnosima s ostatkom svijeta. Za izobrazbu nastavnika i poduku novog jezika za gotovo 500 milijuna Europljana bilo bi potrebno mnogo vremena i sredstava. Zamisao o jedinstvenom jeziku kao rješenju svih jezičnih potreba previše je pojednostavnjena. Stoga se opredijeljenošću Europske komisije za višejezičnost ne promiče uniformiranost, već raznolikost.

Kakva je uloga pismenog i usmenog prevođenja?

Svrha je pismena i usmena prevođenja u Europskoj uniji podrška i jačanje višejezičnosti u EU-u i približavanje politika Unije njezinim građanima. Informiranje građana, osobito o njihovim pravima i obvezama prema zakonodavstvu EU-a, te komunikacija s građanima na njihovu jeziku, od ključne su važnosti za transparentnost, legitimitet i učinkovitost Europske unije.

Prevodi li se svaki dokument EU-a na sve službene jezike?

Ne. Dokumenti se prevode u skladu s utvrđenim prioritetima: to ovisi o ciljnim korisnicima i svrsi. Zakonodavstvo i dokumenti od većeg javnog značaja ili interesa sastavljaju se na sva 24 službena jezika. Drugi dokumenti (npr. korespondencija s nacionalnim tijelima i odluke upućene pojedincima ili tijelima) prevode se samo na potrebne jezike.

Unutarnje poslovanje Europske komisije odvija se na tri „proceduralna” jezika – engleskom, francuskom i njemačkom.

Što je s web-stranicama?

Sve je važnija upotreba interneta u cilju informiranja građana o tome što radi EU i kako im to može koristiti. Ne postoji zakonska obveza da se svaka web-stranica Komisije prevede na sve službene jezike. No Komisija na svojim web-stranicama pruža što je moguće više informacija na što većem broju jezika.

Koji je jezik najvažniji?

Svi su jezici jednako važni. Njemački je jezik EU-a s najvećim brojem izvornih govornika unutar Europske unije, ali njegova upotreba nije raširena izvan Njemačke i Austrije. Jezici EU-a s najvećim brojem izvornih govornika u svijetu jesu engleski i španjolski, ali se većina tih govornika ne nalazi u Europi. Francuski je službeni jezik ili jedan od službenih jezika u trima državama članicama (Belgija, Francuska i Luksemburg). Govori se u mnogim dijelovima svijeta i podučava u mnogim školama u EU-u, ali je njegovo poznavanje rasprostranjenije u južnoj i zapadnoj Europi nego na sjeveru i istoku kontinenta. Engleski je najrašireniji drugi jezik u Europskoj uniji, ali nedavna istraživanja pokazuju da ga još uvijek manje od polovine stanovništva EU-a poznaje dovoljno za komunikaciju.

Što dobivam učenjem jezika?

U doba rastuće nezaposlenosti sposobnost služenja stranim jezicima i razumijevanja tih jezika prednost je u osobnom razvoju, zapošljivosti i poslovnoj konkurentnosti. Razumijevanje stranog jezika pomaže nam i u otvaranju prema različitim kulturama i pridonosi međusobnom razumijevanju.

Zašto su jezici važni u poslovnom svijetu?

Zbog toga što je korisno poznavati jezik klijenta. Godine 2006. za Europsku komisiju je provedena studija u cilju procjene troškova koje poduzeća imaju zbog nepoznavanja stranih jezika. Rezultati upućuju na to da tisuće europskih poduzeća svake godine gube poslovne prilike i ugovore zbog nepoznavanja jezika. U studiji je procijenjeno da oko 11 % europskih malih i srednjih poduzeća (njih 945 000) gubi poslovne prilike zbog prepreka u komunikaciji.

Što Europljani misle o učenju jezika?

Prema istraživanju Eurobarometra iz 2012., gotovo devet desetina građana EU-a misli da je poznavanje stranih jezika vrlo korisna vještina, a njih 98 % smatra da je učenje stranih jezika korisno za budućnost njihove djece. Europljani su općenito svjesni prednosti višejezičnosti: 72 % ispitanika slaže se s tim ciljem, a 77 % misli da bi on trebao biti prioritet; 53 % ispitanika služi se stranim jezicima na poslu, a 45 % smatra da su zahvaljujući poznavanju stranih jezika dobili bolji posao u domovini.

Vladaju li Europljani stranim jezicima?

Luksemburg, u kojem 99 % građana govori barem jedan strani jezik, država je članica s najvišom razinom višejezičnosti. Broj Europljana koji navode da mogu komunicirati na stranom jeziku neznatno se smanjio s 56 % na 54 %. Testovi provedeni među učenicima tinejdžerske dobi u 14 europskih zemalja pokazuju da ih samo 42 % dobro govori prvi strani jezik, a samo 25 % drugi. Znatan je broj ispitanika koji ne postižu ni razinu „osnovnog korisnika” – 14 % za prvi strani jezik, a 20 % za drugi.

Udio učenika koji dobro vladaju prvim stranim jezikom kreće se od 82 % na Malti i u Švedskoj (gdje je prvi strani jeziik engleski) do samo 14 % u Francuskoj (učenje engleskog) i 9 % u Ujedinjenoj Kraljevini (učenje francuskog). Internet potiče građane da poboljšaju „pasivne” vještine čitanja i slušanja na stranim jezicima. Broj Europljana koji se redovito služe stranim jezicima na internetu, npr. u socijalnim medijima, povećao se za 10 postotnih bodova, to jest s 26 % na 36 %.


Side Bar

Mon compte

Gérez vos recherches et notifications par email


Aidez-nous à améliorer ce site